Poslovni broj: Gž R-294/2024-3

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Ksenije Dimec, kao predsjednice vijeća, Ive Smokvina Dadasović kao sutkinje izvjestiteljice i Larise Gačanin kao članice vijeća u pravnoj stvari tužiteljice ĆA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po Srečku Posavcu, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Klinika za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, Zagreb, Mirogojska cesta 8, OIB: 47767714195, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu pod posl. br. Pr-7850/2021 od 18. srpnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 18. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, posl.br. Pr-7850/2021 od 18. srpnja 2024. u točkama I) i III) izreke.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom u točci I) izreke naloženo je tuženiku da isplati tužiteljici na ime razlike u plaći iznos od 1.841,92 eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom na svaki pojedinačni mjesečni iznos razlike plaće za razdoblje od veljače 2016. do siječnja 2017., dok je u točci II) izreke odbijena tužiteljica sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 161,76 eura zajedno sa zateznom kamatom. Također je toč. III) izreke naloženo tuženiku da nadoknadi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 1.765,45 eura sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate, dok je toč. IV) odbijena tužiteljica sa preostalim dijelom zatraženog parničnog troška u iznosu od 375,00 eura.

2. Protiv toč. I) i III) izreke citirane presude žalbu podnosi tuženik zbog svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP-a), a posebno čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a navodeći u bitnom da su pravni akti na kojima prvostupanjski sud temelji svoju odluku nevaljani zbog čega da ne proizvode pravne učinke, te da je sud pogrešno ocijenio da su se u konkretnom slučaju ispunile pretpostavke za primjenu čl. III Izmjena i dopuna Dodataka Sporazuma o osnovici plaće od 26.10.2011.g. Predlaže pobijanu odluku preinačiti, odnosno podredno ukinuti.

3. Odgovor na žalbu nije podnijet.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće za razdoblje od veljače 2016. do siječnja 2017. ( sa dijelom zahtjeva za siječanj 2016. tužiteljica je pravomoćno odbijena ) prema odredbi čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. te Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011.

6. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud utvrđuje :

- da je nesporno tužiteljica zaposlenica tuženika,

- da je tuženik tužiteljici za razdoblje od siječnja 2016. do siječnja 2017. obračunao i isplatio plaće po osnovici od 5.108,84 kn,

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to: Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23.11.2006. Sporazum o osnovici za plaću u javnim službama, a kojim su ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u 2007., zatim u 2008., te u 2009. i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 01.01. svake godine,

- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13.05.2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, a temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, s time da su u čl. III utvrdili način povrata osnovice, a to na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon što službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto, a to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok su čl. IV odredili i način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26.10.2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama s time da te izmjene nisu potpisane po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, iako su po predstavnicima tog sindikata parafirane, a kojim izmjenama je promijenjen čl. III Dodatka, te članak IV, koji su se odnosili na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta, te čl. VII. u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka te Izmjena i dopuna i to na način da se uskladba odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom u razdobljima opisanih u čl. III do V tih Izmjena i dopuna,

- da je 07.12.2011. Arbitraža, koja je sastavljena temeljem Sporazuma o arbitraži, donijela Arbitražnu odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće, na način kako je to prethodno opisano,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali naprijed spomenute Izmjene od 26.10.2011. donijeli 28.12.2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe, i to u odnosu na čl. IV u vezi s čl. VII Dodatka Sporazumu,

- da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a u 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. od 2,8%, što daje aritmetičku sredinu od 2,0%, s time da je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane DZS-a objavljen 04.12.2015.,

- da je Vlada RH 29.12.2016. donijela Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama u iznosu od 5.211,02 kn bruto s primjenom od 1.1.2017. tj. počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja će biti isplaćena za mjesec veljaču 2017.

