Poslovni broj: 8 Gž-524/2023-2

1

U   I M E   R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Dujmović, u pravnoj stvari tužiteljice E.K. OIB: ..., iz R.S., M.S., zastupane po punomoćnicima-odvjetnicima iz Odvjetničkog društva V.B. i p. d.o.o. iz Z., protiv tuženika: 1) J.K. OIB: ..., iz Z., zastupanog po punomoćnicima-odvjetnicima iz Odvjetničkog društva K.V. i p. d.o.o. iz Z. 2) S.I. OIB: ..., iz R.S., M.S., zastupanog po punomoćnicima-odvjetnicima iz Odvjetničkog društva G.-N. iz Z., 3) I.K. OIB: ..., iz Z., 4) J.Š. OIB: ... iz Z., i 5) M.M. OIB: ..., C., tuženici od 3) do 5) zastupani po punomoćnicima-odvjetnicima u Odvjetničkom društvu K., V. i p. d.o.o., iz Z., radi utvrđenja ništetnosti, prava vlasništva i naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika pod 2) protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-569/22-22 od 14. veljače 2023., dana 28. prosinca 2023.,

r i j e š i o j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika pod 2) S.I. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-569/22-22 od 14. veljače 2023.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem odlučeno je:

„Prekida se ovaj postupak poslovni broj P-569/2022 do pravomoćnog okončanja predmeta koji se vodi pred Okružnim sudom u Murskoj Soboti, Republika Slovenija, pod poslovnim brojem P-64/2021.“

2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio drugotuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. U žalbi se ističe kako su zaključci prvostupanjskog suda u cijelosti pogrešni. Naime, već je navedeno da predmetne nekretnine ne čine bračnu stečevinu jer je ste tužiteljica darovala drugotuženiku tijekom braka, a primjenom slovenskog prava odnosno Družbinskog zakona po čl. 110. tužiteljica ne može zahtijevati povrat darovane nekretnine, a kamoli utvrđenje da bi ista bila suvlasnik s osnove bračne stečevine. Sporne nekretnine čine vlastitu imovinu tuženika, a sve sukladno odredbi čl. 77. st. 1. Družbinskog zakona po kojoj posebnu imovinu čini ono sve što je supružnik stekao prije braka ili besplatno za vrijeme trajanja braka. Jasno je kako je bespredmetno prekidati postupak u ovoj pravnoj stvari jer povrat dara u postupku koji se vodi pred Okružnim sudom u Murskoj Soboti nije moguć tim više što predmetni povrat tužiteljica temelji na kaznenim prijavama za navodno počinjena kaznena djela u vremenu 2021./2022. koja djela vremenski ne korespondiraju s učinjenim darovanjem. Pravni osnov podnošenja tužbe radi povrata dara iz razloga što važeća odredba čl. 110. st. 4. Družbinskog zakona određuje kako u slučaju otuđenja za vrijeme braka darovane imovine druga strana može tražiti samo naknadu u novcu. Ukazuje se da je prvostupanjski sud ignorirao zahtjev drugotuženika da se u ovom postupku pribavi podatak o relevantnim odredbama materijalnog prava Republike Slovenije čije se pravo ima primijeniti na dio postavljenog tužbenog zahtjeva u tužbi radi povrata dara. Nadalje, žalitelj ističe kako se nameće pitanje kako je prvostupanjski sud procijenio da je odlučivanje u navedenom predmetu od prejudicijelnog značaja za ovaj postupak ako je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo Republike Slovenije koje se ima primijeniti na ovu pravnu situaciju. Ako sud nije utvrdio materijalno pravo Republike Slovenije očito je prvostupanjski sud na pitanje prejudicijelnosti pogrešno primijenio pravo Republike Hrvatske u čemu se ogleda i pogrešna primjena materijalnog prava. Dakle, sud je propustio pribaviti podatak o primijeni slovenskog materijalnog prava, a također je propustio obrazložiti svoj stav u pobijanom rješenju ne navodeći odlučne činjenice i pravnu regulativu koja bi pratila takav stav pritom učinivši bitnu povredu parničnog postupka. Smatra da način na koji je postavljen tužbeni zahtjev u točki 1. predmeta broj P-1064/2021 sa sobom povlači zaključak da bi zapravo odluka u ovoj pravnoj stavi bila od prejudicijelnog značaja jer da bi tuženik dostavio tužiteljici "ZK spreman dokument … za uknjižiti vlasništvo", potrebno je staviti van snage uknjižbu prava vlasništva za predmetnu nekretninu prvotuženika, a što ne bi bilo moguće bez pravomoćne presude kojom se ta uknjižba prava vlasništva proglašava nevaljalom. Družbinski zakon ne predviđa ništetnost kao posljedicu otuđenja za trajanja braka darovane imovine od strane drugog bračnog druga već eventualno pod zakonom propisanim pretpostavkama isplatu tržišne vrijednosti. Tužiteljica je istaknula takav zahtjev tj. eventualno kumulirani zahtjev, a prema kojem je u cijelosti osnovan prigovor litispendencije, a to proizlazi iz činjenice kako je i u ovom postupku postavljen eventualno kumulirani zahtjev za isplatu određenog iznosa. Neovisno o tome što se u parnici pred slovenskim sudom očigledno radi o eventualnom kumuliranom zahtjevu dostavom tužbe i po tom eventualnom kumuliranom zahtjevu parnica je počela teći, a razlika je samo u činjenici što će sud o eventualno kumuliranom zahtjevu raspravljati samo za slučaj da nije osnovan prvotno postavljen tužbeni zahtjev. Logično iz toga slijedi kako je ova parnica počela teći nakon one pred slovenskim sudom te je jasno kako je prigovor litispendencije osnovan. Predlaže se kao uvodno.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Žalitelj ne konkretizira bitne povrede odredaba parničnog postupka, a ovaj drugostupanjski sud ispitujući pobijano rješenje nije našao da bi pri donošenju pobijanog rješenja sud prvog stupnja počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13. i 70/19; dalje ZPP), koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22.), na koje povrede ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u svezi čl. 381. istog Zakona.

