REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] A 5

Poslovni broj: Us I-49/2023-15

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničarke Nikoline Jakoplić, u upravnom sporu tužitelja AN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju opunomoćenici Suzana Afrić Medić, odvjetnica u Opatiji, M. Tita 96/2 i Vatroslav Abramović, odvjetnik u Rijeci, L 1/III, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, uz sudjelovanje zainteresirane osobe LN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi promjene u katastarskom operatu, 18. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

I.

Poništava se rješenje Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II-932-07/22-07/300, URBROJ: 541-11/2-22-2 od 7. prosinca 2022.

II.

Predmet se vraća tuženiku na ponovni postupak, koji je dužan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjem i primjedbama Suda izraženima u obrazloženju ove presude.

III.

Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove ovoga upravnog spora u iznosu od 2.500,00 € (slovima: dvije tisuće i petsto eura) u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Opatija KLASA: UP/I-932-07/21-02/398, URBROJ: 541- 19-03/8-21-2 od 29. rujna 2021., povodom zahtjeva LN, ovdje zainteresirane osoba, na temelju elaborata KLASA: 932-06/2021-02/387 promijenjeni su podaci u katastarskom operatu katastarske općine [katastarska općina] za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dr.

2. Protiv navedenog prvostupanjskog rješenja AN, ovdje tužitelj, izjavio je žalbu, povodom koje je prvostupanjsko tijelo provelo usmenu raspravu te po upotpunjenom postupku žalbu dostavilo tuženiku, koji je rješenjem KLASA: UP/II-932- 07/22-07/300, URBROJ: 541-11/2-22-2 od 7. prosinca 2022. žalbu odbio. U obrazloženju osporenog rješenja tuženik u bitnom navodi da se geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica izrađuje se pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija), te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne, čemu da je u konkretnom slučaju udovoljeno. S tim u svezi obrazlaže da je u izvješću o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju, kao sastavnog dijela predmetnog geodetskog elaborata, izvoditelj geodetskih radova navodi da je predmetna k. č. br. [katastarska čestica] definirana sa zapadne, istočne i južne strane postojećim suhozidom, te sa sjeverne strane prema prijašnjim elaboratima 2/2014 KLASA: UP/I-932-07/14-02/000297 i 1/2016 KLASA: UP/I-932- 07/2016-02/109 izrađene od strane A.K.B. d.o.o. Nadalje obrazlaže da je iz skice izmjere također vidljivo da zapadna međa između k. č. br. [katastarska čestica] prema k. č. br. [katastarska čestica] čini suhozid, iz čega da proizlazi da su međe u elaboratu prikazane prema postojećem stanju na terenu i prema prethodno potvrđenim elaboratima. Ističe da se međe predmetnih nekretnina ne mogu se smatrati spornima jer da iz dokumentacije priložene spisu predmeta nije vidljivo da je u tijeku postupak pred nadležnim sudom radi uređenja međa na predmetnim katastarskim česticama, a da pismeni prigovor da se ne slaže s izrađenim geodetskim elaboratom nije dokaz da je međa sporna, te da protivljenje i nepotpisivanje izvješća od strane pojedinih nositelja prava na susjednim katastarskim česticama ne može biti isključivim razlogom za odbijanje potvrđivanje elaborata.

3. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovome Sudu podnio tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja tuženika. U tužbi bitnom navodi da je od strane ovlaštenog izvođača za dan 24. ožujka 2021. pozvan radi obilježavanja međe i predočavanja elaborata za provedbu predmetnih promjena, kojom prilikom je na licu mjesta tražio od ovlaštenog izvođača da obilježi sve međe i ukazao mu na dio zemljišta na kojem se nalazi naslagano kamenje u obliku pravokutnika, navodeći da do nedavno kamenje nije bilo na tom mjestu, odnosno da na tom mjestu nije bilo ničeg te tražio da se naslagano kamenje ne evidentira. Nastavno navodi da se ovlašteni izvođač usprotivio tužitelju i odbio proći i obilježiti sve međe navodeći kako to nije njegov posao te je pritom izjavio kako će naslagano kamenje ipak evidentirati kao među. Nadalje navodi da je nakon što mu je elaborat broj: 2021-011 od 17.ožujka 2021. predočen, na predočeni elaborat izjavio prigovor da elaborat nije napravljen sukladno stanju na licu mjesta te da međe nisu evidentirane niti prema stvarnom niti prema katastarskom stanju, a da međni vlasnici nisu postigli sporazum glede međa evidentiranih u predočenom elaboratu. Nadalje navodi da je u svojim prigovorima i žalbi protiv prvostupanjskog rješenja ukazao i na druge nedostatke u predočenom mu elaboratu pa je tako istaknuo da je u tehničkom izvješću predočenog mu elaborata ovlašteni izvođač pogrešno i neistinito naveo da su na terenu snimljene sve vidljive međne točke i sav detalj te da su na skici izmjere prikazane međne točke postojećih već evidentiranih katastarskih čestica. Nadalje navodi da je uvidom u uvidom u prvostupanjsko rješenje utvrdio kako rješenje nije donijeto u odnosu na elaborat broj: 2021-011 koji mu je predočen na uvid datiran s danom 17.ožujka 2021. već da je prvostupanjsko tijelo donijelo pobijano rješenje glede nekog drugog elaborata također broj: 2021-011, datiranog s danom 24. ožujka 2021., u kojem se samo k.č.br. * 65/5 poništava i spaja u novoformiranu k. č. br. [katastarska čestica], a koji elaborat se temelji na Građevinskoj dozvoli KLASA: UP/I-361-03/18-06/49, URBROJ: 2170/1-03-06/3-18, od 8. kolovoza 2018. godine i u kojem je kao nositelj prava na predmetnim nekretninama odnosno nekretnini naveden CN. S tim u svezi također navodi da je za nepostojeću građevinu na k.č.br. *65/5 ishođena građevinska dozvola, temeljem javne isprave, uvjerenja Državne geodetske uprave, koje potvrđuje da se na predmetnom zemljištu nalazi stambena građevina, ali da je nesporno da je predmetno uvjerenje neistinito, jer da je evidentno da na predmetnom zemljištu ne postoji stambena građevina, a što da je između ostalog razvidno iz orto-foto karte DOF 2017/2018. Predlaže da Sud provede dokazni postupak uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora, saslušanjem tužitelja i po potrebi saslušanjem svjedoka, vještačenjem po vještaku geodetske struke i očevidom na terenu pa da po provedenom dokaznom postupku poništi tuženikovo rješenje i rješenje prvostupanjskog tijela te predmet vrati prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iz osporenog rješenja te je predložio da Sud tužbeni zahtjev odbije.

5. Zainteresirana osoba odgovor na tužbu nije dostavila.

6. Sud je održao ročište za raspravu 29. studenog 2024., na koje je pristupio tužitelj zastupan po opunomoćenicima, a kako je tuženik i zainteresirana osoba uredno pozvani, ročište je održano u njihovom odsustvu.

6.1. Tužitelj je na ročištu izjavio da ostaje kod navoda iznesenih u tužbi i dotadašnjem tijeku postupka. Istaknuo je da su da su provedbom predmetnog elaborata povrijeđena pravila postupka, na što da je već ranije ukazivao, i to u prvom redu što je geodetski elaborat izradila osoba koja nije imala propisano ovlaštenje, potom što elaborat nije bio propisno uvezan, potom što suglasnost za česticu u vlasništvu Republike Hrvatske nije dostavljena tijelu koje zastupa Republiku Hrvatsku, a isto tako i što je suglasnost Grada Opatije, koja je dana na prvotni elaborat, priložena kasnijem elaboratu, a to je omogućeno iz razloga kao što je ranije navedeno, elaborat nije propisno uvezan. Nadalje je naveo da nije točna tvrdnja da bi predmetna međa bila evidentirana ranijim elaboratom na koji se poziva tuženik, jer je tim elaboratom međa evidentirana samo u jednom dijelu, tako da nije točno da je tužitelj bio suglasan s predmetnom međom i da ona nije sporna, odnosno da bi bila evidentirana sukladno stanju na terenu i suglasnosti stranaka. Pri tome je istaknuo da je novim elaboratom površina predmetne čestice povećana za nešto više od 100 m[2] , što je blizu 20 %, te da nije jasno iz čega to povećanje proizlazi. Ustrajao je kod ranije postavljenih dokaznih prijedloga i naveo adrese svjedoka čije saslušanje predlaže.

7. Među strankama je u ovome sporu sporno je li pravilno provedena promjena u katastarskom operatu iz predmeta ovoga spora.

8. Sud je izveo dokaz uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog spora i u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio. 9. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

10. Prema odredbi članka 24. stavka 1. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine“ broj 59/18, 112/18, dalje: Pravilnik o geodetskim elaboratima), koju se poziva tuženik, geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica izrađuje se pod uvjetom ispunjenja površinskog kriterija, odnosno da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima, te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne.

10.1. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata, u primjeni toga Pravilnika smatraju nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata u pogledu njih nije u tijeku sudski postupak uređenja međa.

11. Stoga je tuženik pozivom na citirane odredbe pravilno obrazložio da u konkretnom slučaju predmetne međe nisu sporne jer u pogledu njih nije u tijeku sudski postupak uređenja međa.