- da je sukladno odredbi čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( NN 115/10, dalje: TKU/10) sklopljenim 04.10.2010. ugovoreno da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13.05.2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25.11.2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima, a isto da je propisano i TKU-om za službenike i namještenike u javnim službama od 12.12.2012. ( NN 141/12, dalje: TKU/12) u članku 51. st. 3.,

- da su obzirom na navedeno pravno valjane Izmjene i dopune Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 26.11.2011. jer je Vlada RH kao potpisnik istih izrijekom potvrdila njihovu pravnu valjanost Arbitražnom odlukom od 07.12.2011., TKU od 12.12.2012., te Vjerodostojnim tumačenjem, te niti prilikom pregovaranja i potpisivanja tih akata, a ni inače nije nikada dovodila u pitanje njihovu pravnu valjanost, niti u ijednom sudskom postupku tražila utvrđenje njihove ništavosti, pri čemu da je irelevantno što te Izmjene i dopune nije potpisao Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske jer da nije utvrđeno da bi isti bio isključen iz pregovaranja,

- da su navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazuma o osnovici plaće postale i dio kolektivnog ugovora čiji su sadržaj u cijelosti prihvatili svi sindikati koji su sudjelovali u kolektivnom pregovaranju, a koji su ga kasnije i potpisali,

- da su plaće zaposlenih u javnim službama regulirane Zakonom o plaćama u javnim službama ( NN 27/01, 39/09), međutim, prema odredbi čl. 192. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, dalje: ZR) kolektivnim ugovorom se uređuju prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, a može sadržavati i pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa te druga pitanja iz radnog odnosa, a plaće da su svakako važan dio radnog odnosa te se upravo u članku 51. TKU/12 uređuje i definira plaća zaposlenih u javnim službama,

- da su navedene Izmjene i dopune zaključene na rok od 5 godina ( čl. IX navedenih Izmjena), što znači da su istekle 25.10.2016., ali sukladno odredbi čl. 199. st. 1. ZR-a da su važile i daljnja tri mjeseca od isteka roka na koji su bile zaključene, odnosno da je rok važenja navedenih Izmjena istekao s danom 26.01.2017.,

- da obzirom na navedeno Izmjene i dopune Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 26.10.2011. obvezuju tuženika u čije ime i za čiji račun je Vlada RH sa sindikatima javnih službi i sklopila isti,

- da se odredba čl. VII. ne odnosi na odgodu primjene čl. III. Izmjena i dopuna budući da iz teksta i smisla navedenog članka i Arbitražne odluke od 07.12.2011., te Vjerodostojnog tumačenja od 28.12.2012., proizlazi da se odgoda odnosi samo na uskladbu, odnosno, način usklađivanja pariteta određen čl. IV.,

7. Stoga prvostupanjski sud djelomično prihvaća konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice u visini od 1.841,92 eura, dok ga u preostalom dijelu u visini od 161,76 eura odbija prihvaćajući osnovanim prigovor zastare u odnosu na utuženu razliku plaće za siječanj 2016., a odluku o trošku donosi na temelju čl. 154. st. 5. ZPP- a.

8. Neosnovani su žalbeni navodi tuženika o postojanju bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. ZPP-a jer donošenjem pobijane presude prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povredu, pa tako niti bitnu povredu iz članka 354. st. 2. točka 11. ZPP-a jer presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, nema proturječnosti i može se ispitati.

9. Također je prvostupanjski sud na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, te je za to dao pravilne razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud. Isto tako pravilna je odluka suda o parničnom trošku.

10. Prema sadržaju žalbe tuženika sporno je pitanje da li tužiteljici pripada utužena razlika plaće primjenom naprijed navedenog Sporazuma od 23.11.2006.g., Dodatka Sporazuma od 13.05.2009.g. i Izmjene Sporazuma od 26.10.2011.g. prema osnovici od 5.415,37 kn.

11. Neosnovan je žalbeni navod tuženika o pravnoj nevaljanosti (ništavosti) Izmjena Sporazuma te, sukladno tome i Arbitražne odluke od 07.12.2011. Naime, iz odluke Vrhovnog suda RH pod posl. br. Revr-408/12 i Odluke Ustavnog suda RH pod posl. br. U-III/3535/12 proizlazi da izmjene kolektivnog ugovora ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika, kao i da pojedini sindikati ne smiju biti protivno zakonu isključeni iz kolektivnog pregovaranja i sklapanja Kolektivnog ugovora. Tuženik tvrdi da navedene Izmjene Sporazuma nije potpisao jedan potpisnik i to Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, pa da nisu svi potpisnici prihvatili i sudjelovali u izmjenama i dopunama, te sklopili Izmjenu sporazuma zbog čega da je isti ništetan, no to bi bilo od utjecaja samo u slučaju da je navedeni sindikat bio protuzakonito isključen iz pregovaranja, a što tijekom postupka nije utvrđeno, kako pravilno navodi prvostupanjski sud.

