Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Trg Ljudevita Posavskog 5

44000 Sisak

Poslovni broj: Pn-105/2022-48

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Sisku, OIB 74610670107, u ime Republike Hrvatske po sutkinji Sandi Navara Sladović, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice GT, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupaju punomoćnici Milenko Jakšić i Vanja Jakšić, odvjetnici Zajedničkog odvjetničkog društva iz Siska, S. i A. Radića 44/I, protiv tuženika Grada Siska, OIB 08686015790, Sisak, Rimska 26, kojeg zastupaju odvjetnici Odvjetničkog društva Babić & Brborović iz Zagreba, Ulica Milana Amruša 5, i uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Adriatic osiguranje d.d., OIB 94472454976, Zagreb, Listopadska 2, kojeg zastupaju odvjetnici Odvjetničkog društva Grgić & partneri, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, nakon glavne javne rasprave održane i zaključene 19. studenog 2024. u prisutnosti punomoćnika stranaka te punomoćnika umješača, 18. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Gradu Sisku da tužiteljici GT isplati:

- na ime naknade neimovinske štete iznos od 1.800,00 eur sa zakonskom zateznom kamatom od 14. rujna 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, te

- na ime tuđe pomoći i njege iznos od 298,63 eur sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice GT u dijelu koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Gradu Sisku da tužiteljici GT isplati na ime naknade neimovinske štete iznos od 777,48 eur sa zakonskom zateznom kamatom od 14. rujna 2022. do isplate, sve u roku od 15 dana."

III. Nalaže se tuženiku Gradu Sisku da tužiteljici GT naknadi parnični trošak u iznosu od 2.287,41 eur sa zateznim kamatama od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev umješača Adriatic osiguranje d.d. za naknadom parničnih troškova, kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužba radi isplate na ime naknade štete u iznosu od 3.760,03 eur, sa zateznim kamatama od 13. svibnja 2021. do isplate, povućena.

Obrazloženje

1. Tužiteljica GT podnijela je ovom sudu tužbu protiv tuženika Grada Siska, radi naknade štete.

2. U tužbi tužiteljica navodi da je radnica Hrvatskih pošta d.d. te da je 13. svibnja 2021. stradala prilikom obavljanja redovitih poslova i zadataka. Oko 04:00 sata ujutro tužiteljica je dostavljala poštanske pošiljke-tiskovine na kućne adrese pa se tako zaustavila službenim vozilom ispred zgrade [adresa], u [adresa], te je prilikom stupanja na kolnik nogom ugazila u rupu na cesti i ozlijedila lijevi gležanj. Odmah po ozljeđivanju tužiteljica se porukom javila šefu KT i radnom kolegi RT koji je došao do iste i vidio u kakvom je stanju kolnik gdje je tužiteljica stradala i ustanovio da je ista ozlijedila nogu pa ju je odvezao liječniku. Prema iskazu svjedoka, čiju ovjerenu izjavu tužiteljica prilaže, radi se o ulegnuću na kolniku ovalnog oblika dimenzija 1m x 1m s time da se udubljenje kolnika povećava prema sredini rupe pa je tako najveće udubljenje 10 cm u tlu od razine asfalta. Spomenuta cesta/kolnik [adresa] G u [adresa] ulazi u kategoriju nerazvrstanih cesta (čl. 98. Zakona o cestama). Prema čl. 101. st. 1. Zakona o cestama, nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi (pravni status nerazvrstane ceste). Stoga je odgovornost tuženika tužiteljici za nastalu štetu budući kao vlasnik istu nije održavao u ispravnom stanju što je imalo za posljedicu ozljeđivanje tužiteljice. Tužiteljica raspolaže fotografijama iz kojih je razvidno da je tuženik nakon ozljeđivanja tužiteljice sanirao oštećenje/rupu na cesti kako bi kolnik doveo u ispravno stanje. Od dana štetnog događaja 13. svibnja 2021. tužiteljica se liječila 4 mjeseca radi ozljede lijevog gležnja te je zadnjim nalazom od 16. rujna 2021. godine liječnik specijalist napisao da je liječenje završeno. Tijekom rehabilitacije tužiteljica je provela 45 fizikalnih terapija te je jedno vrijeme hodala uz dvije štake, šepala na lijevu nogu te ima kretnje u gležnju terminalno reducirane. Prema sadašnjem stanju tužiteljica ima problem prilikom spuštanja niz stepenice, bolne su joj kretnje ispod fibularnog maleola jer joj se javljaju bolovi pri inverziji u gležnju. Radi svega toga tužiteljica će u svakodnevnom životu morati ulagati pojačane napore od najmanje 25%. Tužiteljica je trpjela jake i dugotrajne bolove i strah te joj je bila potrebna tuđa njega i pomoć. Zaostalo je i naruženje. Zbog navedenih povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, tužiteljica zahtjeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku i imovinsku štetu u ukupnom iznosu od 50.000,00 kn, uvažavajući sva mjerila i kriterije kojima se vodi sud prilikom ocjene naknade, a tiče se fizičkih bolova, straha, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, naruženja i tuđe pomoći i njege, sukladno mišljenju vještaka.

