REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Posl. broj: Pp-9155/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Arijani Mance, uz sudjelovanje Zvjezdane Mateša kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I okr. pravne osobe Elektro Adut d.o.o. i II okr. odgovorne osobe EG, zbog prekršaja iz odredbe čl. 172. st. 2. toč. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju i dr., u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, PU Zagreb, Ispostava u Karlovcu, klasa: 116-01/23-01/864, ur. broj: 443-02-05-16-23-7 od 8. studenoga 2023., nakon javne glavne rasprave održane 18. prosinca 2024., bez nazočnosti stranaka, na temelju odredbe čl.183. Prekršajnog zakona, 18. prosinca 2024., objavio je i

p r e s u d i o  j e

I/ I okr. pravna osoba: Elektro Adut d.o.o., OIB 4281303449, sa sjedištem u [adresa], prekršajno nekažnjavana,

i

II okr. odgovorna osoba: EG, direktor, OIB [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], prekršajno nekažnjavan,

k r i v i  s u

1. što radnika PG iz [adresa], koji je kod poslodavca Elektro Adut d.o.o. radio od 1. svibnja 2023. na poslovima pomoćnog radnika u građevini, nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje u zakonskom roku najranije od osam dana prije početka rada, a najkasnije dana 1. svibnja 2023. Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u Dugoj Resi kao mjestu u kojem su bili dužni podnijeti prijavu obveznog mirovinskog osiguranja,

2. što radnika PG iz [adresa], koji je kod poslodavca Elektro Adut d.o.o. radio od 1. svibnja 2023. na poslovima pomoćnog radnika u građevini, nisu prijavili na obvezno zdravstveno osiguranje u zakonskom roku od osam dana od dana početka rada, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u Dugoj Resi kao mjestu u kojem su bili dužni podnijeti prijavu obveznog zdravstvenog osiguranja

3. što radniku PG iz [adresa] koji je kod poslodavca Elektro Adut d.o.o. radio od 1. svibnja 2023. na poslovima pomoćnog radnika u građevini, nisu prije početka rada izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući isti nije sklopljen u pisanom obliku

čime su pod toč. 1. počinili djelo prekršaja iz odredbe čl. 172. st. 2. toč. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) pod toč. 2. počinili djelo prekršaja iz odredbe čl. čl. 150. st. 1. al. 2. i st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj: 80/13, 137/13, 98/19, 33/23) a pod toč. 3. počinili djelo prekršaja iz odredbe čl. 229. st. 1. toč. 3. i st. 2. Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22).

pa se temeljem cit. odredbi, uz primjenu odredbe čl. 37. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22)

I okr. pravnoj osobi utvrđuje novčana kazna u iznosu od 300,00 € (tristoeura) za djelo pod 1.,

I okr. pravnoj osobi utvrđuje novčana kazna u iznosu od 2.000,00 € (dvijetisućeeura) za djelo pod 2.,

I okr. pravnoj osobi utvrđuje novčana kazna u iznosu od 3.000,00 € (tritisućeeura) za djelo pod 3.

II okr. odgovornoj osobi utvrđuje novčana kazna u iznosu od 60,00 € (šezdeseteura) za djelo pod 1.,

II okr. odgovornoj osobi utvrđuje novčana kazna u iznosu od 300,00 € (tristoeura) za djelo pod 2.

II okr. odgovornoj osobi utvrđuje novčana kazna u iznosu od 500,00 € (petstoeura) za djelo pod 3.

Temeljem odredbe čl.39 st.1. toč.2. Prekršajnog zakona I okr. pravnoj osobi se izriče UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 5.300,00 € (pettisućatristoeura), a II okr. odgovornoj osobi se izriče UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 860,00 € (osamstošezdeseteura).

Temeljem čl. 33. st.11. Prekršajnog zakona I i II okr. su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna i to u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona. I i II okr. se upozoravaju da ukoliko u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II/ Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. i 3. Prekršajnog zakona, I i II okr.i su obvezni naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 € (pedeseteura) – svaki, u korist Državnog proračuna i to u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.