12. Pri tome valja istaknuti da je odredbom čl. 254. st. 2. tada važećeg Zakona o radu ( NN 149/09 i 61/11 ) bilo propisano da o broju članova i sastavu pregovaračkog odbora sindikati odlučuju sporazumno, dok je odredbom članka 254. st. 3. bilo propisano da tek ako se sindikati ne sporazume o sastavu pregovaračkog odbora, o istome odlučuje Gospodarsko socijalno vijeće. Budući da u konkretnom slučaju niti jedan sindikat javnih službi od 2006. nije osporavao sastav pregovaračkih odbora za sklapanje predmetnih sporazuma i dodataka o osnovici, iz navedenog proizlazi da su svi sindikati javnih službi sporazumno odlučili o broju članova i sastavu pregovaračkih odbora.

13. Po stavu ovog suda Izmjene sporazuma od 26.10.2011.g. predstavljaju Kolektivni ugovor sklopljen sukladno odredbama čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama ( NN 39/09, 124/09) temeljem kojeg se osnovica plaća u javnim službama određuje Kolektivnim ugovorom sklopljenim između Vlade RH i Sindikata javnih službi.

14. Naime, Sporazum je sklopljen 23.11.2006.g. između Vlade Republike Hrvatske s jedne strane i osam sindikata javnih službi s druge strane. Iste ugovorne strane su sklopile Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama ( NN 84/07, dalje TKU ) u kojemu su u čl. 49. st.4. ugovorile da Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, zaključen 23.11.2006.g. i svi sporazumi koji iz njega proističu, sadržajno predstavljaju sastavni dio tog kolektivnog ugovora, slijedom čega su ugovorne strane prihvatile sadržaj Sporazuma kao dio sadržaja TKU-a.

15. Nadalje, iste ugovorne strane, sklopile su i Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama ( NN 115/10 ) u kojemu su u čl. 51. st. 4. ugovorile da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13.05.2009.g. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25.11.2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.

16. Pored toga, ugovorne strane su člankom 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( NN 141/12 ) ugovorile da zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13.05.2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25.11.2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.

17. Iz navedenog proizlazi da su ugovorne strane potpisom naprijed citiranih Temeljnih kolektivnih ugovora iz 2007.g. 2010.g. i 2012.g. jasno i nedvosmisleno izrazile svoju volju da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje prema parametrima, koji su pobliže definirani u Sporazumu, odnosno Dodatku Sporazumu o osnovici, pri čemu valja dodati da strane kolektivnog ugovora nisu dužne u samom kolektivnom ugovoru navesti apsolutni iznos osnovice za obračun plaće, već osnovicu mogu odrediti i propisivanjem kriterija za njezino utvrđenje. Isto tako ugovorne strane su ovlaštene u kolektivnom ugovoru pozvati se na kriterije, koji su utvrđeni u nekom drugom propisu ili ugovoru pa tako i u Sporazumu, kojeg će iste sklopiti naknadno ili su ga sklopile prije sklapanja samog kolektivnog ugovora.

18. Budući da je u svakom kolektivnom ugovoru, koji su ugovorne strane sklapale, jasno izražena njihova volja da se osnovica plaće utvrđuje prema kriterijima koji su određeni u Sporazumu i Dodatku Sporazumu, može se smatrati da isti predstavljaju dopunu TKU-a, kojom su ugovorne strane TKU-a detaljno utanačile određeni segment, koji je bio predmetom kolektivnog pregovaranja.

19. Izmjenama Sporazuma u članku III. propisano je da se članak III. mijenja na način da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit 5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.

20. Nadalje, izmijenjen je i članak IV. te je određeno da točno šest mjeseci nakon objave podatka iz članka III. ovih Izmjena i dopuna ugovorne strane utvrdit će odnos (kvocijent) pariteta između:

- pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini i

- istog pariteta iz prethodne alineje u 2008. godini, a sve prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske,

a u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008. godinu osnovica za obračun plaća korigirat će se od prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. Nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku, osnovica će se uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Projekciju rasta plaća na temelju podataka o plaćama i tekućih gospodarskih kretanja ugovorne strane odredit će dogovorom. Ako se dogovor ne postigne projekciju će odrediti Arbitražno vijeće sukladno proceduri iz članka o Arbitražnom vijeću iz ovih Izmjena.

