REPUBLIKA HRVATSKABroj: Ppž-2944/2024

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj:Ppž-024

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Marija Soljačića, kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika specijaliste Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv I okrivljene pravne osobe FIDAL d. o. o. i II okrivljene odgovorne osoba u pravnoj osobi Hrvoje Spodnjak zbog prekršaja iz odredbe članka 229. stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17 i 98/19), članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13 - 102/19) i članka 150. stavka 1. i 3. Zakona o obvezom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj 80/13, 137/13, 96/19 i 33/23.), zastupani po branitelju odvjetnici Maji Vukelić Brčić, odlučujući o žalbi I okrivljene pravne osobe FIDAL d. o. i II okrivljene odgovorne osoba u pravnoj osobi Hrvoje Spodnjak podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, od 22. studenog 2023., broj: Pp-2772/2021-19 na sjednici vijeća održanoj dana 18. prosinca 2024. godine,

p r e s u d i o  j e

IOdbija se kao neosnovana žalba I okrivljene pravne osobe FIDAL d. o. o. i II okrivljene odgovorne osoba u pravnoj osobi Hrvoje Spodnjak, te se potvrđuje prvostupanjska presuda, u pobijanom djelu.

IIMolba za povrat u prijašnje stanje je bespredmetna.

III. I okrivljena pravna osoba FIDAL d. o. o. i II okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi Hrvoje Spodnjak se obvezuju naknaditi troškove prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u paušalnom iznosu od 150,00 (stopedeset)EUR, svaki , u roku od 30 (trideset) dana, po primitku ove presude.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom I okrivljena pravna osoba FIDAL d. o. o. i II okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi Hrvoje Spodnjak su proglašeni krivima i kažnjeni , prvookrivljenik ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 17.380,00 eura a II okrivljenik 1.980,00 eura zbog prekršaja iz odredbe članka 229. stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. Zakona o radu i prekršaja iz članka 150. stavka 1. i 3. Zakona o obvezom zdravstvenom osiguranju, dok je zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, odbijena optužba

2. Istom presudom okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 EUR, svaki.

3. Protiv osuđujućeg djela citirane presude I okrivljena pravna osoba FIDAL d.o.o. i II okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi Hrvoje Spodnjak su pravodobno podnijeli žalbu zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka, kako to iz sadržaja žalbe proizlazi te molbu za povrat u prijašnje stanje.

4. Žalitelji predlažu da se radi razloga navedenih u žalbi i molbi za povrat u prijašnje stanje , žalba i molba za povrat u prijašnje stanje prihvate.

5.Žalba nije osnovana, a molba za povrat u prijašnje je bespredmetna .

6.Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 ., 118/18 i 114/22), ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 6.7.9. i 10. Prekršajnog zakona, te je u konkretnom slučaju našao da nisu povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika, niti bitne povrede odredbi prekršajnog postupka , na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti te da nije nastupila zastara prekršajnog progona koja nastupa u roku od četiri godine od počinjenja djela prekršaja.

7. U prvostupanjskoj presudi su izneseni jasni razlozi o odlučnim činjenicama s kojima su u cijelosti slaže i ovaj Sud. Prvostupanjski sud je u obrazloženju svoje odluke analizirao sve provedene dokaze te je jasno obrazložio svoju odluku o krivnji i prekršajnoj odgovornosti .

8. Prvostupanjski sud je analizirajući provedene dokaze u tijeku dokaznog postupka u potpunosti i točno utvrdio činjenično stanje na koje je pravilno primijenio zakon.

9. Žalbeni razlozi usmjereni na bitnu povredu odredabi prekršajnog postupka i članka 195 stavak 1. toč 3 Prekršajnog zakona su neosnovani jer je prvostupanjski sud okrivljenicima i branitelju okrivljenika omogućio sudjelovanje u prvostupanjskom prekršajnom postupku u skladu s odredbama Prekršajnog zakona.

10. Prvostupanjski sud je proveo glavnu raspravu 22. 11. 2023. u odsutnosti okrivljenika i branitelja jer su bile ispunjene zakonske pretpostavke za održavanje glavne rasprave iz članka 167. stavak 3. Prekršajnog zakona . Okrivljenik pravna osoba i branitelj okrivljenika su uredno putem pošte primili poziv za glavnu raspravu a okrivljenik odgovorna osoba je uredno pozvan putem oglasne ploče suda, nakon što se u dva navrata povratnica dostavnice poziva za glavnu raspravu vratila s naznakom obaviješten nije podigao pošiljku.

