Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž Ob-55/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Dubrovniku, po sucu Đorđu Benussi, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice ER, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Željko Palatinuš, odvjetnik u Virovitici, protiv predloženika: 1. Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, Ulica Antuna Mihanovića 3, kojeg zastupa punomoćnik Naser Šabanij, dipl. iur, 2. KR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i 3. SR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi predloženika ad 1. izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru broj R1 Ob-583/2023-10 od 5. rujna 2024., 18. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Povodom žalbe predloženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje preinačuje se rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, broj R1 Ob-583/2023-10 od 5. rujna 2024. na način da se u odnosu na predloženika Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje odbija prijedlog predlagateljice za utvrđenjem postojanja izvanbračne zajednice sa sad pok. ŽR u razdoblju od 2017. do 14. rujna 2023., u neprekidnom trajanju više od 6 (šest) godina.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je doslovce:

"Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice ER, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i sada pok. ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1982., a umrlog **.**.2023., a koja činjenica smrti je upisana u maticu umrlih matičnog područja [adresa] za 2023. godinu, pod rednim brojem 00067, u razdoblju od 2017. godine do 14. rujna 2023. godine, u neprekidnom trajanju više od šest godina."

2. Protiv tog rješenja pravodobnu i dopuštenu žalbu izjavio je predloženik HZMO i to zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba uvaži i pobijano rješenje preinači i odbije zahtjev predlagateljice, kao neosnovan.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana ali ne iz žalbenih navoda koje navodi žalitelj.

5. Prvostupanjski sud a na osnovu rezultata provedenih dokaza zaključio je da su predlagateljica ER i sad pok. ŽR živjeli u izvanbračnoj zajednici u razdoblju od 2017. do 14. rujna 2023. u neprekidnom trajanju više od 6(šest) godina, pozivajući se na odredbu članka 11. stavak 1. i 2. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj: 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 - dalje: ObZ), u vezi s člankom 22. stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22 dalje: ZOMO).

6. Kako je već navedeno žalba se izjavljuje zbog toga što je pogrešno utvrđeno činjenično stanje s tim da ovaj sud kao drugostupanjski sud po službenoj dužnosti pazi na primjenu materijalnog prava, pa je po stavu ovog suda ostvaren ovaj žalbeni razlog budući da se u postupku radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice između dviju fizičkih osoba ne odlučuje o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, zbog čega je prijedlog predlagateljice zbog nedostatka pasivne legitimacije na strani predloženika (žalitelja) trebalo odbiti.

7. Naime, prema članku 22. stavak 3. ZOMO pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ZOMO smatra se izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku. Dakle iz te odredbe ne proizlazi da bi u izvanparnično postupku u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran.

8. Dalje, prema odredbi članka 436. ObZ-a propisano je tko su stranke u izvanparničnom postupku odnosno posve je razvidno da stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranka stječe utvrđuje u odnosu na osobe koja imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Prema tome radi se o sporu između fizičkih osoba, odnosno u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

9. Uostalom, ovakvo pravno shvaćanje izraženo je i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1639/2018-2 od 2. veljače 2022.

10. Također je za navesti da ovaj sud ne prihvaća razloge prvostupanjskog suda (pod točkom 37., 38. i 39. obrazloženja prvostupanjske odluke) uslijed kojih može doći do određenih zloupotreba koje u konačnici imaju za posljedicu štetu po sredstva kojim raspolaže HZMO, pa da bi iz tog razloga i trebalo "dopustiti sudjelovanje istog u ovim postupcima" odnosno priznati mu pasivnu legitimaciju. Dakako da pri stavu ovog suda da žalitelj nema pasivnu legitimaciju treba uzeti u obzir da status izvanbračnog druga koji je utvrđen u ostavinskom postupku (pravomoćno rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Brigite Anđal-Mlinarić u [adresa]-l.s.12-14) a koji status su priznali predloženici ad 2. i 3. u ovom postupku i to kao zakonski nasljednici ima učinak ne samo u tom postupku jer bi u protivnom moglo dovesti do toga da predlagateljici u ostavinskom postupku priznat status izvanbračnog druga a da u ovom postupku sa istim zahtjevom o kojem je već odlučeno bude odbijena. To bi dovelo do pravne nesigurnosti jer predlagateljica ima pravni status izvanbračnog druga koji joj nije osporen odnosno koji joj je priznat u ostavinskom postupku, a samim time i pravo na zakonsko nasljeđivanje ostavitelja. Uostalom ovo izneseno je na tragu pravnog stava izraženog u odluci VSRH navedene pod točkom 9. obrazloženja ove odluke.

11. Zbog prije navedenih razloga odlučeno je kao u izreci temeljem članka 380. točka 3. ZPP-a.

Dubrovnik, 18. prosinca 2024.

Sudac:

Đorđo Benussi