3. U odgovoru na tužbu tuženik ističe kako je za predmetno razdoblje u kojem se dogodio navodni štetni događaj imao sklopljenu Policu osiguranja „Javna odgovornost prema trećima“ broj 0687012350 s Adriatic osiguranjem d.d. te stoga predlaže da se Adriatic osiguranje d.d. pozove kao umješača na strani tuženika. Tuženik u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev kako u pogledu osnove tužbenog zahtjeva tako i u pogledu visine tužbenog zahtjeva. Navodi koje tužiteljica navodi u svojoj tužbi su posve paušalni. Sukladno relevantnim zakonskim odredbama, tuženik bi bio odgovaran za štetu ako tužiteljica dokaže štetnu radnju, protupravnost, uzročno posljedičnu vezu između štetne radnje i štete te štetu, a što tužiteljica nije ničim dokazala. Nadalje, navodni štetni događaj nije prijavljen po samom događaju niti tuženiku niti MUP-u, a niti iz medicinske dokumentacije ne proizlazi da se dogodio na mjestu i u vremenu kako se to opisuje tužbom. Osim toga, predmetne fotografije nisu dokaz da bi tuženik bio dužan održavati rupu na kolniku, niti dokazuju nastanak predmetnog događaja, budući da nema podataka o tome kada su fotografije snimljene. Tuženik također ističe kako nije životno ni logično da se ozljede lijevog koljena radi koje se provodi liječenje ne prijave od strane tužiteljice ili od strane predloženog svjedoka bar naknadno, ako ne neposredno po navodnom događaju. Nadalje, ako bi se prihvatili navodi tužiteljice da je prilikom stupanja na kolnik nogom ulazila u rupu na cesti i ozlijedila lijevi gležanj, a koju je nesporno mogla uočiti da je pri hodanju upotrijebila uobičajenu pažnju, tuženik nalazi da na strani tužiteljici postoji relativno velik stupanj neadekvatnosti ponašanja uzevši u obzir zaštitu njenih prava i interesa, o čemu je tužiteljica kao oštećenica bila dužna voditi brigu. Od tužiteljice kao zrele i odrasle osobe se očekuje da primjeni dužnu pažnju prilikom hodanja u kojem slučaju bi uočila rupu na kolniku pa do predmetne ozljede ne bi ni došlo. Iako nije izričito određeno na koji način se treba kretati po javnim površinama, tužiteljica nije oslobođena obveze da postupa pažljivo tj. da upotrijebi pažnju prosječnog čovjeka koja se uzima kao kriterij odgovornosti. Opreza radi, u slučaju da sud utvrdi kako je tužba osnovana iako tuženik isto u potpunosti osporava, tuženik također ističe kako visina postavljenog zahtjeva s naslova imovinske i neimovinske štete nije primjerena činjenicama koje proizlaze iz dostavljene medicinske dokumentacije, prirodi i karakteru pretrpljenih ozljeda, zaostalim posljedicama te činjenici postajanja degenerativnih promjena. Da bi se činjenica zdravstvenog stanja mogla pravilno utvrditi, potrebno je, po mišljenju tuženika, utvrditi zdravstveni status tužiteljice prije nastanka štetnog događaja (dakle izvršiti uvid u cjelokupnu medicinsku dokumentaciju tužiteljice prije nezgode).

4. Rješenjem ovog suda br. Pn-105/2022 od 26. 4. 2023. dopušteno je miješanje treće osobe ADRIATIC osiguranje d.d., na strani tuženika, obzirom da iz kopije police osiguranja broj OVO687012350 proizlazi da je između tuženika kao ugovaratelja osiguranja i osiguranika te ADRIATIC osiguranja d.d. kao osiguratelja ugovoreno osiguranje izvanugovorne odgovornosti za štetu uslijed smrti, povrede tijela ili zdravlja kao i oštećenja ili uništenja stvari trećih osoba koje su nastale iz djelatnosti kojom se osiguranik bavi i za koje je registriran, iz posjedovanja stvari, iz pravnog odnosa ili iz određenog svojstva kao izvora opasnosti navedenog u polici osiguranja, agregatni limit pokrića je 800.000,00 kn, a ugovoreno vrijeme osiguranja je od 1. 10. 2020. do 1. 10. 2021.

5. Umješač na strani tuženika u odgovoru na tužbu navodi da osporava nastanak štetnog događaja, uzročnu vezu, odgovornost, osnovanost i visinu tužbe i tužbenog zahtjeva. Osporava istinitost i vjerodostojnost dokumentacije koju tužiteljica dostavlja u privitku tužbe, te ističe da se iz dostavljenih fotografija ne razabire da bi bile snimljene na dan i na mjestu navodnog nastanka štetnog događaja. Umješač osporava da bi se tužiteljica ozlijedila na kolniku ispred zgrade [adresa] u [adresa], te osporava da bi postojao bilo kakav propust u održavanju kolnika od strane tuženika. U svakom slučaju umješač ističe da je tužiteljica odgovorna za navodno nastali štetni događaj i to iz razloga što tužiteljica nije uložila dužnu pažnju prilikom hodanja. Umješač osporava visinu tužbenog zahtjeva jer kod tužiteljice nisu zaostaje posljedice u obimu koje bi opravdavale dosuđivanje naknade u visini kako to tužiteljica traži tužbom te osporava i zatraženi tijek kamata, s obzirom da će opseg i visinu štete utvrditi tek sud u ovoj pravnoj stvari, na koju okolnost i sama tužiteljica predlaže dokaze, pa stoga kamate mogu teći jedino od trenutka donošenja sudske odluke.

6. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid prijavu o ozljedi na radu (str. 6-9 spisa), izjavu (str. 10 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 12-25, 102-112 spisa), preslike fotografija (str. 26-32 spisa), presliku police /str. 39 spisa), odštetni zahtjev i obavijest osiguratelja (str. 43-45 spisa), Uvjete za osiguranje od odgovornosti (str. 68-97 spisa), račun (str. 101 spisa), karton pacijenta (str. 102-112 spisa), saslušani su svjedoci RT, ŽT i VT, održan je uviđaj na licu mjesta, provedena su medicinska vještačenja po vještacima ZT i Petru Škaviću, te je izveden dokaz saslušanjem tužiteljice.

