Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-259/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: predsjednice vijeća Kristine Gašparac Orlić, te članova vijeća Roberta Završkog i Goranke Ratković, uz sujelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene ŠĐT, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 18. listopada 2022., broj: 56 Pp 2729/2021, na sjednici vijeća 18. prosinca 2024.,

p r e s u d i o j e :

Odbija se kao neosnovana žalbe ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s Ispostavom Primošten i potvrđuje se pobijana presuda.

Obrazloženje

1.Pobijanom presudom okrivljena ŠĐT oslobođena je optužbe za počinjenje prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci iste, s obrazloženjem da nisu ostvarena zakonska obilježja prekršaja jer se događaj se zbio u dvorištu oštećenice, a ne stavlja joj se na teret da bi se sukob reflektirao u javnosti.

2.Protiv te odluke ovlašteni tužitelj je pravodobno podnio žalbu, navodeći u bitnom da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje što je posljedično dovelo i do pogrešne odluke, odnosno da je nedvojbeno da se fizički napad od strane okrivljenice dogodio na otvorenom prostoru koji zasigurno ima refleksiju na okolinu, konkretno susjede, a sud je zanemario i činjenicu da je bezrazložno fizički napala oštećenicu. Sud je pogrešno utvrdio odlučne činjenice ne tražeći od tužitelja nadopunu u pogledu obilježja prekršaja, u tom slučaju zasigurno ne bi došlo do ovakve oslobađajuće presude kojom je izgubljen svaki smisao sprječavanja delikata i postizanja specijalne i generalne prevencije, zbog čega predlaže da se pobijana presuda ukine i u ponovnom postupku okrivljenica oglasi krivom.

3.Žalba ovlaštenog tužitelja nije osnovana.

4.Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenica povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5.U odnosu na odlučne činjenice bitne za postojanje djela prekršaja, treba napomenuti da je osnovno pitanje u postupku ima li mjesto događaja svojstvo javnog mjesta ili barem fiktivnog javnog mjesta s kojeg se događaj reflektirao na javnom mjestu, da bi se uopće radilo o prekršaju protiv javnog reda i mira. U odnosu na to pitanje, iz cjelokupnog optužnog akta i činjeničnog opisa djela ne proizlazi zaključak da bi postojao potreban element javnosti.

6.Iako iz optužnog akta proizlaze osnove sumnje da je predmetne zgode došlo do izvjesnog fizičkog napada, iz činjeničnog opisa prekršaja je vidljivo da se događaj odigrao u dvorištu privatne kuće ŠĐ (oštećenice).

Prema zaključku Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022. ako je prekršaj počinjen na fiktivnom javnom mjestu (u ovom slučaju dvorištu), u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenice reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj. Ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.

Navedeni zaključak Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022. donesen je s ciljem ujednačavanja sudske prakse, a zbog uočenog nejednakog postupanja sudova u vezi pravnog pitanja dostatnosti činjeničnih opisa za prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu.

7. U odnosu na žalbene navode ističe se da djelo prekršaja može biti počinjeno na mjestu koje nije javno (npr. kao u ovom slučaju u dvorištu), ali u opisu djela treba biti naznačeno da se fizički napad vidio s javnog mjesta (npr. ceste u naselju), dakle navedena okolnost mora biti navedena u činjeničnom opisu djela (i naravno utvrđena u postupku), što je u ovom slučaju izostalo. Nikako se ne može uzeti kao notorno i samorazumljivo da se radi o dvorištu koje je vidljivo s javnog mjesta, te na takvoj pretpostavci temeljiti postupak.

Također, napominje se da je prvostupanjski sud odmah po primitku navedenog optužnog prijedloga, istog trebao ispitati sukladno obligatornoj zakonskoj odredbi čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, te je obvezan izvršiti kontrolu optužnog akta u smislu je li djelo za koje se okrivljenica optužuje i koje je činjenično opisano u optužnom prijedlogu po propisu prekršaj, a u slučaju da utvrdi da opisano djelo nije prekršaj, obavezan je donijeti oslobađajuću presudu, bez pozivanja tužitelja na ispravak.

U svakom slučaju kada sud po takvoj optužbi (bilo u fazi ispitivanja optužnog akta, bilo tijekom postupka) utvrdi da djelo nema potrebne konstitutivne elemente, nema ovlasti postupiti po članku 161. stavku 3. i 4. Prekršajnog zakona (pozivanje tužitelja na ispravak i dopunu optužnog akta), već je u takvoj procesnoj situaciji dužan odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe.

8.Stoga je, imajući sve navedeno u vidu, odlučeno kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 18. prosinca 2024.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v. r

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Odluka se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.