Pravna osoba i odgovorna osoba novčanu kaznu i troškove prekršajnog postupka plaćaju putem priloženih uplatnica.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, PU Zagreb, Ispostava Karlovac, podnio je Općinskom sudu u Karlovcu optužni prijedlog protiv I i II okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Spis je temeljem rješenja predsjednika Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj 31-Su-592/2024-2 od 5. srpnja 2024. kojim je Općinski prekršajni sud u Zagrebu određen kao drugi stvarno nadležni sud za postupanje u prekršajnim predmetima Općinskog suda u Karlovac dostavljen na rješavanje Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu.

3. U zajedničkoj pisanoj obrani od 20. rujna 2024. I i II okr. poriču prekršaje te ističu da se optužnim prijedlogom terete za tri vrste prekršaja vezane za PG koji je od 1. svibnja 2023. do 31. svibnja 2023. za I okr. obavljao određene poslove temeljem Ugovora o djelu sklopljenog 29. travnja 2023. Točkom 2 optužnog prijedloga stavlja im se na teret da nisu postupili sukladno čl. 120. st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojom odredbom uopće nije propisana obveza prijave tijelu zdravstvenog osiguranja u propisanom roku pa se prekršaj ne može podvesti pod tu odredbu. Ističu kako je ovlašteni tužitelj pogrešno utvrdio da je PG bio u radnom odnosu kod I okr. Naime, I okr. je po zastupniku II okr. s PG sklopio Ugovor o djelu u trajanju od mjesec dana i to 29. travnja 2023., a radi obavljanja određenih poslova za koje I okr. nije imao radnike koji bi ih mogli obavljati. U to vrijeme I okr. je izvodio radove na obnovi konstrukcije zgrade u [adresa], na adresi E [adresa], a radilo se o kući stradaloj od potresa kod koje je bilo nužno, između ostalog, prije početka radova napraviti kompletno uklanjanje i odvoz pokretnina kao i pripremu zidova za uvod novih instalacija, a za što je bio zadužen PG temeljem spomenutog Ugovora o djelu. Na tu okolnost predlaže saslušanje FG, radnika I okr. I okr. je u cijelosti ispunila svoje obveze iz predmetnog Ugovora te PG isplatila ugovorenu naknadu te podmirila sve obveze iz takvog ugovora, odnosno platila porez na dohodak, prirez poreza na dohodak, kao i doprinose iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja pa za PG nije nastala nikakva šteta o čemu kao dokaz prilaže Izvadak Zagrebačke banke d.d. broj 83 od 12. lipnja 2023. Ugovor o djelu definiran je odredbama Zakona o obveznim odnosima pa je tako, između ostalog propisano da je to pravni posao kojim se izvođač obvezuje obaviti određeni posao kao što je izvršenje kakvog fizičkog ili umnog rada (čl. 590. ZOO), a u slučaju I okr. i PG radilo se o fizičkom radu u vidu uklanjanja pokretnina i pripreme zidova za daljnje radove. Nesporno je i u inspekcijskom nadzoru utvrđeno da je I okr. izvršila sve svoje obveze iz takvog ugovora, što znači da su obje ugovorne strane u cijelosti ispunile svoje obveze iz Ugovora o djelu. Potpuno je nejasno iz kojeg razloga je tužitelj, koji nije ovlašten tumačiti zakone niti odlučivati o kakvom pravnom odnosu među fizičkim i pravnim osoba, zauzeo stajalište da su I okr. i PG sklopili Ugovor o radu, a ne Ugovor o djelu budući da je za oba ugovora potrebna jasno izražena volja obje ugovorne strane, a nesporno je da je u konkretnom slučaju volja ugovornih strana bila sklopiti Ugovor o djelu. Ovim optužnim prijedlogom I i II okr. izjednačeni su s onima koji svjesno i namjerno krše prava radnika, a njihova namjera u ovom slučaju nije bila izbjegavanje bilo kakvih obveza jer su iste nesporno ispunjene kako je i konstatirano u Zapisniku od 24. listopada 2023. U odnosu na zapriječene novčane kazne koje će morati platiti ukoliko sud odluči da su počinili prekršaje koji su im stavljeni na teret ističu kako će njih to plaćanje dovesti do insolventnosti te do daljnjih negativnih posljedica. Predlažu sudu da ih u cijelosti oslobodi od krivnje, a u suprotnom da prilikom izricanja novčane kazne primijeni odredbe o ublažavanju kazne u najvećoj mogućoj mjeri.