7. Svjedok RT iskazao je da je radni kolega tužiteljice te su oboje zaposleni na distribuciji novina u Hrvatskim poštama d.d., a njihovo radno vrijeme je u vrijeme štetnog događaja bilo otprilike 2 h pa dok ne završe sa dostavom. U vrijeme štetnog događaja [adresa] u [adresa] bila je rajon za dostavu tužiteljice te on tamo nije obavljao dostavu, no tužiteljica ga je 13. svibnja 2021.nazvala i rekla mu da je prilikom izlaska iz automobila, u namjeri da obavi dostavu, nogom zakoračila na kolnik te nogom upala u rupu, odnosno u ulegnuće na kolniku koje je u to vrijeme bilo dosta duboko i to po njegovoj procjeni oko 10 cm. Rekla mu je tada da se ozlijedila, no uspjela je završiti svoj posao distribucije. On je nakon štetnog događaja otišao na lice mjesta te u to vrijeme tužiteljice više nije bilo, a otišao je jer ga je šef KT uputio da poslika tu rupu, odnosno ulegnuće jer je pretpostavio što bi se moglo dogoditi. Primijetio je slijedećeg dana da je to mjesto bilo ograđeno drvenim kozlićima te koliko zna naknadno je rupa sanirana, no nije mu poznato tko ju je sanirao. Ističe da je tužiteljicu slijedećeg dana on vozio liječniku. Ističe da se ta rupa, odnosno ulegnuće nalazilo u ulici A. Cesarca, ispred kbr 87/89 te da je poziv tužiteljice bio u 4 h ujutro dok je još bio mrak te da na tom mjestu postoji rasvjeta, no to mjesto nije bilo vidljivo i rupa je bila u mraku.

8. Svjedok KT je iskazao da je u vrijeme štetnog događaja bio neposredno nadređeni tužiteljici i RT, odnosno radio je na radnom mjestu koordinatora dostave. Tužiteljica ga porukom u svibnju 2021., točnog datuma se ne može sjetiti, obavijestila da je u obavljanju dostave, nogom stala u rupu, odnosno ulegnuće na kolniku i da se ozlijedila, no uspjela je završiti svoj posao dostave. On je tada poslao RT da poslika tu rupu, odnosno ulegnuće, što je on i učinio te je na tim slikama doista bilo vidljivo da se radilo o ulegnuću veće površine, iako on sada ne može točno precizirati koje površine. Slijedećeg dana ponovno je isto mjesto poslikano te je navedena rupa, odnosno ulegnuće bilo nasipano pijeskom te ograđeno drvenom ogradom. Ne zna u kakvom je stanju sada navedeno lice mjesta. Poznato mu je da je i RT tužiteljicu zbog ozlijede koju je zadobila odvezao liječniku. Ističe da je on slijedećega dana o pretrpljenoj ozlijedi tužiteljice obavijestio povjerenika zaštite na radu jer je to bila njegova obveza te su vezano za štetni događaj izjave dali on, tužiteljica i RT. Vezano za štetni događaj nisu obavijestili policiju niti je to bila njihova obveza već je to obveza jedino ukoliko se dogodi kakva prometna nezgoda. Tužiteljica je u to vrijeme imala adekvatnu obuću koju ju je osigurao poslodavac, no nije se radilo o nikakvom zaštitnoj obući, primjerice, cipele sa kapicama jer za to nije postojala obveza.

9. Svjedokinja VT iskazala je da je u utuženom periodu, a i sada je, privremena pročelnica u Upravnom odjelu za gospodarstvo i komunalni sustav te ističe da Grad Sisak sa tvrtkom Komunalac Sisak d.o.o. ima sklopljen ugovor o godišnjem održavanju javnih površina u Gradu Sisku, pa je između ostalog ugovorena i ophodarska služba koja je ustanovljena kao podslužba u tvrtki Komunalac Sisak d.o.o. i koja obavlja poslove sukladno Zakonu o cestama i to obilazi prometnice i ukoliko uoče bilo kakvo oštećenje prometnice moraju označiti oštećenje, a ukoliko je manjeg značaja popraviti, a ukoliko je veće obavijestiti Grad Sisak radi sanacije. Ističe da je Grad Sisak 15.5.2021. obavješten o strane navedene ophodarske službe o tome da postoji oštećenje prometnice oko šahta Sisačkog vodovoda u [adresa], ispred kućnog broja 89, odnosno da se radilo o ulegnuću te je ista ophodarska služba postavila znak upozorenja da se radi o oštećenju i navedeno oštećene je ograđeno brkljama. Ophodarska služba je dostavila fotografije navedenog oštećenja te je potom tuženik o tome obavijestio Sisački vodovod d.o.o., obzirom da se radio o njihovoj instalaciji, a kako bi isti sanirali oštećenje, a Sisački vodovod d.o.o. je u konačnici sanirao to oštećenje. Nadalje, ističe da je tuženik angažirao vlastitog izvođača te 17. 5. 2021. dao nalog njihovom izvođaču da to sanira ali prilikom sanacije, kada je podignut poklopac kanalizacijske šahte njihov izvođač je utvrdio da je došlo do puknuća kanalizacijske cijevi i ispiranja podloge prometnice te u konačnici njihov izvođač nije sanirao to oštećenje već su tada dali nalog Sisačkom vodovodu da izvrši sanaciju kako je prethodno iskazala. Ističe da je do ulegnuća asfalta došlo zbog ispiranja podloge prometnice zbog puknuća kanalizacijske cijevi. Dakle, sanaciju navedenog oštećenja izvršio je Sisački vodovod o čemu su obaviješteni od strane Sisačkog vodovoda, a ujedno je provjereno na licu mjesta. Ta rupa koja je bila sanirana, no ona ne zna u kakvom je stanju sada navedeno lice mjesta.

