Posl.br. P-337/2024
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Crikvenici
Stalna služba u Senju
Potok 1,53270 Senj
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Senju, po sucu Željku Čubrilu kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja UČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženika GRAD SENJ, OIB:61106276570, Senj, Obala dr. Franje Tuđmana 2, zastupan po punomoćniku Ivici Begonji, odvj. iz Rijeke, radi utvrđenja prava vlasništva, na raspravi dana 4. studenog 2024.g. u prisutnosti tužitelja, a u odsutnosti punomoćnika tuženika, na kojoj je sud zaključio glavnu raspravu, dana 18. prosinca 2024. godine, javno objavivši
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da je tužitelj UČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], stekao pravo vlasništva nekretnine i to kč. br. [katastarska čestica] hrmotine, livada, površine 387 m2, koja je nastala cijepanjem od osnovne kč. br. [katastarska čestica], a u skladu sa prijavnim listom vještaka mjernika ŽČ iz [adresa], broj elaborata 199/2024 od 13. kolovoza 2024.g. , upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
II. Ovlašćuje se tužitelj da na temelju ove presude, nakon njene pravomoćnosti zatraži uknjižbu prava vlasništva sa imena tuženika, na svoje ime i vlasništvo glede nekretnine iz točke I. izreke ove presude u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici Zemljišnoknjižni odjel u Senju, u cijelosti
Obrazloženje
1.U uvodno označenoj stvari tužitelj je ustao sa tužbom protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva stečenog dosjelošću, nekretnina iz izreke ove presude. U tužbi tvrdi da je predmetnu nekretninu preuzeo u posjed od svojih pravnih prednika, da ga nikada nitko nije ometao u posjedu, pa je stekao pravo vlasništva iste, računajući i vrijeme posjedovanja svojih pravnih prednika. Predlaže da sud udovolji tužbi i tužbenom zahtjevu. Troška ne traži.
2. U svom odgovoru na tužbu tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, osporava činjenične navode tj. da bi tužitelj imao kvalificirani posjed, budući iz povijesnog dijela tužbe proizlazi da je posjednik tuženik. Stoga se osporava pravo tužitelju na posjed, a time i vlasništvo nekretnine. Traži da tužitelj u spis prezentira činjenice i to povijest zemljišnoknjižnih upisa te katastarskih upisa za predmetnu nekretninu. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan. Traži trošak parničnog postupka.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u vlasnički list br. 2510 k. o. [katastarska općina] (str. 4 spisa), uvid u Izvod iz katastarskog plana (str. 6), saslušao svjedoke IČ i SČ, saslušao tužitelja kao stranku, obavio očevid na licu mjesta u Hrmotinama dana 8. srpnja 2024.g. u prisutnosti vještaka mjernika ŽČ, obavio očevid i opis lica mjesta, izvršio uvid u nalaz i mišljenje vještaka mjernika ŽČ iz [adresa] od 13. kolovoza 2024.g. zajedno sa prijavnim listom podobnim za zk. provedbu (str. 32 spisa), izvršio uvid u prijepis posjedovnog lista br. 700 k. o. [katastarska općina] (str. 41), uvid u povijest promjena na katastarskim česticama (str. 49) te rješenje (str. 51) Područnog ureda za katastar Gospić, Odjel za katastar nekretnina Senj.
4. Na temelju ovako sprovedenog dokaznog postupka, ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza u zajedničkoj cjelini, a naročito uvidom u priloženu materijalnu dokumentaciju, iskaz vještaka mjernika ŽČ, obavljenog očevida na licu mjesta, vještačkog nalaza i prijavnog lista imenovanog vještaka te iskaza saslušanih svjedoka, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan pa je istom valjalo udovoljiti.