4. U dokaznom postupku sud je pročitao zapisnik o izvanraspravnom ispitivanju svjedoka PG sastavljen 13. studenoga 2024., Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 17. svibnja 2023., Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 22. svibnja 2023., dopis Državnog inspektorata, Službe za nadzor zaštite na radu klasa: UP/I-116-04/23-04/253, urbroj: 443-02-05-09/23-3 od 24. svibnja 2023., Ugovor o djelu od 29. travnja 2023., Izvadak Zagrebačke banke d.d. broj 83 od 12. lipnja 2023 povijesni izvadak iz sudskog registra za I okr. i prekršajnu evidenciju.

5. Iz zapisnika od 13. studenoga 2024. je vidljivo da je svjedok PG na izvanraspravnom ispitivanju izjavio da se sjeća kada ga je na gradilištu u [adresa] zatekao inspektor zaštite na radu u zgradi koja se obnavljala od potresa i to je bio prvi dan njegovog rada na tom gradilištu. Inače je bio zaposlen kod Elektro Adut d.o.o. cijeli peti mjesec 2023., ali prije ovog gradilišta je radio na drugim gradilištima u [adresa] gdje su se također obnavljale zgrade koje su bile oštećene od potresa. Radio je poslove pomoćnog radnika na kojima ga je inspektor tada i zatekao, a što podrazumijeva da je "hilticom" na baterije skidao staru žbuku, skupljao šutu, odvozio je van izvan zgrade, skidao kanale za struju te je izbacivao i stari namještaj koji je bio u prostoriji kako bi se moglo dalje žbukati. Radio je sa više raznih ljudi ali ne zna tko su bili ti ljudi, da li su radili za istog poslodavca. Ne zna šta su oni točno radili, bilo ih je i na dizalicama i svugdje, a misli da je samo on skidao žbuku. Njemu je poslodavac po Ugovoru o djelu, koji je s njim sklopio i koji mu je uručio, uredno platio iznos koji je bio ugovoren, a on je inače umirovljenik. Na radilišta na kojima je obavljao poslove dolazio je u 07:00 ujutro i radio do 17:00 sati, subotu i nedjelju nije radio. Tu "hilticu" s kojom je radio dao mu je gazda, a također i tačke s kojima je iznosio šutu. Dao mu je i radno odijelo i zaštitnu kacigu. EG tj. njegov gazda, mu je rekao koje poslove točno treba raditi te je svaki dan provjeravao kako je obavio posao, a inače ga je automobilom u vlasništvu firme svaki dan dovozio na gradilište i odvozio s gradilišta. Svjedok nije sklopio s poslodavcem Ugovor o radu nego ugovor o djelu, da li je prijavljen na osiguranja, on ne zna jer je u mirovini, ne zna ni da li je poslodavac po ugovoru o djelu podmirio sve obveze. Nakon ovoga više nije radio kod ovog poslodavca. Na upit suda iskazao je da mu nisu poznati ĐG i RG. Braniteljica nije imala primjedbi niti pitanja za svjedoka.

6. Iz Zapisnika od 17. svibnja 2023. je vidljivo da je sastavljen na privremenom gradilištu u [adresa], o obavljenom inspekcijskom nadzoru I okr. iz područja primjene propisa iz područja zaštite na radu koji nadzor je obavio viši inspektor rada AG u nazočnosti II okr. te se u zapisniku konstatira da se na privremenom gradilištu izvode radovi na obnovi konstrukcije zgrade na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te su na gradilištu zatečeni radnici podizvođača I okr. kako obavljaju poslove uklanjanja žbuke unutrašnjih prostorija i to četiri radnika između ostalog, PG, OIB: [osobni identifikacijski broj] koji je obavljao poslove uklanjanja tj. štemanja žbuke sa stropa unutarnjeg stubišta pneumatskim čekićem, a stajao je na improviziranoj radnoj površini izgrađenoj od dasaka. Također su zatečeni i radnici ŽG i RG.