10. Tužiteljica GT iskazala je da je u vrijeme štetnog događaja bila zaposlena kod Hrvatskih pošta d.d. i to kao dostavljač tiskovina te se 13.5.2021. u 4 h jutro prilikom dolaska na adresu G ispred br 87/89 i to prilikom izlaska iz automobila kada je lijevom nogom zakoračila radi izlaska iz automobila ozlijedila jer je lijevom nogom zakoračila direktno u rupu, odnosno ulegnuće na cesti ispred navedenog kućnog broja. Navedena rupa, odnosno ulegnuće u to vrijeme nije bilo vidljivo iz automobila kada je započela sa izlaskom iz istog. Ta ulica je u to vrijeme bila osvijetljena, no navedeno ulegnuće nije bilo moguće vidjeti iz automobila obzirom na druge automobile parkirane u blizini i s obzirom na krošnje drveća. Navedeno ulegnuće je bilo u blizini kanalizacijske šahte. Nakon što je zakoračila u rupu, lijeva noga ju je odmah zaboljela i to vrlo intenzivno i trebalo joj je oko 10 min da se malo oporavi od te prve boli te je odmah o tom događaju obavijestila svog kolegu RT za slučaj da isti bude morao odraditi i njezin tadašnji posao, a porukom je obavijestila i šefa jer nije znala što će se sutra dogoditi, odnosno da li će moći raditi. Ističe da je nakon 10 min ipak nastavila sa poslom te je na dostavi radila još oko sat vremena, a potom je otišla kući i nakon što je sjela više nije mogla stati na lijevu nogu i obavijestila je šefa da je na hitnoj gdje joj je nakon pregleda ustanovljeno puknuće kosti u lijevom zglobu te je zbog navedene ozlijede bila na bolovanju ukupno 4 i pol mjeseca. Ističe da je longetu nosila 5 tjedana, a nakon toga je obavljala fizikalnu terapiju te se po okončanju bolovanju vratila na posao na isto radno mjesto u dostavi. Ističe da ju je noga cijelo vrijeme jako boljela, a i danas ju povremeno boli, s time što je sada oprezna prilikom svakog koraka sa lijevom nogom i ne bavi se više nekim sportskim aktivnostima kojima se ranije bavila jer ju je strah uopće probati. Bila joj je potrebna tuđa pomoć oko mjesec i pol dana dok je hodala uz pomoć štaka, odnosno dok nije skinula longetu.

11. Vještak ZT u svom pisanom nalazu i mišljenju od 1.

2. 2023.je naveo je kod tužiteljice dokumentirana ozljeda – prijelom vrška lisne kosti lijeve potkoljenice u lijevom nožnom zglobu te da je navedena ozljeda u direktnoj vezi sa štetnim događajem. Naveo je da se sudskomedicinski radi o teškoj tjelesnoj ozljedi. Tužiteljica je pretrpjela je primarni strah lakog do srednjeg intenziteta za vrijeme trajanja štetnog događaja, te sekundarni strah vezan za ishod liječenja srednjeg intenziteta u trajanju od tri tjedna, lakog intenziteta u trajanju od mjesec dana, te zabrinutost i danas zbog povremenih tegoba. Pretrpjela je bolove jakog intenziteta na dan ozljede, bolove srednjeg intenziteta u trajanju od dva tjedna, te bolove lakog intenziteta u trajanju od tri tjedna. Povremeni bolovi u trajne posljedice. Naruženja nema. Tuđa pomoć bila je potrebna pet tjedana za vrijeme imobilizacije i kratko vrijeme nakon skidanja iste kod hoda s 2 štake 2 sata dnevno, te još 2 tjedna kod hoda s jednom štakom dva sata dnevno za svakodnevne aktivnosti oko nabave i pripreme hrane, toaleta, oblačenja i odlaska na kontrole i terapije. U navedenom štetnom događaju je došlo do prijeloma vrška lisne kosti bez pomaka ulomaka u lijevom nožnom zglobu. Obzirom da su nakon završetka liječenja zaostale ograničene kretnje u gornjem nožnom zglobu lakog stupnja, naročito kretnje podizanja i spuštanja stopala, što tužiteljicu ograničava u svakodnevnim i profesionalnim aktivnostima kod dužeg hoda i stajanja, penjanja na visinu, ukupne trajne posljedice ocjenjuje s 2 %.

12. Tužitelj nije imao prigovora nalazu i mišljenju vještaka ZT, tuženik je u cijelosti prigovorio navedenom vještačenju ističući da vještak nije odgovorio na pitanje da li su kod tužiteljice ozljede koje je zadobila mogle nastati na opisani način dok je umješač prigovorio dijelu nalaza i mišljenja u odnosu na ocjenu smanjenja životne aktivnosti.

13. Vještak ZT na ročištu za glavnu raspravu održanom 25. 10. 2023. je iskazao da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja. U odnosu na prigovor tuženika, odgovara da je navedena ozljeda tipična za navedeni mehanizam stradavanja. Do navedene ozljede dolazi kod hoda po neravnom kada dolazi do uvrtanja stopala ili kod propadanja u rupu kao što je u navedeno slučaju riječ kada opet dolazi do uvrtanja stopala. On navedenu rupu nije vidio, nema je u fotodokumentaciji, ali je navedena ozljeda tipična za navedeni način stradavanja. U odgovoru na prigovor umješača na trajnu posljedicu jer se u medicinskoj dokumentaciji spominje da su ozljede uredno sanirane mora napomenuti da se radi o prijelomu kosti bez pomaka, frakturnih ulomaka i liječenju sadrenom imobilizacijom koja je prošla bez komplikacija. Međutim, kod navedenih ozljeda dolazi i do ozljeda ligamenata stopala za koje se indirektno zna da se događaju, pa nisu objektivizirane MR pretragom. Zbog svega navedenog došlo je do ograničenih kretnji, kako je u nalazu naveo i do spomenute trajne posljedice od 2%.

14. Nakon usmenog obrazlaganja stranke nisu imale prigovora nalazu i mišljenju vještaka ZT, te ga sud, u dijelu utvrđenja zadobivenih ozljeda, mehanizma nastanka ozljeda te pretrpljenih bolova, straha, naruženja i tuđe pomoći i njege, sud u cijelosti prihvaća kao stručno i obrazloženo.

15. Nadalje, utoliko što je umješač prigovorio nalaza i mišljenja vještaka ZT, u dijelu radi procjene smanjenja životne aktivnosti tužiteljice, prihvaćen je prijedlog umješača te je radi ponovne procjene trajnih posljedica koje je zadobila tužitelja određeno provođenje novog medicinskog vještačenja, po drugom vještaku, Petru Škaviću.

