R1-287/2024-4
REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Trgovački sud u Zagrebu, po sucu toga suda mr.sc. Ani Nagy, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja SLAVONIJA-SLAD d. o. o. za proizvodnju slada, Bedem 18, Nova Gradiška, OIB 91533328340, kojeg zastupaju odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Igor Golovrški i Darko Samardžija, iz Nove Gradiške, protiv protivnika osiguranja Green Sky jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge, Ulica Mahatme Gandhija 1, OIB 07090752748, povodom prijedloga predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere, bez održavanja ročišta, dana 18. prosinca 2024.
r i j e š i o j e
Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja SLAVONIJA - SLAD d.o.o. za proizvodnju slada, Bedem 18, Nova Gradiška, OIB 91533328340, u iznosu od 273.879,03 EUR, određuje se
p r i v r e m e n a m j e r a
I./ Nalaže se Privrednoj banci Zagreb d.o.o. u odnosu na račun IBAN [broj bankovnog računa], Zagrebačkoj banci d.d. u odnosu na račun IBAN:
[broj bankovnog računa], OTP banka d.d. u odnosu na račun IBAN:
[broj bankovnog računa] da protivniku osiguranja Green Sky jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge, Ulica Mahatme Gandhija 1, OIB 07090752748, ili trećoj osobi na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati isplatu novčanog iznosa od 273.879,03 EUR za koji je određena ova privremena mjera.
II./ Privremena mjera ostaje na snazi najduže 15 dana od dana stjecanja uvjeta za pokretanje ovršnog postupka temeljem pravomoćne presude zbog stjecanja bez osnove odnosno stjecanja svojstva pravomoćnosti i ovršnosti u parničnom postupku koji će predlagatelj osiguranja pokrenuti u roku od 45 dana, ukoliko imovinskopravni zahtjev ne bude dosuđen u kaznenom postupku.
III./ Ovo rješenje provest će FINANCIJSKA AGENCIJA, Zagreb, Vrtni put 3, OIB: 85821130368.
IV./ Zabrana iz točke I. izreke ovoga rješenja smatra se provedenom dostavom ovoga rješenja Financijskoj agenciji, Zagreb, Vrtni put 3, OIB: 85821130368, odnosno banci kod koje protivnik osiguranja ima otvoren račun.
V./ Iznos novčanih sredstava protivnika osiguranja kod banaka, za koji je određena zabrana isplate, ne može se prenijeti s računa protivnika osiguranja dok zabrana traje, osim radi namirenja osigurane tražbine predlagatelja osiguranja SLAVONIJA-SLAD d. o. o. za proizvodnju slada, Bedem 18, Nova Gradiška, OIB 91533328340.
VI./ Žalba protiv ovoga rješenja ne odgađa provedbu ove privremene mjere.
O b r a z l o ž e n j e
1. Predlagatelj osiguranja je dana 13. prosinca 2024. ovom sudu podnio prijedlog za određivanje privremene mjere, radi osiguranja novčane tražbine u visini od 273.879,03 EUR.
U prijedlogu navodi kako je telefonskim pozivom, nepoznati počinitelj kaznenog djela prijevare, lažno se predstavljajući kao direktor oštećene tvrtke, TK, dana **.**.2024., zatražio od radnika računovodstva predlagatelja, oštećene tvrtke Slavonija slad d.o.o., ĐK da iznos od 273.879,03 eura uplati na račun [broj bankovnog računa], tvrtke Green sky j.d.o.o., što je ovaj i učinio. Prema informacijama Zagrebačke banke iznos je prebačen na račun u Privrednoj banci.
Radi navedenog, zatražen je opoziv naloga, upozorene su interne službe korporativne sigurnosti Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb, prijavljena je prijevara Policijskoj postaji Slavonski Brod, obaviješten je Ured za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma , te je od Državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu (kasnije ustupljeno ODO-u Zagreb) zatražena privremena mjera zabrane transfera predmetnog iznosa na račun protustranke. Do dana sastava ovog prijedloga predlagatelj nema informacija da je ta mjera određena.
PP Nova Gradiška izdala je potvrdu o počinjenju kaznenog djela o čemu je obaviješten ODO.
Ured za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma odredio je obvezu Privrednoj banci Zagreb zadržavanja provedbe transakcije u trajanju od 120 sati. Obzirom da se radi o tajnim postupcima predlagatelj nije dobio nikakvu službenu informaciju, ali nedvojbeno je da se očekuje da će zadržavanje transakcije uskoro prestati.