7. U Zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 22. svibnja 2023. je vidljivo da je sastavljen u službenim prostorijama Državnog inspektorata, PU Zagreb, Zagreb, Šubićeva 29, u predmetu nadzora primjene propisa o zaštiti na radu koji nadzor je obavio viši inspektor rada AG u prisutnosti II okr. uvidom u dokumentaciju rte se konstatira da su inspektoru dostavljeni dokazi da je: PG sklopio Ugovor o djelu 29. travnja 2023. za poslove pomoćnog radnika, ŽG sklopio Ugovor o radu na neodređeno vrijeme 22. veljače 2023., zdravstveno sposoban za poslove pomoćnog radnika te RG sklopio Ugovor o radu na neodređeno vrijeme 22. travnja 2023., zdravstveno je sposoban za poslove pomoćnog radnika u građevini.

8. Iz dopisa Državnog inspektorata, Službe za nadzor zaštite na radu vidljivo je da je upućen Službi za nadzor radnih odnosa Državnog inspektorata te se u istom navodi kako je 17. svibnja 2023. obavljen inspekcijski nadzor nad provedbom propisa iz područja zaštite na radu na privremenom gradilištu u [adresa] gdje su radnici PG, ŽG i RG obavljali građevinske radove na obnovi konstrukcije zgrade za poslodavca Elektro Adut d.o.o., a radnik PG da nije u radnom odnosu kod poslodavca za kojega je poslove obavljao pa se isto prosljeđuje u nadležno postupanje.

9. Iz Ugovora o djelu je vidljivo da je sklopljen 29. travnja 2023. između I okr. i PG te se istim izvršitelj obvezuje za naručitelja obaviti poslove pomoćnog radnika osobno u dogovoru s naručiteljem u razdoblju od 1. svibnja 2023. do 31. svibnja 2023., a naručitelj se u skladu s izvršenim poslovima obvezuje isplatiti novčanu naknadu u bruto iznosu od 800,00 eura te naručitelj plaća porez, prirez i ostala davanja.

10. Iz Izvatka Zagrebačke banke d.d. broj 83 od 12. lipnja 2023. vidljive su uplate od dana 12. lipnja 2023. od strane I okr. kao platitelja primatelju PG na ime doplatka te uplate na ime poreza, prireza i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

11. Iz povijesnog izvatka iz Sudskog registra za I okr. je vidljivo da je II okr. u vrijeme počinjenja prekršaja bio upisan kao osoba ovlaštena za zastupanje s funkcijom direktora i ovlaštenjem da društvo zastupa samostalno i pojedinačno.

12. Prema prekršajnoj evidenciji I i II okr. do sada nisu prekršajno kažnjavani.

13. Nakon provedenih dokaza braniteljica je izjavila da odustaje od dokaznog prijedloga da se kao svjedok ispita RG na adresi I okr. na okolnost koje radove je I okr. kritične zgode izvodio, a za koje radove u okviru istih je bio zadužen radnik PG.

14. Braniteljica I i II okr. u završnom govoru je izjavila da obrana smatra kako u ovom postupku nije dokazano da bi okrivljeni počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret, sva tri prekršaja temelje se na pogrešnom utvrđenju da je između I okr. i PG postojao radni odnos. Iz dokumentacija koja prileži spisu kao i iskaza svjedoka PG, koji je umirovljenik proizlazi da je među I okr. i PG postojao obvezno-pravni odnos temeljem Ugovora o djelu u koji odnos su obje strane stupile dobrovoljno, te u konačnici u cijelosti ispunile međusobne obveze. Ukoliko bi ovaj sud prihvatio tvrdnju ovlaštenog tužitelja da je među ugovornim stranama postojao radni odnos tada bi okrivljeni bili u potpunosti izjednačeni s poslodavcima koji zapošljavaju radnike bez obveznih prijava i ugovora s jednom i jedinom isključivom namjerom da izbjegnu plaćanje svojih obveza kao poslodavci, što u konkretnom predmetu nije bio slučaj. I okr. je ispunio sve svoje obveze iz Ugovora o djelu, isplaćena je naknada za rad, plaćeni porez i prirez za dohodak te doprinosi iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. S obzirom na gore navedeno okrivljeni smatraju kako nisu počinili niti jedan od prekršaja za koji su optuženi, budući se prekršaji odnose na potpuno drugi odnos – radni odnos. U slučaju da ovaj sud ipak odluči da okrivljene oglasi krivima radi visine zapriječenih novčanih kazni, koji će okrivljeni morati platiti, doći će do insolventnosti I okr. zbog čega će biti dovedeno u pitanje daljnje poslovanje u ionako teškoj ekonomskoj situaciji na tržištu. Stoga okrivljeni predlažu da ovaj sud u slučaju izricanja novčanih kazni primijeni odredbe o ublažavanju kazni u mjeri u kojoj je to moguće sukladno zakonskim odredbama.