16. Vještak Petar Škavić u svom je pisanom nalazu i mišljenu od 14. 5. 2024. naveo da su pregledom i tijekom liječenja tužiteljice utvrđene ozljede i postavljene dijagnoze: napuknuće vanjskog (fibularnog) maleola lijevog gležnja te uganuće s oteklinom lijevog gležnja. Utvrđene ozljede čine cjelinu i tipične su za mehanizam nastanka izvrtanjem noge u gležnju, djelovanjem težine vlastitoga tijela. Do navedenog može doći radi više uzroka, među ostalim i prigodom hodanja po neravnom terenu ili propadanja nogom u rupu, itd. Radi zadobivenih ozljeda došlo je u tužiteljice do smanjenja životnih aktivnosti u iznosu od 3 - 5% (posljedica uganuća i napuknuća kosti u području lijevog gležnja, smanjenje pokretljivosti lijevog gležnja u blagom stupnju, povremeno oticanje i bolovi lijevog gležnja kod većih opterećenja i duljeg hoda/stajanja…) u kojem će postotku morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu.

17. Vještak Petar Škavić je na ročištu za glavnu raspravu održanom 19.

11. 2024. iskazao da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaz i mišljenja, da je nalaz i mišljenje izradio temeljem medicinske dokumentacije priložene u spisu i pregledom tužiteljice te nije izvršio uvid u rendgenske snimke. Nadalje je naveo kako bi se eventualnom radiološkim vještačenjem RTG snimaka tužiteljice razjasnilo da li se radilo o prijelomu, napuknuću ili nije bilo ozljede koštanih struktura u području lijevog gležnja, no s obzirom na medicinski logičan slijed događaja, obrade, liječenja te tegoba i stanja tužiteljice, proizlazi da je u štetnom događaju zadobila ozljedu koja je rezultirala smanjenom pokretljivošću u lijevom gležnju uz povremene bolove i oticanje lijevog gležnja, a koje je ocijenio smanjenjem životne aktivnosti od oko 3-5 %.

18. Nakon usmenog izjašnjavanja vještaka Petra Škavića, na ročištu za glavnu raspravu održanom 19. 11. 2024., stranke i umještač suglasile su se da nije sporno da je kod tužiteljice uslijed štetnog događaja nastupilo smanjenje životne aktivnosti od 2 %.

19. Podneskom od 2. 2. 2023. tužiteljica je, nakon provedenog medicinskog vještačenja precizirala tužbeni zahtjev na način da od tuženika zahtijeva naknadu neimovinske štete u iznosu od 2.577,48 eur, sa zateznim kamatama od 14. 9. 2022. do isplate, te naknadu imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 298,63 eur, sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate, čime je djelomično povukla tužbu za iznos od 3.760,03 eur, sa zateznim kamatama od 13. svibnja 2021. do isplate, kojem djelomičnom povlačenju se tuženik nije protivio te je sukladno odredbi čl. 193. st .2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) riješeno kao u izreci.

20. Temeljem ocjene izvedenih dokaza kao i na temelju rezultata cijelog postupka sud zaključuje da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

21. Uvidom u prijavu o ozljedi na radu od 19. 5. 2021. utvrđeno je da je poslodavac tužiteljice Hrvatska pošta d.d. Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje prijavio da je tužiteljica 13. 5. 2021. u 4,00 h pretrpjela ozljedu na radu na adresi [adresa], prilikom dostave poštanskih pošiljaka – tiskovina na kućne adrese, i to pri izlasku iz službenog automobila radi dostave stala u rupu na cesti i ozlijedila lijevi gležanj.

22. Iz pisane izjave RT od 1. 6. 2022. proizlazi da je zaposlenik tvrtke Hrvatska pošta d.d. i radni kolega tužiteljice, da je 13. 5. 2021. radio u noćnoj smjeni s tužiteljicom, svaki na svom sektoru, po kućnim adresama, na dostavi tikovima te ga je oko 4,20 sati nazvala tužiteljica i rekla mu da je ozlijedila lijevi gležanja tako što je prilikom izlaska iz službenog vozila stala na rupu u cesti koju nije mogla vidjeti jer ista nije bila označena niti vidljiva od javne rasvjete. Nadalje, pri dolasku na to mjesto ([adresa]) uočio je oko sredine kolnika ulegnuće ovalnog oblika dimenzija metar sa metar, koje udubljenje se povećava prema sredini rupe u asfaltu, tako da je 10 cm udubljenje u tlu od razine asfalta, koje oštećenje je poslikao i sljedećeg dana je u noćnim satima mijenjao tužiteljicu koja je otišla na bolovanje. Tada je uočio da je oko te rupe na kolniku stavljen zaštitni znak upozorenja opasnosti na cesti sa svih stran i okruženo drvenim kozlićima, a nakon mjesec, dva netko je rupu sanirao i poravnao s asfaltom. O svemu navedenom obavješten je neposredni rukovoditelj KT, koji ga je i poslao da poslika rupu na asfaltu te ističe da je tužiteljicu povodom njezinog ozljeđivanja odvezao u bolnicu.

23. Svjedok RT potvrdio je navode tužiteljice da je tužiteljica 13. 5. 2021. u noćnoj smjeni obavljala poslove svog radnog mjesta za poslodavca Hrvatska pošta d.d. – dostava tiskovina na kućne adrese u [adresa] u [adresa], oko 4 h, te je toga dana, nakon poziva tužiteljice da je pretrpjela ozljedu, u navedenoj ulici, ispred kbr. 87/89, gdje se uputio po nalogu nadređenog KT, zatekao ulegnuće odnosno rupu na kolniku, po njegovoj procjeni dubine oko 10 cm.

24. Svjedok KT također je potvrdio da je tužiteljica za poslodavca Hrvatska pošta d.d. obavljala navedene poslove i da je RT, nakon poziva tužiteljice da se pri obavljanju poslova dostave ozlijedila, uputio da poslika rupu odnosno ulegnuće na kolniku, što je isti i učinio te svjedok potvrđuje da je na tim slikama doista bilo vidljivo navedeno ulegnuće i da se radilo o ulegnuću veće površine.