Obzirom da se radi o iznimno hitnoj stvari i velikoj opasnosti da se iznos od 273.879,03 eura, povodom počinjenog kaznenog djela, vjerojatno prijevare i lažnog predstavljanja, prebaci na račun tvrtke Green Sky j.d.o.o., nakon čega će počinitelj taj novac dalje prebaciti vjerojatno u inozemstvo, predlaže se izdavanje svrhovite privremene mjere kojom bi se zabranilo raspolaganje tim iznosom i onemogućilo tvrtki Green Sky j.d.o.o. daljnje raspolaganje tim iznosom. Izdavanjem svrhovite mjere osiguralo bi se da novac ostane na prolaznom računu PBZ ili bar u PBZ-u na računu tvrtke Green Sky j.d.o.o., ali svakako u RH, sve dok ne bude okončan eventualni kazneni postupak, građanskopravni postupak ili dok obje banke (ZABA /PBZ), odjeli korporativne sigurnosti, ne uvaže zahtjev za opozivom naloga i vrate novac na račun Slavonije slad d.o.o.
Predlagatelj navodi kako je ovu privremenu mjeru potrebno izdati prije pokretanja eventualnog postupka radi isplate temeljem stjecanja bez osnova, kako bi se spriječilo dovršenje kaznenog djela i daljnji transfer novca sa računa protustranke koji bi predlagatelju pričinio nenadoknadivu štetu.
Naime, Počinitelj je, opet se lažno predstavljajući kao radnik Slavonija slada, javio i help desku PBZ-a, pokušavajući uvjeriti službenike banke da je opoziv transakcije, od strane Slavonija slad d.o.o., lažan i pogrešan, te da trebaju dovršiti transfer na račun Green sky d.o.o.
Nastojanja da se kazneno djelo dovrši i stekne protupravna imovinska korist su očita.
Očito je da zbog počinjenog kaznenog djela nedvojbeno postoji opasnost da se daljnjim raspolaganjem, sa računa protustranke, predlagatelju pričini nenadoknadiva šteta.
Predlagatelj je učinio vjerojatnom svoju tražbinu, te opasnost od nastanka štete. Ostvarene su pretpostavke za izdavanje ove privremene mjere kao svrhovite. Temeljem podataka o budućem kaznenom predmetu, nedvojbeno je da je privremena mjera dopuštena (čl. 343. st.1. Ovršnog zakona, (o uvjetnim i nedospjelim tražbinama) kao i da postoji prva pretpostavka za određivanje privremene mjere po kojoj je predlagatelj dužan učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine temeljem naloga za transfer i prijave kaznenog djela (čl. 344. istog Zakona). Vjerojatna je i opasnost da će bez takove mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svojom imovinom raspolagati. (čl. 344. istog Zakona).
Naime, za protivnika osiguranja nema podataka da ima druge imovine, a očito je da se radi o jednostavnom društvu s ograničenom odgovornošću, osnovanom prije dva mjeseca (29.09.2024.) godine i to s temeljnim kapitalom od 1 euro, što je vrlo indikativno.
Pri odluci o osnovanosti privremene mjere predlagatelj osiguranja nije dužan apsolutno izvjesno dokazati postojanje zakonskih pretpostavki za izdavanje iste, već zakon traži stupanj vjerojatnosti, a što predstavlja slabiji stupanj uvjerenja o postojanju određene činjenice.
Predlagatelj osiguranja smatra svrsishodnim odlučiti o privremenoj mjeri bez održavanja ročišta, jer se slanjem poziva za ročište protivnika osiguranja „upozorava“ na zahtjev.
Iz svega gore navedenog proizlazi da je vjerojatna opasnost da bi se bez određivanja privremene mjere kao osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine predlagatelja.
Predlagatelj osiguranja smatra kako su ispunjeni uvjeti za izdavanje privremene mjere zabrane odnosno naloga banci da protivniku osiguranja ili trećoj osobi na temelju naloga protivnika osiguranja uskrati s dužnikova računa isplatu novčanog iznosa za koji je određena privremena mjera iz čl. 345. Ovršnog zakona, tim više što izdavanjem privremene mjere protivnik osiguranja ne bi pretrpio nikakvu štetu.
