REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-4721/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Mirta Matić, u pravnoj stvari tužitelja KUT PROJEKT d.o.o., OIB 11289505825, Zagreb, Savski gaj I, kojeg zastupa punomoćnica Petra Đerek Ivezić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika HIDROELEKTRA-ČIKARA d.o.o., OIB 05448449641, Zagreb, Ulica Zoranićevih Planina 28, kojeg zastupa punomoćnik Miran Kraljević, odvjetnik u Zagrebu, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj R1-252/2024 od 21. studenog 2024., 18. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj R1-252/2024 od 21. studenog 2024. u točkama I. i II. izreke.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj R1-252/2024 od 21. studenog 2024. u točki I. izreke odbijen je kao neosnovan prijedlog od 22. travnja 2024. radi osiguranja određivanjem privremene mjere da se radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja, i to predaje izvornika zadužnice od 24. svibnja 2023., potvrđenog po javnom bilježniku Marini Babić pod poslovnim brojem OV-2597/2023, koji se na temelju Zapisnika o preuzimanju na čuvanje isprava sastavljenom po istom javnom bilježniku pod poslovnim brojem OU-167/2023 DK-9/2023 nalazi na čuvanju kod tog javnog bilježnika, a kojom dužnik-protivnik osiguranja daje suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika- predlagatelja osiguranja u iznosu od 17.000,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od dana dospijeća određenog od strane vjerovnika prilikom podnošenja zadužnice na naplatu do namirenja, zaplijene svi računi koje ima kod devet banaka te da se novac s tih računa u skladu s izjavom sadržanom u zadužnici isplaćuje vjerovniku, odredi privremena mjera kojom se nalaže protivniku osiguranja u roku od tri dana dati pisani nalog javnom bilježniku Marini Babić iz Zagreba, da prvostupanjskom sudu preda izvornik zadužnice, potvrđen po tom javnom bilježniku 24. svibnja 2023. pod poslovnim brojem OV-2597/2023, koji se na temelju Zapisnika o preuzimanju na čuvanje isprava pod poslovnim brojem OU-167/2023 DK-9/2023 nalazi kod tog bilježnika na čuvanju (I.); da se zabrani protivniku osiguranja poduzimati radnje koje mogu nanijeti štetu predlagatelju i kojima se mogu izvršiti promjene vezane za zadužnicu čija se predaja određuje ovom mjerom (II.); da se odredi da će sud odrediti provedbu putem sudskog ovršitelja ako protivnik osiguranja postupi protivno nalogu iz točke I. izreke tog rješenja (III.); da sud protivniku osiguranja zaprijeti novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 EUR ako protivnik osiguranja postupi protivno nalogu iz točke I. izreke tog rješenja; da se odredi da će sud na prijedlog predlagatelja osiguranja izreći novčanu kaznu kojom je zaprijetio, prema točki IV. izreke rješenja ako protivnik osiguranja postupi protivno nalogu iz točke I. izreke tog rješenja (V.); da se upozori protivnik osiguranja da odgovara za štetu koja bi mogla nastati predlagatelju ako ne postupi po toj privremenoj mjeri nakon njene dostave (VI.); da se javnom bilježniku Marini Babić iz Zagreba, zabrani izravna predaja zadužnice protivniku osiguranja ili bilo kojoj trećoj osobi po njegovom nalogu i naloži dostava zadužnice izravno prvostupanjskom sudu, u kojem trenutku će se smatrati da je protivnik osiguranja izvršio predaju (VII.) i da se odredi da ta privremena mjera ostaje na snazi do proteka roka od petnaest dana od dana nastupanja uvjeta za ovrhu temeljem presude koja će biti donesena u parničnom postupku koji je predlagatelj osiguranja dužan pokrenuti radi opravdanja ove privremene mjere (VIII.). Točkom II. izreke naloženo je predlagatelju osiguranja naknaditi protivniku osiguranja troškove postupka osiguranja u iznosu od 400,00 EUR. Točkom III. izreke odbijen je kao neosnovan zahtjev protivnika osiguranja za naknadu troškova postupka osiguranja u iznosu od 2.225,00 EUR.

2. Tako je prvostupanjski sud odlučio utvrdivši da se izvornik predmetne zadužnice sukladno odredbi članka 5. Sporazuma o uređenju prava i obveza iz Ugovora o stručnom nadzoru i vođenju projekta od 24. svibnja 2023. (dalje: Sporazum) već nalazi u javnobilježničkom pologu te da su odredbama Sporazuma jasno određeni uvjeti vraćanja, odnosno preuzimanja zadužnice iz to pologa, slijedom čega je zaključio da predlagatelj nema pravo na pravnu zaštitu svoje tražbine predloženom privremenom mjerom. Uz to je ocijenio da predlagatelj nije sukladno odredbi članka 344. stavka 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22; dalje: OZ) učinio vjerojatnim da predloženom mjerom protivnik osiguranja ne bi pretrpio nikakvu štetu posljedično čemu nisu kumulativno ispunjene sve zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere, te da nije učinio vjerojatnim postojanje subjektivne opasnosti za određivanje privremene mjere sukladno odredbi članka 346. stavka 1. OZ-a.