25. Svjedok RT potvrdio je da ga je tužiteljica 13. 5. 2021., oko 4 h, obavijestila da se ozlijedila prilikom izlaska iz automobila, u namjeri da obavi dostavu, na način da je nogom zakoračila na kolnik te nogom upala u rupu, odnosno u ulegnuće na kolniku, te je potvrdio i da je tužiteljicu sljedećeg dana zbog te navedene ozljede vozio liječniku, a navedeno proizlazi i iz iskaza svjedoka KT.

26. Nadalje, svjedokinja VT potvrdila je da je Grad Sisak 15. 5. 2021. obavješten o strane ophodarske službe o tome da postoji oštećenje prometnice oko šahta Sisačkog vodovoda u [adresa] A. [adresa], ispred kućnog broja 89 odnosno da se radi o ulegnuću, zatim da je ophodarska služba postavila znak upozorenja da se radi o oštećenju i oštećenje je ograđeno brkljama, te da je tuženik 17. 5. 2021. dao nalog izvođaču da sanira navedeno oštećenje, no prilikom sanacije izvođač je utvrdio da je došlo do puknuća kanalizacijske cijevi i ispiranja podloge prometnice zbog čega je u konačnici navedeno oštećenje sanirao Sisački vodovod d.o.o.

27. Vještak ZT u svom je nalazu i mišljenju naveo da je ozljeda koju je pretrpjela tužiteljica tipična za mehanizam stradavanja - kod hoda po neravnom kada dolazi do uvrtanja stopala ili kod propadanja u rupu.

28. Vještak Petar Škavić u svom je nalazu i mišljenu naveo da su ozljede tužiteljice tipične za mehanizam nastanka izvrtanjem noge u gležnju, djelovanjem težine vlastitoga tijela te da do navedenog može doći radi više uzroka, među ostalim i prigodom hodanja po neravnom terenu ili propadanja nogom u rupu, itd.

29. Na uviđaju na licu mjesta u Ulici Augusta Cesarca, ispred kbr. 89, održanom 28. travnja 2023., tužiteljica je pokazala mjesto gdje je zaustavila vozilo i gdje je nogom pri izlasku iz vozila zakoračila na kolnik, a koje mjesto se po pokazivanju tužiteljice nalazi pored kanalizacijskog šahta, pored kojeg je vidljivo manje ulegnuće i razlika u boji asfalta.

30. Dakle, unatoč tome što nema svjedoka neposrednih očevidaca štetnog događaja, ovaj sud na temelju ocjene svakog izvedenog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti, i to temeljem prijave o ozljedi na radu, izjave RT od 1. 6. 2022., suglasnih iskaza svjedoka RT, KT, iskaza svjedokinje VT, nalaza i mišljenja vještaka ZT i Petra Škavića te u konačnici iskaza tužiteljice, kojoj sud nije imao razloga ne povjerovati, zaključuje da je tužiteljica doista pri štetnom događaju 13. 5. 2021. kada je, izlazeći iz automobila u [adresa], u [adresa], ispred kbr. 87/89, zakoračila lijevom nogom na kolnik na kojem dijelu kolnika se nalazilo oštećenje u vidu ulegnuća odnosno rupe, upravo zbog navedenog oštećenja zadobila ozljedu lijeve noge, te na navedeni zaključak suda nisu od utjecaja činjenice što iz preslika fotografija priloženih spisu nije vidljivo kada su snimljene i o kojem kolniku se zapravo radi te da o štetnom događaju nije obavještena policija.

31. Niti okolnost što navedeno oštećenje (ulegnuće odnosno rupa na kolniku) u Ulici Augusta Cesarca, ispred kbr. 89, nije bilo vidljivo na uviđaju na licu mjesta održanom 28. travnja 2023. nije od utjecaja na navedeni zaključak suda jer iz iskaza svjedokinje VT jasno proizlazi da je oštećenje na tom dijelu kolnika doista postojalo, da je sanirano prije navedenog uviđaja, kao i da u konačnici nije sanirano od strane tuženika isključivo iz razloga što je tijekom sanacije (od strane tuženika) utvrđeno puknuće kanalizacijske cijevi zbog čega je puknuće sanirao Sisački vodovod d.o.o., a stoga i kolnik. 32. Nadalje, sukladno Odluci o nerazvrstanim cestama (Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije, broj 21/12, 3/16 i 25/17), cesta u [adresa] u [adresa] je nerazvrstana cesta.

33. Prema odredbi čl. 100. Zakona o cestama (Narodne novine br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 04/23 i 133/23, dalje: ZOC) nerazvrstanu cestu čini, između ostalog, cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično), a prema odredbi čl. 101. st. 1. ZOC nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

34. Prema odredbi čl. 109. st. 1. ZOC jedinica lokalne samouprave uređuje vrste, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova te propisuje prekršajne odredbe, a prema odredbi čl. 107. st. 1. ZOC upravljanje, građenje i održavanje nerazvrstanih cesta obavlja se na način propisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

35. Nadalje, prema odredbi čl. 22. st. 1. toč. 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 68/18, 110/18, 32/20, dalje: ZKG) propisano je da su komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture, između ostalog, održavanje nerazvrstanih cesta, a sukladno odredbi čl. 23. st. 1. ZKG pod održavanjem nerazvrstanih cesta podrazumijeva se skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta.

36. Prema odredbi čl. 59. st. 1. ZKG komunalna infrastruktura jesu, između ostalog, nerazvrstane ceste, a prema odredbi čl. 60. st. 1. ZKG nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu zakona kojim se uređuju ceste.

37. Prema odredbi čl. 61. st. 1. ZKG komunalna infrastruktura je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu odnosno suvlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost te sukladno odredbi čl. 64. st. 1. ZKG, građenje i održavanje komunalne infrastrukture obveza je jedinica lokalne samouprave odnosno osoba na koje je ta obveza prenesena u skladu s ovim Zakonom ili posebnim zakonom.

38. Dakle, sukladno odredbama čl. 22. st. 1. i čl. 59. st. 1. ZKG, u vezi s odredbama čl. 107. st. 1. ZOC i čl. 64. st. 1. ZKG tuženik kao jedinica lokalne samouprave dužan je održavati komunalnu infrastrukturu i to, između ostalog, cestu koja se koriste za promet vozilima (čl. 60. st. 1. ZKG), a tuženik nije dokazao da je tu obvezu prenio na drugu osobu.