11. Dakle okrivljenici su bili sukladno odredbama Prekršajnog zakona uredno pozvani na glavnu raspravu 22.11. 2023. te su bile ispunjene zakonske pretpostavke za održavanje glavne rasprave bez prisustva uredno pozvanih okrivljenika koji su prethodno primili i obavijest o pravima i članka 109 a Prekršajnog zakona u kojoj su upozoreni da se glavna rasprava u slučaju njihovog nedolaska može provesti te da mogu sudu dostaviti pisanu obranu.

12. Prvostupanjski sud je obrazložio ( toč.2.1.do 2.3. obrazloženja) zašto je proveo glavnu raspravu u odsutnosti okrivljenika a uz to valja napomenuti da je sud sukladno članku 89. stavak 1. Prekršajnog zakona dužan postupak provesti brzo i onemogućiti zloporabu prava što pripadaju strankama i sudionicima u postupku

13.Žalbeni razlozi usmjereni na povredu prava obrane su također neosnovani.

14.Pravo na pravični postupak zajamčeno je člankom 29. Ustava Republike Hrvatske i člankom 6. stavkom 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Pravo na pravični postupak sadržava minimalna prava na obranu i postavljeno je u članku 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a načela kontradiktornosti, jednakosti oružja i konfrontacijsko pravo su sastavnice načela pravičnosti predviđenog u članku 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i članku 29. Ustava RH. Radi se o tri različite sastavnice prava na pravičan postupak koje se međusobno isprepliću. Kontradiktornost i jednakost oružja su načela i odnose se na obje stranke u postupku, a konfrontacija je pravo, i to pravo okrivljenika, ne i tužitelja. Načelo kontradiktornosti označava pravo stranaka da budu nazočne radnjama u postupku, da se procesne radnje obavljaju u prisutnosti obiju stranaka koje imaju pravo i mogućnost da pri obavljanju tih radnji zastupaju svoje interese i izražavaju svoje stajalište. Načelo jednakosti oružja (Equality of arms) nije izrijekom predviđeno u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda nego je razvijeno kroz praksu ESLJP-a u sklopu prava na pravično suđenje. Jednakost oružja traži da se svakoj stranci u postupku da mogućnost da iznese svoja stajališta pod uvjetima koji je neće staviti u bitno podređen položaj prema suprotnoj strani. Konfrontacijsko pravo je pravo okrivljenika da barem jednom u postupku ima mogućnost djelotvorno ispitati svjedoka optužbe. Konfrontacijsko pravo je okrivljenikovo pravo, ne i njegova dužnost, odricanje od konfrontacijskog prava je moguće i tada nema kršenja prava. Članak 82. stavak 1. Prekršajnog zakona propisuje da se postupovnim odredbama ovoga Zakona utvrđuju pravila kojima se pred prekršajnim sudovima i svim drugim tijelima koja vode prekršajni postupak, osigurava pravično vođenje postupka i zaštita ljudskih prava. Članak 85. Prekršajnog zakona propisuje pravo na obranu i u stavku 2. propisuje da se okrivljeniku mora omogućiti da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga terete .

15.U konkretnom slučaju okrivljenici su bili uredno pozvani na glavnu raspravu na kojoj su provedeni dokazi koji terete okrivljenike, prethodno su primili obavijest o pravima iz članka 109a Prekršajnog zakona i optužni prijedlog. Dakle, okrivljenicima je u prvostupanjskom postupku dana mogućnost konfrontacije te nije povrijeđeno načelo kontradiktornosti.

16. Prvostupanjski sud je pravilno cijenio olakotne okolnosti i otegotne okolnosti te je okrivljenicima odmjerio novčane kazne unutar zakonskih okvira, te je svoju odluku valjano obrazložio, te se s razlozima iz obrazloženja u potupunosti slaže i ovaj Sud.

17.Kako je ovaj Sud donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, to su na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3 c. Prekršajnog zakona, okrivljenici dužni naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka ovog suda u iznosu od 150,00 EUR, u roku od 30 dana po primitku ove presude. Visina troškova odmjerena je u skladu s odredbom članka 138. stavka 3. Prekršajnog zakona, s obzirom na trajanje i složenost prekršajnog postupka, te imovno stanje okrivljenika.

18. Budući da okrivljenici nisu propustili rok za žalbu te je ovaj Sud odlučivao povodom žalbe okrivljenika na prvostupanjsku presudu molba za povrat u prijašnje stanje je bespredmetna.

U Zagrebu, 18. prosinac 2024. godine

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Željko Kudrić, v.r.

Mario Soljačić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 4 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.