3. Protiv rješenja u točkama I. i II. izreke žalbu je podnio predlagatelj osiguranja zbog bitne povrede odredaba parničnog, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnome navodi da je dokazao ispunjenje svih zakonskih pretpostavki za prihvaćanje predložene privremene mjere, a da opasnost da predajom zadužnice sudu protivniku osiguranja neće nastati šteta nije ni dužan dokazivati. Nadalje navodi da je prvostupanjski sud zanemario sve činjenice i dokaze koji opravdavaju prihvaćanje tog prijedloga. Smatra da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku jer rješenje ima nedostatka zbog kojih se ne može ispitati, nerazumljivo je i nema razloga o odlučnim činjenicama. Smatra da je prvostupanjski sud nepravilno izveo zaključak da činjenice na kojima predlagatelj temelji tvrdnju da predajom zadužnice sudu protivnik osiguranja neće pretrpjeti nikakvu štetu nisu dovoljne za zaključak da predajom zadužnice sudu on neće pretrpjeti nikakvu štetu, kao i da je nepravilno zaključio da nije učinio vjerojatnim ni postojanje subjektivne opasnosti za određivanje predložene privremene mjere. Ističe da će sama predaja zadužnice sudu uvesti pravilnost i zakonitost postupanja te da će o konačnoj predaji zadužnice odlučivati neovisni nepristrani sud. Navodi i da s obzirom na to da predajom zadužnice sudu protivnik osiguranja neće trpjeti nikakvu štetu, da u tom slučaju nije dužan dokazivati vjerojatnost postojanja opasnosti iz odredbe članka 344. stavka 1. OZ-a. Slijedom svega navedenog predlaže da ovaj sud prihvati žalbu i preinači pobijano rješenje na način da prihvati prijedlog za osiguranje. Zahtijeva naknadu troškova žalbenog postupka u ukupnom iznosu od 312,50 EUR.

4. Protivnik osiguranja nije podnio odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Rješenje u pobijanom dijelu ispitano je u granicama razloga navedenih u žalbi sukladno odredbi članka 365. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), u vezi s odredbom članka 381. ZPP-a i s odredbom članka 21. stavka 1. OZ-a, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a te na pravilnu primjenu materijalnog prava (članak 356. ZPP-a).

7. U postupku koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja, ni u pobijanom rješenju, nema bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Suprotno žalbenim navodima, nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju predlagatelj osiguranja ukazuje u žalbi budući da rješenje nije nerazumljivo, nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati, u rješenju su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

8. Iz podataka u spisu proizlazi da je predlagatelj osiguranja podnio prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja svoje nenovčane tražbine predaje zadužnice izdane od strane protivnika osiguranja koja se nalazi u javnobilježničkom pologu kod javnog bilježnika Marine Babić i to na način da se naloži protivniku osiguranja u roku od tri dana dati pisani nalog tom javnom bilježniku da prvostupanjskom sudu preda izvornik te zadužnice. Iznio je činjenične navode da je 5. listopada 2021. sklopljen između njega kao izvršitelja i protivnika osiguranja kao investitora Ugovor o stručnom nadzoru i vođenju projekta kojim se on obvezao za protivnika osiguranja izvršiti ugovorene poslove. Navodi da je 24. svibnja 2023. sklopljen Sporazum kojim je između ostalog utvrđeno da mu je protivnik osiguranja dužan platiti preostali iznos od 17.000,00 EUR koji se odnosi na radove s osnove obavljanja poslova stručnog nadzora (4.120,00 EUR) i obavljanja poslova voditelja projekta (12.880,00 EUR) na zgradama SZ3 i SZ4 u Hermanovoj ulici te da je radi osiguranja te tražbine protivnik osiguranja izdao zadužnicu koja je predana javnom bilježniku Marini Babić u polog i koja je sastavila Zapisnik o preuzimanju na čuvanje isprava, iz kojih odredbi proizlazi da predlagatelj izvornik zadužnice može preuzeti ispunjenjem uvjeta iz članaka 3. i 4. Sporazuma. Nadalje je iznio činjenicu da mu je protivnik osiguranja platio samo dio tog duga u iznosu od 1.460,00 EUR ne plativši mu preostali iznos duga od 14.540,00 EUR, oglušujući se na njegove pozive na ispunjenje te tražbine. Istaknuo je da je od javnog bilježnika tražio predaju zadužnice, a što protivnik osiguranja onemogućuje svojim radnjama jer se on nalazi i u ulozi glavnog izvođača projekta SZ3 i SZ4 čiji je potpis na primopredajnom zapisniku potreban u smislu odredbe članka 3. Sporazuma da bi bilježnik predlagatelju predao zadužnicu. Naveo je da protivnik osiguranja bez valjanog razloga odbija potpisati primopredajni zapisnik, posebno uzimajući u obzir da je kao glavni izvođač radova 8. svibnja 2023. potvrdio da su svi radovi dovršeni, izvedeni i međusobno usklađeni zbog čega je jasno da opisanim postupanjem i odbijanjem potpisivanja zapisnika onemogućuje predlagatelja u naplati njegove tražbine. Naveo je i da predajom zadužnice sudu protivniku osiguranja neće nastati nikakva šteta ili negativna posljedica budući da će ona biti predana sudu. Ističe i da postoji velika opasnost da protivnik osiguranja preuzme zadužnicu iz pologa jer prilikom zasnivanja pologa nisu definirani uvjeti ni rok trajanja pologa ni egzaktni uvjeti za puštanje zadužnice iz pologa.