5. Nesporno je očevidom na licu mjesta utvrđeno da se prijepor nalazi u mjestu Hrmotine. Do istog se dolazi prilaznim asfaltnim putem koji vodi direktno do dvorišta i okućnice tužitelja. Na toj okućnici nalazi se kuća GČ, strica tužitelja, a prijepor se nalazi južno od te kuće i u naravi predstavlja livadu koja je u posjedu budući je prijepor uređen, ograđen i vidljivo je da se na istom kosi trava. Sa sjeverne strane nalazi se stari kameni suhozid dužine cca 25 m, a širine 60 cm koji je u naravi podzid jer "drži" gornji nivo zemljišta koji je prilazni put. Na jugoistočnom dijelu nalazi se stara drvena lesa, a južni dio prijepora ograđen je starim kamenim suhozidom širine cca 60 cm te taj zid također "drži" prijepor u odnosu na susjednu česticu 305/250, a koja čestica je vlasništvo tužitelja i predstavlja tzv. mirno. Dakle, prijepor sa južne strane graniči sa parcelom koja je u vlasništvu tužitelja. Zapadnu među čini rubni zid betonske septičke jame koja je u posjedu strica tužitelja. Vidljivo je da je prijepor jedna cjelina sa česticom 305/250, da je uređen te je očigledno u funkciji jednog obiteljskog imanja i to tužitelja i njegove kuće, pa skupa sa njegovom zemljom predstavlja jednu cjelinu.
6. Iz iskaza vještaka mjernika ŽČ nesporno proizlazi da je parcelu potrebno cijepati i dodijeliti joj novi podbroj zajedno sa točnom oznakom zemljišta i površinom. Iz nalaza vještaka mjernika od 13. kolovoza 2024.g. zajedno sa prijavnim listom podobnim za zk. provedbu razvidno je da je od osnovne kč. br. [katastarska čestica], nastala nova parcela (prijepor) i to kč. br. [katastarska čestica], Hrmotine, livada u površini od 387 m2 (vidi str. 29-36).
7. Iz iskaza svjedoka IČ i SČ suglasno proizlazi da su susjedi tužitelja i da žive u mjestu Hrmotine, pa im je upravo iz tog razloga i više nego poznata predmetna zemlja. U naravi se radi o livadi na kojoj su svjedoci kosili travu i sadili određene poljoprivredne kulture, a sve to po ovlaštenju djeda tužitelja pok. BČ. Naime, svi u Hrmotinama znaju da je to njegova zemlja, pa im je on za njihove potrebe dao da koriste i uživaju tu zemlju. Svjedoci su držali stoku pa im je bilo potrebno sijeno s kojim su hranili svoje blago. Kada je umro pok. BČ, isti su prestali koristiti i uživati ovu parcelu , a posjed iste preuzeo je njegov sin FČ, koji je otac ovdje tužitelju. Znaju da je FČ prenio na svog sina UČ ovu zemlju, koji sada održava tu parcelu, kosi na istoj, održava suhozid i to pravo mu nitko ne osporava. Oba svjedoka po priči znaju da je ova parcela bila vlasništvo oca pok. BČ , čije ime oni ne znaju, ali je ova zemlja u posjedu njegovih slijednika više od 150 godina. Nikada nisu čuli da bi bilo tko u Hrmotinama, a i šire, na toj parceli imao posjed osim tužiteljevih prednika. Ističu da je parcela ograđena suhozidom koji se tu nalazi od pamtivijeka, da su iznenađeni činjenicom da se tuženik Grad Senj vodi upisan kao vlasnik, budući su držali da je ta zemlja vlasništvo pok. BČ, djeda tužitelja, a koju je pak on preuzeo od svojih pravnih prednika.
8. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je predmetna parcela u njegovom posjedu cijeli život, da ju je preuzeo u posjed od svojeg oca FČ, koji mu je prenio tu parcelu u nominalno vlasništvo i posjed, da je njegov otac pak ovu parcelu preuzeo od svojeg oca, pok. BČ, djeda tužitelja, a on je pak tu parcelu preuzeo u posjed od svojega oca, pok. ĐČ, tužiteljevog pradjeda. Gledajući slijed prednika, ova parcela je u posjedu tužitelja više od 200 godina jer su njegovi prednici tu izvršavali posjed na način da su na toj zemlji sadili krumpir, vršili ispašu stoke i slično. Parcela je sada u naravi livada i pašnjak, ograđena starim kamenim suhozidom, koji se tu nalazi od pamtivijeka. Navodi da sve donedavno nije znao tko je upisan kao vlasnik te parcele budući da je držao da je ista vlasništvo oca. Međutim, tek nedavno je utvrdio da se kao knjižni vlasnik vodi Grad Senj, pa kako je isti samo formalnopravno upisan, odlučio se na ovu tužbu kako bi stvarno stanje na terenu uskladio sa faktičkim stanjem u gruntovnici.
