Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-1205/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, po sutkinji Verici Kos, u pravnoj stvari tužitelja DJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanoga po punomoćnici Branki Vukov, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Branka Vukov i Zorana Laurić Maglov u Šibeniku, protiv tuženika Stambeno komunalno d.o.o. Šibenik, Matije Gupca 66 A, OIB: 23871085395, zastupanoga po punomoćniku Anti Buriću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Burić i Koudela u Šibeniku, radi činidbe, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1949/2020 od 29. kolovoza 2024., 18. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja DJ i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1949/2020 od 29. kolovoza 2024. za iznos od 1.036,90 eur.

II. Ukida se navedeno rješenje za iznos od 525,60 eur.

III. Nalaže se tuženiku Stambeno komunalno d.o.o. da tužitelju DJ naknadi trošak žalbenog postupka u iznosu od 42,05 eur u roku o 15 dana.

IV. Odbijaju se kao neosnovani zahtjev tužitelja DJ u iznosu od 82,95 eur i zahtjev tuženika Stambeno komunalno d.o.o. za naknadom troškova žalbenog postupka u iznosu od 250,00 eur.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je naloženo tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 1.562,50 eur.

2. Protiv toga rješenja žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 12. ZPP, jer da je prekoračen zahtjev tuženika glede parničnog troška te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti pobijano rješenje i tuženiku dosuditi trošak u iznosu koji je tražio, uz konverziju u eur i uz pripadajući PDV. Za sastav žalbe zahtijeva naknadu od 115,00 eur, a zahtijeva i pristojbu na žalbu, no ne naznačuje u kojem iznosu.

3. U odgovoru na žalbu tuženik predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku odluku te naložiti tužitelju da tuženiku naknadi parnične troškove, kao i odgovor na žalbu. Za odgovor na žalbu zahtijeva naknadu od 250,00 eur.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Iz spisa proizlazi da je tuženik na glavnoj raspravi održanoj 9. veljače 2022. podnio zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka i to za sastav odgovora na tužbu te za zastupanje na očevidu i ročištima 16. srpnja 2021., 6. listopada 2021., 8. prosinca 2021. i 9. veljače 2022., po 1.000,00 kn za svaku radnju, uvećano za PDV od 25 %, odnosno ukupno 6.250,00 kn. Za sastav žalbe je tuženik zahtijevao naknadu od 1.562,50 kn. Prema tome, tuženik je zahtijevao ukupno 7.812,50 kn na ime troškova zastupanja, što odgovara 1.036,90 eur.

6. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je tuženiku za sastavljanje odgovora na žalbu te za zastupanje na ročištima dosudio naknadu od po 200,00 eur za svaku radnju i pripadajući PDV te 250,00 eur za sastav žalbe i PDV, dakle ukupno 1.562,50 eur. 7. Prema tome, na ime naknade troškova zastupanja prvostupanjski sud je tuženiku dosudio naknadu u iznosu 525,60 eur većem od zahtijevanog, pa je time prekoračen zahtjev tuženika, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 12. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) na koju izričito upire tužitelj. Preostali iznos od 1036,90 eur tuženiku je osnovano dosuđen.

8. Naime, prema odredbi čl.164. st. 1. i 2. ZPP o naknadi troškova sud odlučuje na određen zahtjev stranke, bez raspravljanja, a stranka je dužna u zahtjevu određeno navesti troškove za koje traži naknadu. Tuženik je određeno postavio zahtjev za naknadu troškova postupka u kunama, tada važećoj valuti, a ne po bodovima, kako je to predviđeno Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15 – dalje: Tarifa), važećoj u vrijeme podnošenja zahtjeva za naknadom troškova postupka, kao i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23) važećom u vrijeme donošenja pobijanog rješenja pa je o zahtjevu za naknadom troškova sud prvog stupnja morao odlučivati samo u okviru postavljenog zahtjeva, neovisno o tome što bi tuženiku sada pripadala naknada troškova u većem iznosu od zahtijevanog i neovisno o tome što sud kada odlučuje o naknadi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka.

9. Valjalo je stoga na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP kao neosnovanu odbiti žalbu tužitelja i potvrditi pobijano rješenje za iznos od 1.036,90 eur, a na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP rješenje ukinuti u dijelu kojim je prekoračen zahtjev tj. za iznos od 525,60 eur.

10. Odluka pod točkama III. i IV. izreke ovog drugostupanjskog rješenja se temelji na odredbi čl. 166. st. 1. i 2. u vezi čl. 381. ZPP. Za sastav žalbe protiv rješenja o troškovima parničnog postupka tužitelju po Tbr.10. t. 4. Tarife pripada 50 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eur i PDV od 25 % iznosi 125,00 eur. Tužitelj je sa žalbom uspio u omjeru od 33,64 % pa mu u istom omjeru pripada dio troškova sastava žalbe, što iznosi 42,05 eur. Stoga je naloženo tuženiku da trošak žalbenog postupka u iznosu od 42,05 eur tužitelju naknadi, dok je zahtjev tužitelja u preostalom iznosu od 82,95 eur odbijen. Kako tužitelj zahtjev za naknadom naknadu troškova sudske pristojbe na žalbu nije određeno postavio, o tom zahtjevu drugostupanjski sud nije odlučivao.

10.1. Zahtjev tuženika za naknadom troškova žalbenog postupka u iznosu od 250,00 eur je odbijen kao neosnovan, jer taj trošak nije bio potreban.

U Velikoj Gorici 18. prosinca 2024.

Sutkinja

Verica Kos