9. Prema odredbi članka 346. OZ-a, privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim:

- postojanje svoje tražbine te

- opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (članak 346. stavak 1. OZ-a), odnosno da bi određivanjem mjere protivnik osiguranja trpio neznatnu štetu (članak 344. stavak 2. u vezi s člankom 346. stavkom 2. OZ-a).

10. Odredbom članka 344. stavka 2. OZ-a je propisano da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. tog članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Odredbom članka 346. stavka OZ-a je propisano da se odredbe članka 344. stavka 2. i 3. OZ-a primjenjuju i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčane tražbine.

11. Da bi sud usvojio prijedlog za određivanje privremene mjere uvjeti iz odredbe članka 346. OZ-a moraju biti ispunjeni kumulativno, što znači da mora biti učinjeno vjerojatnim i postojanje tražbine i postojanje opasnosti nastanka nenadoknadive štete (odnosno neznatnost štete za protivnike). Pri tome valja naglasiti kako se u postupku osiguranja utvrđuje vjerojatnost postojanja tražbine, što predstavlja nižu razinu uvjerenja od onoga potrebnog za donošenje presude.

12. U konkretnom slučaju, stranke su odredbom članka 4. Sporazuma suglasno utvrdile da je preostali nepodmireni iznos investitora prema izvršitelju iznos od 17.000,00 EUR koji se odnosi na radove s osnove obavljanja poslova stručnog nadzora (4.120,00 EUR) i obavljanja poslova voditelja projekta (12.880,00 EUR) na zgradama oznake SZ3 I SZ4 u Hermanovoj ulici do kompletne gotovosti, uspješno provedenog tehničkog pregleda i dobivanja uporabnih dozvola te izrade elaborata za etažiranje i njihove provedbe u zemljišnim knjigama. Odredbom članka 3. Sporazuma su definirane obveze izvršitelja za obavljanje poslova stručnog nadzora i poslova voditelja projekta na predmetnim zgradama na način, i to obavljanje primopredaje radova pisanim zapisnicima svih izvođača, priprema i poduzimanja svega što je potrebno za tehnički pregled zgrada i sudjelovanje u njemu, priprema svega što je potrebno za podnošenja zahtjeva za uporabnu dozvolu zgrada, na zahtjev investitora dostaviti svu potrebnu dokumentaciju za obavljanje tehničkog pregleda, izrada elaborata za etažiranje te priprema i obavljanje svega što je potrebno za provedbu etažiranja u zemljišnim knjigama. Odredbom članka 4. Sporazuma je određeno da se investitor obvezuje da će izvršitelju nakon potpunog obavljanja svih obaveza iz odredbe članka 3. Sporazuma, dobivanja pravomoćnosti uporabne dozvole koja mora biti u potpunost u skladu s građevinskom dozvolom broj [broj dozvole] Gradskog ureda od 17. rujna 2021., dobivanja pravomoćnosti uporabne dozvole koja mora biti u potpunosti u skladu s građevinskom dozvolom broj [broj dozvole] Gradskog ureda od 17. rujna 2021., dobivanja pravomoćnosti etažiranja svih dijelova zgrada u zemljišnim knjigama i pisanog poziva na isplatu iznosa do 17.000,00 EUR od strane izvršitelja po ispunjenju svih navedenih uvjeta u roku od osam dana isplatiti taj iznos. Odredbom članka 5. Sporazuma je određeno da se potpisom Sporazuma investitor obvezuje deponirati običnu zadužnicu kod javne bilježnice Marine Babić iz Zagreba na iznos od 17.000,00 EUR kao sredstvo osiguranja naplate izvršitelju te da je izvršitelj ovlašten preuzeti zadužnicu iz deponija te javne bilježnice ukoliko se kumulativno ispune svi uvjeti iz odredbe a 3. i 4. Sporazuma te ukoliko investitor dobrovoljno ne ispuni svoju obvezu plaćanja tog iznosa u roku iz odredbe članka 4. Sporazuma.