39. I prema odredbi čl. 109. st. 1. ZOC, na tuženiku je kao jedinici lokalne samouprave da uređuje vrste, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova.

40. Prema tome, utoliko što je zbog spornog oštećenja kolnika (ulegnuća odnosno rupe), koje se nalazilo na cesti u [adresa] u [adresa], tužiteljica pri izlasku iz vozila 13. 5. 2021. zadobila ozljede, za zaključiti je da tuženik, suprotno odredbama čl. 22. st. 1. i čl. 59. st. 1. ZKG, u vezi s odredbama čl. 107. st. 1. ZOC i čl. 64. st. 1. ZKG, cestu koja se koristi za promet vozilima u Ulici Augusta Cesarca, u dijelu ispred kbr. 87/89, nije održavao na način da je omogućio nesmetano i sigurno kretanje istom, a za istaknuti je da se radi o prometnici pored stambene zgrade zbog čega je nedvojbeno za očekivati i pojačano kretanje pješaka pri ulascima u vozilo i izlascima iz vozila, te u konačnici da je stoga tuženik dužan tužiteljici naknaditi štetu koju je pretrpjela time što je zadobila ozljede prilikom kretanja navedenim dijelom kolnika, sukladno odredbi čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, u nastavku: ZOO).

41. Prigovor tuženika da tužiteljica pri kretanju nije upotrijebila niti pažnju prosječnog čovjeka, po mišljenju ovog suda, nije utemeljen na izvedenim dokazima, jer je do štetnog događaja došlo u ranim jutarnjim satima (4 h), dakle, u noćnim uvjetima, te s obzirom da se štetni događaj dogodio odmah prilikom iskoraka tužiteljice lijevom nogom iz automobila, a uvjerljivi su i životno logični i navodi tužiteljice da oštećenje na kolniku (ulegnuće odnosno rupu) prije iskoraka nije uočila unatoč rasvjeti jer su uz rubne dijelove kolnika parkirališna mjesta (s parkiranim automobilima) kao i vegetacija (drveće). U prilog navedenom zaključku ukazuje i činjenica da je tuženik, nakon uočavanja oštećenja na kolniku koje je predmet ovog spora, isto obilježio i znakom upozorenja kao i ogradio brkljama, čime je fizički onemogućio pristup navedenom oštećenju. Ujedno, bespredmetni su navodi tuženika da sportska obuća (tenisice) nisu adekvatna obuća, pri čemu je za istaknuti da niti iz jednog izvedenog dokaza (niti stranke ili umješač takve dokaze predlažu) ne proizlazi da bi se obavljanje poslova dostave za poslodavca Hrvatska pošta d.d. imalo smatrati poslovima koji bi zahtijevali posebnu vrstu obuće ili kakvu zaštitnu obuću (koja bi mogla spriječiti eventualni nastanak ozljede propadanjem noge u ulegnuće odnosno rupu na cesti). Stoga je ocjena ovog suda da nema doprinosa tužiteljice nastanku štete u smislu odredaba čl. 1092. ZOO.

42. Prijedlog umješača da se od MUP-a zatraži dostava dokumentacije vezano za štetni događaj odbijen je kao nepotreban jer iz navoda tužiteljice i tuženika (iz odgovora na tužbu) proizlazi da između stranaka nije sporno da štetni događaj nije prijavljen MUP-u, iz prijave o ozljedi na radu proizlazi da policija nije obavila očevid niti je vezano za štetni događaj nadzor obavio inspektor rada, te je navedeni podatak u konačnici mogao i pribaviti i dostaviti sudu umješač.

43. Nadalje, nije prihvaćen niti prijedlog umješača za provođenjem kombiniranog sudskomedicinskog i prometnog vještačenja, na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja, jer je ocjena suda da je navedeni prijedlog nepotreban obzirom da je iz tijekom ovog postupka već izvedenih dokaza, svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sud u dovoljnoj mjeri zaključio o utemeljenosti navoda u odnosu na štetni događaj i zadobivene ozljede tužiteljice, oba medicinska vještaka (ZT i Petar Škavić) suglasna su da su ozljede koje je zadobila tužiteljica tipične za mehanizam stradavanja - kod hoda po neravnom ili kod propadanja u rupu, a prijedlog umješača je ujedno i neekonomičan obzirom na vrijednost predmeta ovog spora.

44. Odbijen je i prijedlog umješača za izvođenjem dokaza saslušanjem svjedoka MT, koji je kod poslodavca tužiteljice bio koordinator zaštite na radu, a na okolnost da li je tužiteljica u vrijeme štetnog događaja imala adekvatnu obuću, obzirom da iz iskaza svjedoka KT proizlazi da je povjerenika zaštite na radu o štetnom događaju obavijestio sljedećeg dana, pa je stoga za zaključiti da svjedok MT nema neposrednih saznanja o obući tužiteljice u vrijeme štetnog događaja. Ujedno, navedeni dokaz je nepotreban iz razloga što je svjedok KT iskazao i da obuća koju je poslodavac Hrvatska pošta d.d. osigurao tužiteljici nije zaštitna obuća.

45. Za istaknuti je i da je umješač dokazne prijedloge istaknuo u podnesku od 9. 1. 2023., dakle, nakon zaključenja prethodnog postupka na pripremnom ročištu 20. 12. 2021., iako je o započetoj parnici obaviješten 12.

12. 2022., a sukladno odredbi čl. 208. st. 1. ZPP umješač mora primiti parnicu u onom stanju kakvom se nalazi u trenutku kad se umiješa u parnicu. Dokazi se sukladno odredbi čl. 299. st. 2. ZPP predlažu najkasnije na pripremnom ročištu.

46. Stoga, obzirom na povredom pretrpljeni strah tužiteljice, sukladno nalazu i mišljenju liječničkog vještaka ZT, ovaj sud primjerenim iznosom pravične novčane naknade za pretrpljeni strah smatra iznos od 500,00 eur, temeljem odredbe čl. 1100. st. 2. ZOO.