15. Okrivljenicima se optužnim prijedlogom stavlja na teret da nisu kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi u slučaju kad ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku prije početka rada izdali radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, da radnika nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje.

16. Na temelju svih provedenih dokaza sud drži nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret na način i pod uvjetima kako je to u izreci ove presude i navedeno, zbog čega ih je sud proglasio krivima i izrekao im novčane kazne.

17. U postupku nije bilo sporno da su I i II okr. sa PG, koji je od 1. svibnja 2023. za I okr. radio na poslovima pomoćnog radnika u građevini, sklopili ugovor o djelu za obavljanje tih poslova i da ga nisu u propisanim rokovima prijavili na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

18. Okrivljenici poriču da bi počinili prekršaje smatrajući da su sklapanjem ugovora o djelu s tim radnikom i plaćanjem svih dadžbina vezanih za takav ugovor udovoljili propisima.

19. Međutim, iz svih provedenih dokaza, posebice iskaza svjedoka PG i samog sadržaja ugovora o djelu koji je on sklopio s I okr. proizlazi da su s obzirom na vrstu poslova za koje je sklopljen ugovor o djelu, te okolnostima obavljanja posla ostvareni bitni elementi radnog odnosa između I okr. kao poslodavca i PG kao radnika. Prvenstveno, radnik PG je obavljao poslove pomoćnog radnika u građevini koji je posao obuhvaćen djelatnošću koju poslodavac obavlja jer je I okr. obavljala građevinske radove na obnovi zgrade u [adresa] u sklopu kojih je radnik PG, kako je sam izjavio, "hilticom" skidao staru žbuku, skupljao šutu, odvozio je izvan zgrade, skidao kanale za struju te čistio gradilište kako bi se građevinski radovi mogli nesmetano odvijati. Identično je navedeno i u ugovoru o djelu koji je sklopljen upravo za poslove pomoćnog radnika koje će on obavljati osobno od 1.-31. svibnja 2023. Dakle, on je osobnim radom obavljao poslove iz redovne djelatnosti poslodavca. Te poslove je obavljao svakodnevno, u kontinuitetu, u određenom radnom vremenu od 7-17 sati, sredstvima rada u vlasništvu poslodavca koji mu je dao "hilticu" i tačke, radno odijelo i zaštitnu kacigu, pod nadzorom i uputama poslodavca, kako je također radnik sam izjavio, iz čega nedvojbeno proizlazi kako se radilo o radu pod subordinacijom poslodavca, u režimu radne discipline nametnute od poslodavca, sredstvima za rad koje je osigurao poslodavac i na gradilištu na kojem je poslodavac kao podizvođač obavljao građevinske radove, dakle radilo se o obavljanju posla u službi poslodavca a za koji posao se poslodavac obvezao isplatiti unaprijed utvrđeni iznose kao plaću/naknadu.

20. Slijedom iznesenog, kod posla kojeg je ovaj radnik obavljao, u okolnostima pod kojim ga je obavljao pretežu elementi radnog odnosa, a ne elementi ugovornog građanskog obveznopravnog odnosa, pa nije bilo mjesta sklapanju ugovora o djelu, već su okrivljenici kao poslodavci bili dužni s ovim radnikom sklopiti ugovor o radu u pisanom obliku, odnosno, u slučaju izostanka takvog ugovora, izdati mu pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu prije početka njegovog rada, te su nadalje bili dužni s osnova radnog odnosa u propisanim rokovima prijaviti ga na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

21. Stoga obranu I i II okr. da zbog činjenice što su s tim radnikom za obavljanje ovih poslova sklopili ugovor o djelu i pri tome poštovali volju obiju ugovornih strana, nisu počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret sud nije prihvatio.