9.Uvidom u posjedovni list br. 700 k. o. [katastarska općina] razvidno je da utužena kč. br. [katastarska čestica] Hrmotine, pašnjak, se vodi kao posjed Grada Senja. Isto tako iz povijesti promjena na katastarskim česticama vidljivo je da je predmetna parcela nastala cijepanjem od dijela katastarske čestice [katastarska čestica] evidentirane u posjedovnom listu br. 700 k. o. [katastarska općina] i to 2016.g. Od osnutka do danas ista se evidentira na imenu Grada Senja.
10. Prema tome, sud je nesporno utvrdio da je tužitelj stekao pravo vlasništva dosjelošću predmetne nekretnine, pri čemu je sud u cijelosti poklonio vjeru iskazima saslušanih svjedoka te što se nema razloga posumnjati u njihovu nepristranost i vjerodostojnost.
11. Sud je utvrdio da je tuženik na utuženoj nekretnini samo formalnopravno upisan, da je tužitelj stvarni posjednik računajući tu posjed i korištenje svojih pravnih prednika unatrag više od 200 godina, računajući posjed sada pok. ĐČ, pradjeda tužitelja, da je njegov posjed kvalificiran tj. zakonit, istinit (nije pribavljen vis, clam i praeccario modo), pošten (possesio bone fidei) te da poštenje traje cijelo vrijeme , budući je tužitelj ustao sa tužbom radi priznanja prava vlasništva onog trenutka kada je saznao da se kao vlasnik tih nekretnina vodi tuženik. Pri tome nije od odlučne važnosti činjenica da se tuženik vodi upisan kao posjednik predmetne parcele u posjedovnom listu br. 700 k. o. [katastarska općina]. Ovo stoga što se tužitelj ukazuje kao nesporni posjednik, budući utuženi prijepor predstavlja jednu cjelinu sa parcelom 305/250 koja parcela je vlasništvo tužitelja i predstavlja tzv. mirno, a iste objedinjene predstavljaju jedno obiteljsko imanje i jednu funkcionalnu cjelinu.
12. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na ovakvoj vrsti nekretnina tužitelj mora dokazati 40 godišnji kontinuirani i nesmetani posjed i to prije 6. travnja 1941 . godine ne računajući vrijeme trajanja 1. svjetskog rata, a sve temeljem paragrafa 1485 i paragrafa 1477 Općeg građanskog zakonika. Kako se pravni propisi koji su bili na snazi na dan 6. travnja 1941. imaju primjenjivati u Republici Hrvatskoj kao pravna pravila ukoliko su u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ( N.N. 73/91) to je očigledno da je pozivom na naprijed navedene paragrafe tužitelj stekao pravo vlasništva dosjelošću, slijedom čega je valjalo udovoljiti tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Podredno se ističe da tužitelj dokazuje stjecanje prava vlasništva dosjelošću i primjenom odredbe čl. 159 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N.N. 91/96 i dr.). Naime, tom odredbom samostalni posjednik stvari steći će dosjelošću vlasništvo ovakve nekretnine, ukoliko je taj posjed zakonit, istinit i pošten ili barem pošten u trajanju za koje je predviđeno dvostruko vrijeme iz tog članka, a radi se o proteku roka od 10, odnosno 20 godina neprekidnog, samostalnog posjedovanja. Ovo iz razloga što se radi o zakonom predviđenom roku dosijedanja koji se računa od dana 8. listopada 1991. g. kao dana stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske. U tom periodu tužitelj dokazuje kvalificirani posjed , budući se računa vrijeme posjedovanja od 8. listopada 1991.g. jer je predmetna čestica za cijelo vrijeme predstavljala tzv. društveno vlasništvo, odnosno vlasništvo jedinice lokalne uprave i samouprave.
13. Tužitelj u ovom predmetu troška nije tražio, pa o istom i nije odlučivano. 14. Zbog svega izloženog valjalo je udovoljiti tužbi i tužbenom zahtjevu.
U Senju, 18. prosinca 2024.g.
S U D A C :
Željko Čubrilo
PRAVNA POUKA:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste presude. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o žalbi rješava nadležni Županijski sud u RH.
DNA:
- presuda nepravomoćna
- vidi upisnik "P"