13. Prvostupanjski sud je pravilno zaključio da su odredbom članka 5. Sporazuma stranke izričito odredile uvjete pod kojima je javni bilježnik Marina Babić dužna predati zadužnicu protivniku osiguranja kao investitoru (ukoliko protivnik osiguranja kao investitor dobrovoljno ispuni obvezu isplate iznosa od 17.000,00 EUR), kao i uvjete koji moraju biti kumulativno ispunjeni da bi predlagatelj kao izvršitelj bio ovlašten preuzeti zadužnicu iz javnobilježničkog pologa (ukoliko se kumulativno ispune svi uvjeti iz odredbe članaka 3. i 4. Sporazuma točke a), b), c) , d) i e) te ukoliko protivnik osiguranja kao investitor dobrovoljno ne ispuni svoju obvezu plaćanja navedenog iznosa u roku sukladno odredbi članka 4. Sporazuma).

14. Uzimajući u obzir da je odredbom članka 5. Sporazuma ugovorena predaja izvornika zadužnice u javnobilježnički polog, u skladu s kojom odredbom je protivnik osiguranja i postupio, prvostupanjski sud pravilno zaključuje da predlagatelj osiguranja predloženom privremenom mjerom predlaže predaju tog izvornika sudu, a što je protivno toj ugovorenoj odredbi kojom je jasno ugovorena predaja izvornika zadužnice u javnobilježnički polog, a u kojem pologu se upravo predmetni izvornik zadužnice i nalazi, budući da je protivnik osiguranja nesporno postupio sukladno odredbi članka 5. Sporazuma i njen izvornik već predao upravo u javnobilježnički polog.

15. Nadalje, prvostupanjski sud pravilno zaključuje i da prema odredbi članka 113. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodno novine“ broj: 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16 i 57/22) polog učinjen kod javnog bilježnika ima učinak sudskog pologa posljedično čemu izvornik predmetne zadužnice predan sukladno odredbi članka 5. Sporazuma u javnobilježnički polog, ima upravo učinak sudskog pologa.

16. Budući da se izvornik predmetne zadužnice već nalazi sukladno odredbi članka 5. Sporazuma u javnobilježničkom pologu, odnosno na čuvanju kod javnog bilježnika, koji javnobilježnički polog ima učinak sudskog pologa, prvostupanjski sud je pravilno zaključio kako predlagatelj osiguranja nema pravo na građanskopravnu zaštitu predloženom privremenom mjerom, a na što je prvostupanjskom sudu ukazano i u ukidnoj odluci ovog suda poslovni broj Pž-3820/2024-2 od 7. listopada 2024.

17. Slijedom toga, prvostupanjski sud je utvrdivši da izvornik predmetne zadužnice već sukladno odredbi članka 5. Sporazuma nalazi u javnobilježničkom pologu te uz to utvrdivši i da su navedenim odredbama Sporazuma jasno ugovoreni uvjeti njenog vraćanja, odnosno preuzimanja iz tog pologa, a koji prema navodima samog predlagatelja osiguranja u prijedlogu za određivanje privremene mjere nisu ni ispunjeni, pravilno prijedlog za određivanje predložene privremene mjere ocijenio neosnovanim, o čemu je dao jasne i valjane razloge.

18. Budući da je već iz tog razloga prijedlog za određivanje privremene mjere neosnovan, prvostupanjski sud nije trebao kod takvog stanja stvari ispitivati pretpostavke je li predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim da tom predloženom mjerom protivnik osiguranja ne bi pretrpio nikakvu štetu i vjerojatnost postojanja subjektivne opasnosti, odnosno jesu li u konkretnom slučaju kumulativno ispunjene pretpostavke iz odredbe članka 346. stavka 1. OZ-a za određivanje predložene privremene mjere. Stoga ovaj sud nije ni ispitivao osnovanost ostalih žalbenih navoda kojima žalitelj ukazuje na ispunjenje tih pretpostavki.

19. Odluka o troškovima postupka osiguranja, na koju predlagatelj osiguranja ne ističe nikakve posebne žalbene razloge, također je pravilna i zakonita, kako po osnovi (članak 154. stavak 1. ZPP-a), tako i po visini (članak 155. stavak 1. ZPP-a).

20. Uzevši u obzir sve ranije navedeno, svojim žalbenim navodima predlagatelj osiguranja nije doveo u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja. Zbog toga je, na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 21. stavka 1. OZ-a, valjalo odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi rješenje u pobijanom dijelu.

Zagreb, 18. prosinca 2024.

Sutkinja

Mirta Matić