47. Nadalje, uvažavajući intenzitet i trajanje bolova tužiteljice, liječničkog vještaka ZT, sud smatra da je primjerena pravična novčana naknada za pretrpljene fizičke bolove u iznosu od ukupno 1.000,00 eur, i to za jake bolove u iznosu od 75,00 eur, za srednje bolove u iznosu od 630,00 eur te za slabe bolove u iznosu od 295,00 eur (čl. 1100. st. 1. ZOO).

48. Cijeneći ukupne trajne posljedice od 2 % (prema suglasnim navodima stranaka i umješača), ovaj sud primjerenom ocjenjuje pravičnu novčanu naknadu za duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti u iznosu od 300,00 eur, sve sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO.

49. Dakle, po mišljenju ovog suda primjeren je iznos na ime naknade ukupne neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje 1.800,00 eur, dok je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen kao neosnovan (toč. II. izreke presude).

50. Nadalje, tužiteljica ima pravo i na naknadu utužene imovinske štete za tuđu pomoć i njegu prema odredbi članka 1095. st. 1. ZOO, a uvažavajući nalaz i mišljenje liječničkog vještaka ZT o potrebi tuđe njege i pomoći te opsegu i trajanju iste (2 sata dnevno kroz period od 49 dana) sud utvrđuje zahtjev tužiteljice u iznosu od 298,63 eur primjerenim ukupnim iznosom te naknade, obzirom da tužiteljica po toj osnovi zahtjeva manje od 3,10 eur po satu (toč. II. izreke presude).

51. Valja istaknuti da je visinu neimovinske i imovinske štete (u odnosu na pretrpljeni strah, fizičke boli i u odnosu na tuđu pomoć i njegu) sud utvrdio temeljem nalaza i mišljenja vještaka ZT obzirom da je drugo medicinsko vještačenje po vještaku Petru Škaviću određeno isključivo radi ponovne procjene smanjenja životne aktivnosti tužiteljice (obzirom na prigovor umješača), zbog čega sud nalaz i mišljenje vještaka Petra Škavića, u dijelu procjene straha, fizičkih boli, naruženja i tuđe pomoći i njege nije niti razmatrao. 52.Odluka o zateznoj kamati na iznos neimovinske štete temelji se na odredbama čl. 29. i čl. 1103. ZOO koja propisuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, pa stoga što je tužba protiv ovdje tuženika podnesena 14. 9. 2022. na dosuđeni iznos neimovinske štete tužiteljici je dosuđena i zatezna kamata od navedenog datuma (toč. I. izreke presude).

53. Nadalje, u odnosu na zahtjev za isplatom zatezne kamate na imovinsku štetu na ime tuđe pomoći i njege, valja reći da je ista tužiteljici dosuđena od dana donošenja presude jer je tek presudom utvrđena visina iste, sukladno odredbi čl. 1086. ZOO (toč. I. izreke presude).

54. Odluka o troškovima postupka iz toč. III. izreke presude temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP odnosno obzirom na djelomičan uspjeh stranaka odlučeno je da je tuženik dužan tužiteljici nadoknaditi dio parničnih troškova nakon određivanja omjera uspjeha u sporu na način da sud najprije utvrđuje postotak u kojemu je svaka od stranaka uspjela, zatim od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzima postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga utvrđuje iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te toj stranci odmjerava naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici.

55. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva. Sukladno tome, tužiteljica je po osnovi uspjela 100%, a po visini 73 %, pa je u konačnici uspjela u omjeru od 86,5 % (100%+73%=173%:2). Nastavno, tuženik je u odnosu na visinu uspio u omjeru od 27 %, odnosno u konačnici 13,5 % (27%:2). Stoga uspjeh tužiteljice iznosi 73 % (86,5%-13,5%).

56. Tužiteljici su sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika te sukladno vrijednosti predmeta spora priznati troškovi za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 7. st.1.), za zastupanja na ročištima 20.12. 2022., 26. 4. 2023.,25. 10. 2023. i 19. 11. 2024. u iznosu od 200,00 eur za svako (Tbr. 9. st.1.), za zastupanje na uviđaju 28.4. 2023. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st.7.), za sastav podneska od 10. 10. 2022. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4.), za sastav podnesaka od 18. 10. 2022., 2. 12. 2022., 12. 1. 2023. i od 2. 2. 2023. u iznosu od 200,00 eur za svaki (Tbr. 8. st.1.), za zastupanje na ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 eur (Tbr. 9. st.3.), PDV u iznosu od 537,50 eur, trošak plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 56,41 eur, te na presudu u iznosu od 112,81 eur, trošak uviđaja u iznosu od 49,44 eur, ukupno 2.906,16 eur, no obzirom na uspjeh tužiteljice u sporu od 73 % dosuđen joj je parnični trošak u iznosu od 2.121,50 eur te trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 165,91 eur u cijelosti, sveukupno 2.287,41 eur.

57. Djelomično povlačenje tužbe nije od utjecaja na odluku suda o naknadi parničnih troškova tužiteljici jer se radi o povlačenju samo u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva, a ne po osnovi, te iz razloga što promjena vrijednosti predmeta spora nakon djelomičnog povlačenja tužbe, nije niti utjecala na promjenu visine nagrade odvjetniku za poduzimanje radnji u postupku, prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

58. Konačno, obzirom da se odluka o troškovima postupka iz čl. III. izreke temelji na uspjehu tužiteljice u sporu, sukladno odredbi čl. 154. st. 2. ZPP, umješač nema pravo na naknadu parničnih troškova (toč. IV. izreke presude), a djelomično povlačenje tužbe nije od utjecaja niti na odluku suda o troškovima umješača.

59. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude i rješenja.

U Sisku, 18. prosinca 2024.

Sutkinja

Sanda Navara Sladović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu i uručenje presude.

Dostavna naredba:

1. tužiteljici po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku

3. umješaču po punomoćniku