22. Naime, odredbom čl. 14. st. 3. Zakona o radu propisano je da ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku je poslodavac dužan radniku prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Odredbom čl. 4. Zakona o radu radnik je u smislu Zakona o radu definiran kao fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca, a poslodavac je u smislu istog Zakona definiran kao fizička ili pravna osoba koja zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove. Upravo je I okr kao poslodavac zapošljavao radnika PG koji je za njega obavljao poslove pomoćnog radnika na građevini u [adresa] gdje je i zatečen na radu od strane inspektora rada istovremeno kad i radnici ŽG i RG koji su bili prema kasnijem inspekcijskom nadzoru osposobljeni za obavljanje upravo pomoćnih poslova u građevini za koje su imali sklopljene ugovore o radu, dakle, za identične poslove za koje je I okr. s radnikom PG sklopio ugovor o djelu, pa je u tom smislu obrana posebno neuvjerljiva i i nelogična. Također nije od značaja obrana da je volja ugovornih strana bila upravo sklapanje Ugovora o djelu s obzirom da je odredbom čl. 14. st. 1. Zakona o radu izričito propisano da se Ugovor o radu sklapa u pisanom obliku, a st. 2. cit. odredbe da propust ugovornih stranaka da sklope Ugovor o radu u pisanom obliku ne utječe na postojanje i valjanost toga ugovora, te s obzirom na obvezu poslodavca iz naprijed cit. st. 3. jasno je da sklapanje ovog ugovora nikako ne ovisi o volji radnika, a također niti o volji poslodavca koji je takav ugovor dužan sklopiti.

23. I i II okr. bili su dužni s ovim radnikom sklopiti ugovor o radu u pisanom obliku, a s obzirom da to nisu učinili, bili su mu dužni prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, te ga s osnova radnog odnosa prijaviti na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje, a što su sve propustili učiniti.

24. Odredbom čl. 112. st. 1. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da podatke o početku osiguranja obveznici dostavljaju za osiguranike iz čl. 9. st. 1. toč. 1. – 7. cit. Zakona, a u koje spadaju i radnici, najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.

25. Odredbom čl. 120. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje podnosi u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe.

26. Sud je I i II .okr za počinjene prekršaje proglasio krivima i izrekao im novčane kazne.

27. Za prekršaj iz toč. 1. izreke propisana je za poslodavca novčana kazna od 660,00 do 6.630,00 €, a za odgovornu osobu od 130,00 do 1.320,00 €, za prekršaj iz toč. 2. propisana je za pravnu osobu novčana kazna u iznosu od 9.290,00 € do 13.270,00 €, a za odgovornu osobu od 1.060,00 do 1.990,00 €, dok je za prekršaj iz toč. 3. izreke propisana za pravnu osobu novčana kazna od 8.090,00 do 13.270,00 €, a za odgovornu osobu od 920,00 do 1.320,00 €.

28. Prilikom odmjere novčane kazne sud je vodio računa o stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja, te je olakotnim cijenio da su radniku isplatili naknadu za obavljeni rad, a također i poreze i doprinose kao i dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost, dok otegotnih okolnosti u postupku nije bilo. Zbog navedenog, sud je sukladno odredbi čl. 37. Prekršajnog zakona ublažio propisane novčane kazne smatrajući da su navedene olakotne okolnosti takvog značaja da se svrha kažnjavanja može postići i blažim kaznama od propisanih i da su i ublažene kazne primjerene počinjenim prekršajima, te da će se njihovim izricanjem postići svrha kažnjavanja i da će one dovoljno utjecati na okrivljenike da se ubuduće klone ovakvih i sličnih djela, kao i na svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti, te pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

29. Na temelju u izreci citiranih odredbi Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni naknaditi troškove postupka u paušalnom iznosu odmjerenom prema složenosti i duljini trajanja postupka.

U Zagrebu 18. prosinca 2024.

Zapisničarka

Sutkinja

Zvjezdana Mateša, v.r.

Arijana Mance, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pisano Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u dva istovjetna primjerka putem ovog Suda na adresu Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na gornji broj.