Naime, učinak privremene mjere kojom se traži zabrana raspolaganja, odnosi se na iznos koji protivniku osiguranja de facto ni ne pripada, niti predstavlja njegovu imovinu, pa blokadom ni ne trpi štetu, a oštećeniku se osigurava mogućnost povrata tog iznosa. Iznosa pribavljenog kaznenim djelom, sa računa, ovdje, protivnika osiguranja.
Iz svega toga proizlazi kako izdavanjem privremene mjere za protivnika osiguranja ne bi nastala nikakva šteta.
Protivnik osiguranja ima otvorene račune i kod Zagrebačke banke d.d. i OTP banke d.d., pa je potrebno spriječiti transfer i na vlastite račune u drugim bankama.
2. Prijedlog za određivanje privremene mjere je osnovan.
3. Člankom 344. st. 1. i 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. – dalje OZ), propisano je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.
4. U predmetnom postupku osiguranja predlagatelj osiguranja je učinio vjerojatnim postojanje pretpostavki za određivanje privremene mjere propisanih čl. 344. OZ radi osiguranja novčane tražbine.
5. Naime, iz navoda predlagatelja osiguranja te dostavljenih isprava proizlazi kako je djelatnik računovodstva predlagatelja osiguranja ĐK dana **.**.2024. izvršio protivniku osiguranja uplatu iznosa od 273.879,03 EUR, postupajući pri tome prema uputi nepoznate osobe koja se je lažno predstavila kao direktor oštećene tvrtke – predlagatelja osiguranja, TK, a u vezi kojeg prijevarnog postupanja je podnesena kaznena prijava Ministarstvu unutarnjih poslova.
Ocjenom spisu priležeće dokumentacije ovaj je sud došao do uvjerenja kako je predlagatelj osiguranja dokazao na razini vjerojatnosti postojanje svoje novčane tražbine prema protivniku osiguranja, u iznosu od 273.879,03 EUR.
Nadalje, prema ocjeni ovog suda predlagatelj osiguranja je dokazao na razini vjerojatnosti postojanje opasnosti da bi protivnik osiguranja mogao spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što bi raspolagao predmetnim novčanim iznosom, a ovo obzirom na okolnost što je NN osoba - lažno se predstavljajući kao radnik Slavonija slada d.o.o.-a , kontaktirala help desk PBZ-a, pokušavajući uvjeriti službenike banke da je opoziv transakcije, od strane Slavonija slad d.o.o., lažan i pogrešan, te da trebaju dovršiti transfer na račun Green sky d.o.o., a kako je to razvidno iz prepiske putem elektroničke pošte (list 14-16 spisa).
Valja nadodati kako je predlagatelj na razini vjerojatnosti potkrijepio svoje tvrdnje da je do uplate iznosa od 273.879,03 EUR protivniku osiguranja došlo uslijed prijevarnih radnji, odnosno da uplatom predmetnog iznosa protivniku osiguranja predlagatelj osiguranja nije ispunjavao svoje novčane obveze prema protivniku osiguranja, odnosno nije postojala valjana pravna osnova za stjecanje predmetnog iznosa od strane protivnika osiguranja.
6. Obzirom na sve navedeno, a kako su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine, to je valjalo temeljem čl. 344. Ovršnog zakona odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.
7. Sud je o predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjere odlučio bez očitovanja protivnika osiguranja i bez održanog ročišta, budući sadržaj samog prijedloga rješenja za određivanje privremene mjere kao i uvid u priležeću dokumentaciju daje sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke u konkretnom slučaju. Naime, odredbama Ovršnog zakona kojima se regulira institut privremenih mjera nije propisana obveza suda dostavljanja prijedloga protivniku osiguranja na odgovor niti obveza suda za održavanje ročišta. Naime, sud u postupku osiguranja postupa temeljem podnesaka i drugih pismena, dok se ročište održava kad to zakon određuje ili kad sud smatra da je održavanje ročišta svrhovito, a u konkretnom slučaju obveza održavanja ročišta nije propisana zakonom, niti sud smatra da je održavanje ročišta svrhovito iz svih naprijed navedenih razloga, pri čemu je sud osobito imao u vidu načelo hitnosti propisano Ovršnim zakonom i načelo ekonomičnosti propisano Zakonom o parničnom postupku.
U Zagrebu 18. prosinca 2024.
Sudac:
mr.sc. Ana Nagy
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u dva istovjetna primjerka za sud i dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za protivnu stranku u roku od osam (8) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.