21. Također se čl. VII. utvrđuju odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka odnosno Izmjena i dopuna:

-ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u člancima III do V ovih Izmjena i dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao. Ova odredba se primjenjuje od dana stupanja na snagu ovih Izmjena i dopuna

- potpisnici utvrđuju da je međugodišnji realni tromjesečni BDP zabilježio u 2009. godini u prosjeku dva uzastopna tromjesečja (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) pad od 5% ili više čime su se temeljem potpisanog Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama ispunili uvjeti za pristup reviziji Dodatka odnosno arbitraži u slučaju da revizija nije postignuta. Također potpisnici utvrđuju da je međugodišnji realni tromjesečni BDP zabilježio tijekom 2010. godine pad u prosjeku dva uzastopna tromjesečja (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) veći od 0,5% čime su se također ispunili uvjeti za pristup reviziji Dodatka.

22. Iz citiranih odredbi Izmjena Sporazuma vidljivo je da su ugovorne strane ugovorile:

- povrat osnovice na iznos od 5.415,37 kuna bruto, nakon porasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto kako je utvrđeno čl. III

- usklađivanje pariteta osnovice, za koje je predviđeno da će započeti nakon isteka 6 mjeseci od povrata osnovice i u kojemu će se utvrditi paritet plaća u javnim službama s plaćama u privredi, kao osnova za daljnje povećanje osnovice kako je utvrđeno čl. IV,

- odgodu usklađivanja osnovice u slučaju pada međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za onoliko tromjesečja koliko je trajao pad u prethodnoj godini kako je utvrđeno čl. VII.

23. Dakle uvjet za povrat osnovice iz čl. III. Izmjena Sporazuma je porast međugodišnjeg realnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno, prosječno dva ili više posto.

24. Kako je prosječni porast BDP-a u dva uzastopna tromjesečja u 2015. od 2% utvrđen na temeljem javno dostupnih podataka Državnog zavoda za statistiku, to su se ispunili uvjeti za povrat osnovice iz članka III Izmjena Sporazuma, na razinu od 5.415,37 kn bruto počam od 01.12.2015.

25. Nadalje odredbom članka XI. Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.10.2011. određeno je da se Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13.05.2009. i Izmjene i Dopune Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 26.10.2011. iz članka III. smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od 5 godina i da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja predmetnih izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu zaključno do kraja 2016. godine bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od tri posto.

26. Iz navedenog proizlazi da su stranke tog Sporazuma dogovorile da se Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. godine i Izmjene i Dopune Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.g. smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od 5 godina uz mogućnost dogovaranja produljenja roka za godinu dana, odnosno bez automatizma u produženju primjene.

27. Slijedom navedenog, a kako navedenim odredbom nije ugovorena produžena primjena primjenom navedenog Sporazuma na daljnjih godinu dana, to je predmetni ugovor istekao 26.10.2016. međutim sukladno odredbi čl. 199. Zakona o radu ( NN 93/14, 127/17 i 98/19, dalje ZR-a ) njegovo važenje je produženo za još 3 mjeseca, odnosno do 26. siječnja 2017.

28. Vlada Republike Hrvatske je Odlukom o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama od 29. prosinca 2016. godine ( NN br. 123/16) odredila osnovicu u visini od 5.211,02 bruto s primjenom od 01.01.2017.g. počevši s plaćom za mjesec siječanj koja će biti isplaćena za mjesec veljaču 2017.g.

29. Obzirom da je odredbom čl. 9. st. 3. ZR-a propisano da ako neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako tim zakonom ili drugim zakonom nije drugačije uređeno.

30. Slijedom navedenog, a kako je produžena primjena Sporazuma trajala do 26.01.2017. ista za tužiteljicu predstavlja povoljnije pravo, pa joj pripada pravo na isplatu razlike u plaći i za siječanj 2017.g.

31. Također je pravilna i odluka prvostupanjskog suda o naknadi parničnog troška primjenom odredbe čl. 154. st. 5. ZPP-a jer tužiteljica nije uspjela s tužbenim zahtjevom u razmjerno neznatnom dijelu zbog kojeg nisu nastalo posebni troškovi. Pored toga tuženik u žalbi niti ne navodi zbog čega odluka o trošku ne bi bila pravilna, a ovaj sud temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a ne pazi po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

32. Obzirom na navedeno, a primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ove presude.

33. Prvostupanjska presuda, kao nepobijana, ostaje neizmijenjena u točkama II) i IV) izreke.

U Rijeci, 18. prosinca 2024.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Ksenija Dimec