Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-10123/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika GB, zastupan po odvjetnicima Ljubičić-Vrdoljak & Partneri, Odvjetničkog društva d.o.o. iz Splita zbog prekršaja iz članka 224. stavka 1. točke 29. i stavak 2. Zakona o vodama („Narodne novine“, broj: 66/2019, 84/2021, 47/2023), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Split, Sektor za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Omišu od 18. rujna 2024., broj: Pp-13791/2023, na sjednici vijeća održanoj 18. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Sektor za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenik NB je na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, oslobođen od optužbe, zbog prekršaja iz članka 224. stavka 1. točke 29. i stavka 3. Zakona o vodama, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, s obrazloženjem da djelo, koje se okrivljeniku stavlja na teret, a na način kako ga je opisao tužitelj, po propisu nije prekršaj, te je odlučeno da trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog povrede zakona u bitnom navodeći da odluka nije pravilna budući je sud prekršajni nalog stavio izvan snage i bez rasprave okrivljenika oslobodio optužbe.
3. Žalitelj predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi ista prihvati.
4. Žalba je neosnovana.
5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrdio da nisu počinjene povrede na koje ukazuje žalitelj.
6. Naime, u činjeničnom opisu prekršaja u optužnom prijedlogu (prekršajni nalog), nije naveden propis, koji dopunjuje blanketnu normu slijedom čega nije točno navedeno bitno obilježje tog prekršaja. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
7. Odredbom članka 224. stavka 3. u vezi stavka 1. točke 29. Zakona o vodama je propisano da će se za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kazniti za prekršaj fizička osoba ako ispušta otpadne vode bez akta iz članka 165. ovoga Zakona, a člankom 165. istog Zakona je propisano da je vodopravna dozvola potrebna za svako ispuštanje otpadnih voda za koje se propisom iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona propisuju granične vrijednosti emisija, dok je člankom 70. stavkom 4. istog Zakona propisano da ministar pravilnikom propisuje granične vrijednosti emisija otpadnih voda iz stavka 2. ovoga članka (industrijskih otpadnih voda prije njihova ispuštanja u građevine za javnu odvodnju ili u individualni sustav odvodnje i svih pročišćenih ili nepročišćenih otpadnih voda koje se ispuštaju u vode). Ovim se pravilnikom propisuju i: ispuštanja koja su izuzeta od primjene graničnih vrijednosti emisija, ispuštanja koja su isključena iz obveze iz članka 75. stavka 1. ovoga Zakona, pretpostavke za privremeno dopuštenje ispuštanja otpadnih voda iznad propisanih količina i graničnih vrijednosti emisija, mjerila i pretpostavke za prikupljanje, pročišćavanje i ispuštanje komunalnih otpadnih voda, pretpostavke za iznimno dopuštena ispuštanja otpadnih voda u podzemne vode, mjerila za određivanje mjesta ispuštanja oborinskih voda te način ispuštanja oborinskih voda.
8. Člankom 4. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj: 26/20) pobliže su utvrđene granične vrijednosti emisija otpadnih voda utvrđene u tablicama 1., 2., 2.a., 2.b. Priloga 1 i prilozima 2. do 23. Pravilnika. Tablice sadrže konkretne podatke o maksimalno dozvoljenim koncentracijama određenih tvari (kemijskih, bioloških i fizikalnih pokazatelja) u otpadnim vodama koje se ispuštaju u okoliš.
9. Prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona optužni prijedlog sadrži, između ostalog, činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja, pa stoga, nije dostatan opis u kojem nije naveden propis, kojim su popisane granične vrijednosti emisija, a bez kojih odlučnih činjenica se u konkretnom slučaju ne može raditi o inkriminiranom prekršaju.
10. Nadalje, granične vrijednosti emisija otpadnih voda mogu se utvrđivati na temelju posebnog propisa, dakle, radi se o prekršaju blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu drugog propisa koji dopunjuje biće prekršajnog djela, što je izostalo u činjeničnom opisu djela već je Pravilnik naveden samo u pravnoj oznaci djela.
11. Stoga, po ocjeni ovog suda navodi žalbe, ne dovode u sumnju ispravnost i zakonitost odluke prvostupanjskog suda, te je pravilno prvostupanjski sud okrivljenike oslobodio od optužbe za terećeni prekršaj, sukladno odredbi čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona.
12. Iz navedenih razloga, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, valjalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi.
U Zagrebu 18. prosinca 2024.
Zapisničar :
Predsjednik vijeća:
Željko Kudrić, v. r.
Mario Soljačić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelje i tužitelja.
