REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4072/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, Dragana Katića člana vijeća i mr.sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice LŠ iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], zastupane po punomoćnici Saši Pufler, odvjetnici iz Osijeka, protiv prvotuženika Gradsko kazalište Trešnja (OIB: 28265486672) iz Zagreba, Mošćenička 1 i drugotuženice EŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Aleksandri Raach, odvjetnici iz Zagreba, radi mobinga i naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž R-40/2024-2 od 9. svibnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1230/2020-28 od 12. veljače 2024., u sjednici održanoj 18. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e :
Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž R-40/2024-2 od 9. svibnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1230/2020-28 od 12. veljače 2024. temeljeći ga na odredbi čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP). U prijedlogu navodi dva pravna pitanja koje smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu te iznosi pritužbu o povredi temeljnih ljudskih prava zajamčenih odredbom čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske te odredbom čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Razmatrajući prijedlog za dopuštenje revizije iz odredbe čl. 385.a st. 1 ZPP, a postupajući sukladno odredbi čl. 387. ZPP revizijski sud je ocijenio da uz naznačena pitanja predlagateljica nije određeno izložila razloge u smislu odredbe čl. 387. st. 3. ZPP zbog kojih smatra da bi pitanja bila važna u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP.
3.1. Naime, predlagateljica je uz pitanja trebala navesti određene (konkretne) odluke određenih (konkretnih) drugostupanjskih sudova koje bi bile utemeljene na različitim pravnim shvaćanjima povodom naznačenih pravnih pitanja ili određenu odluku ovoga suda u kojoj je zauzeto shvaćanje glede postavljenih pitanja suprotno shvaćanju u pobijanoj odluci.
4. Slijedom iznesenog, ocijenjen je da nisu ispunjene pretpostavke u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP.
5. Međutim, kroz navode u prijedlogu i postavljena pitanja tužiteljica iznosi prigovor da su joj u parničnom postupku u kojemu je donesena pobijana presuda niži sudovi počinili određene osobito teške povrede odredaba parničnog postupka te da su pogrešno primijenili materijalno pravo čime su ujedno povrijedili njezino pravo na pravično suđenje zajamčeno odredbom čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i/ili čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske.
5.1. Sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije se dijelom svodi na prigovore o načinu na koji su niži sudovi ocijenili dokaze, odnosno o tome kako su utvrdili činjenično stanje, dakle na razloge koje se ne mogu isticati u reviziji niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima.
5.2. Glede paušalnih navoda u prijedlogu da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaći da odredbe čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
5.3. Ovaj sud smatra da u postupku pred nižim sudovima tužiteljici, a na način kako to postavljenim pitanjima implicira, nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje time što prvostupanjski sud nije proveo sve dokazne prijedloge (saslušanje svih svjedoka), jer kako je to i drugostupanjski sud već naveo, provođenjem tih dokaza na okolnosti na koje su predloženi, ne bi bilo moguće drugačije ocijeniti osnovanost tužbenog zahtjeva.
5.4. Nadalje, ovaj sud zaključuje da u postupku pred nižim sudovima tužiteljici, a kako to postavljenim pitanjima implicira, nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje time što sud nije u presudu implementirao nalaz i mišljenje vještaka te izveo dokaz saslušanjem vještaka neposredno na raspravi. Naime, kako je to i drugostupanjski sud naveo, sud nije implementirao predmetni nalaz jer se njime ne dokazuje da je zdravstveno stanje tužiteljice uzrokovano krivnjom tuženika, a iz svih ostalih činjeničnih utvrđenja jasno proizlazi da tuženici nisu odgovorni za to stanje. Ujedno navedeni propust suda da medicinskog vještaka sasluša na glavnoj raspravi nije mogao biti od utjecaja na zakonitost i pravilnost presude na štetu tužiteljice, jer iz pobijane odluke proizlazi da ona nije osporavala nalaz vještaka ni tijekom prvostupanjskog postupka, niti u žalbi, a tužiteljica uz prijedlog nije dostavila dijelove spisa iz kojih bi proizlazilo suprotno u smislu odredbe čl. 387. st. 3. ZPP, pa navedeni propust suda ne predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka.
5.5. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tužiteljice. Njihove presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima kako to tužiteljica u prijedlogu navodi. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužiteljica nije imala pravično suđenje.
5.6. Imajući u vidu izneseno, tužiteljica nije učinila vjerojatnim da joj je u postupku pred nižim sudovima bilo povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
6. Slijedom svega navedenog, u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. i st. 2. ZPP i dopuštenje revizije pa je na temelju odredbe čl. 389.a st.3. i st. 4. ZPP riješeno kao u izreci.
Zagreb, 18. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