12. Isto tako, tuženik pravilno obrazlaže da prema odredbi članka 83. stavka 4. Pravilnika o geodetskim elaboratima nepotpisivanje izvješća o međama od strane pojedinih nositelja prava na katastarskim česticama koje su predmet elaborata ne može biti isključivim razlogom za odbijanje potvrđivanja elaborata.

13. Međutim, prema shvaćanju Suda, to ne znači da se međe elaboratom mogu prikazati kako ih je pokazao naručitelj elaborata bez obzira na stvarno stanje, jer je svrha izrade geodetskog elaborata za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica, kao što proizlazi iz samog naziva elaborata, evidentiranje stvarnog stanja, pod uvjetima iz citirane odredbe članka 24. stavka 1. Pravilnika o geodetskim elaboratima.

14. S tim u svezi u prvom redu, u osporenom rješenju tuženik nije obrazložio je li predmetnim elaboratom zadovoljen površinski kriterij, imajući u vidu da je površina predmetnih čestica elaboratom povećana s 428 m[2] na 509 m , što je povećanje za 81 m[2] , odnosno gotovo 20 %.

14.1. Pritom posebno budi sumnju u pravilnost predmetnog elaborata što iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da su za predmetne čestice 2014. i 2016. godine izrađeni elaborati KLASA: UP/I-932-07/14-02/000297 i KLASA: UP/I-932- 07/2016-02/109, pa stoga, ukoliko je navedenim elaboratima mjerena površina predmetnih čestica, nije jasno kako je elaboratom iz predmeta ovoga spora došlo do povećanja od gotovo 20 %.

15. Nadalje, iz obrazloženja osporenog rješenja nije jasno ni na koji način su utvrđene lomne točke novoformirane k. č. br. [katastarska čestica], odnosno jesu li, kako navodi tužitelj lomne točke utvrđene na temelju kamenja za koje tužitelj tvrdi da nije ranije postojalo i koje, kako je utvrdio Sud, nije vidljivo na fotografijama koje je priložio tužitelj, a ni na jednoj orto-foto podlozi dostupnoj na geoportalu Državne geodetske uprave.

16. Isto tako, iz zapisnika o usmenoj raspravi pred prvostupanjskim tijelom od 6. travnja 2022. i spisa predmeta kako ga je dostavio tuženik Sud nije mogao utvrditi je li tužitelju omogućen uvid u elaborat na temelju kojeg provedena predmetna promjena u katastru.

17. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika se nije mogla ocijeniti zakonitom pa je stoga na temelju odredbe članka 117. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: Zakon o upravnim sporovima) valjalo poništi osporeno rješenje tuženika te predmet vratiti tuženiku na ponovni postupak. 18. Predmet je tuženiku vraćen na ponovni postupak zbog toga što tuženik treba pravilno obrazložiti osporenu odluku, u kojem je postupku tuženik vezan pravnim shvaćanjem i primjedbama Suda u skladu s odredbom članka 151. stavkom 2. Zakona o upravnim sporovima.

19. Kako je slijedom svega navedenog Sud na razini izvjesnosti utvrdio odlučne činjenice na temelju kojih je ocijenio da je tužbeni zahtjev osnovan, ostali dokazni prijedlozi su odbijeni kao suvišni.

20. Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova ovoga spora za zastupanje po odvjetniku, za sastav tužbe i pristup ročištu, za svako radnju po 1.000,00 €, uvećano za PDV, što ukupno iznosi 2.500,00 €.

20.1. Prema odredbi članka 144. stavku 3. Zakona o upravnim sporovima vrijednost predmeta spora smatra se neprocjenjivom.

20.2. Prema odredbi članka 147. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

20.3. Budući da je uspio u sporu, tužitelju je priznat zatraženi trošak, koji je sukladan Tbr. 27. i 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23), stoga je tuženiku naloženo da tužitelju naknadi troškove spora u ukupnom iznosu od 2.500,00 €.

21. Budući da tužba nije odbačena niti je tužbeni zahtjev odbijen to tužitelji nije u obvezi plaćanja sudske pristojbe sukladno odredbi članka 22. stavka 1. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18 i 51/23).

U Rijeci 18. prosinca 2024.

S u d a c

Antun Žagar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv točke I. i II. ove presude nije dopuštena žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske (članak 127. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima). Protiv točke III. izreke dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćenicima tužitelja Suzani Afrić Medić, odvjetnici u Opatiji, M. Tita 96/2 i Vatroslavu Abramoviću, odvjetniku u Rijeci, M. K. Kozulić 1/III

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20

- zainteresiranoj osobi LN, na adresu [adresa]