6. Predmet spora predstavlja zahtjev tužiteljice da se ništetnim utvrdi Ugovor o kupoprodaji nekretnina sklopljen 22. prosinca 2021. između prvotuženika i drugotuženika ovjeren kod javne bilježnice u Z. S.G.  pod brojem OV-15036/2021, zatim utvrđenje prava suvlasništva i uknjižba nekretnina položenih u k.o. Z. upisane u zk. ul. broj 14559, kako su iste precizirane u toč. II. zahtjeva, kao i utvrđenje ništetnosti sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava (hipoteke) precizirano pod toč. IV. zahtjeva te brisanje založnih prava upisanih na teret predmetnih nekretnina.

6.1. Tužiteljica je, ukoliko sud ne bi usvojio gornje zahtjeve, predložila da se prihvatite eventualno kumulirani zahtjevi predmet kojih je utvrđenje ništetnosti Ugovora odnosno utvrđenje da su predmetne nekretnine bračna stečevina tužiteljice i drugotuženika svakog za ½ dijela te da se naloži drugotuženiku isplatiti na ime naknade štete tužiteljici iznos od 80.000,00 EUR s pripadajućom zateznom kamatom od 24. prosinca 2021.

7. Prvostupanjski sud je, primjenom odredbe čl. 213. st. 1. toč. 1. ZPP, odlučio predmetni postupak prekinuti do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred Okružnim sudom u Murskoj Soboti, Republika Slovenija, pod poslovnim brojem P-64/2021 smatrajući da donošenje odluke u tom postupku predstavlja prethodno pitanje za donošenje meritorne odluke u ovoj pravnoj stvari.

8. Sporno je, dakle, da li odluka suda u predmetnoj pravnoj stvari ovisi o prethodnom rješenju pitanja o kojem se raspravlja u navedenom postupku pred Okružnim sudom u Murskoj Soboti.

9. Naime, iz spisa predmeta slijedi:

- da tužiteljica i drugotuženik bili u braku u periodu od veljače 1998. do veljače 2022.,

- da je temeljem Ugovora o kupoprodaji GU/s-B67IV-09 od 19. ožujka 2009. ovjerenog kod javne bilježnice D. G. R. broj Ov-2240/09 izvršena uknjižba prava vlasništva sa D. d.o.o. u korist tužiteljice,

- da je tužiteljica Darovnim ugovorom 14. siječnja 2013. ovjerenim kod javnog bilježnika u Z. E.B. broj OV-144/13 drugotuženiku darovala nekretnine koje predstavljaju predmet spora upisane u zk. ul. 14559 k.o. Z.,

- da je 22. prosinca 2021. drugotuženik, kao prodavatelj, sklopio s prvotuženikom Ugovor o kupoprodaji nekretnina predmet koje kupoprodaje su predmetne nekretnine upisane u zk. ul. 14559 k.o. Z.,

- da su sklopljeni sporazumi radi osiguranja novčane tražbine za osnivanje založnog prava (hipoteke) na predmetnim nekretninama u siječnju 2022. u korist trećetuženika, četvrtotuženika i petotuženika te

- da je tužiteljica 16. prosinca 2021. podnijela tužbu protiv drugotuženika pred nadležnim sudom Republike Slovenije zbog vraćanja dara u kojem se tužiteljica poziva na odredbu čl. 110. Obiteljskog zakona Republike Slovenije. Ujedno tužiteljica u toj tužbi navodi kako je nekretnine darovala u vjeri u doživotni zajednički život koja nakana je prestala postojati zbog čega da je pravni posao prestao vrijediti radi čega zahtjeva vraćanje dara "uknjižbom vlasničkog prava u korist tužiteljice za cijelo", a podredno "vraćanjem 295.011,00 EUR".

10. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda žalbeni navodi drugotuženika nisu doveli u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja budući da i po ocjeni ovog suda odluka u predmetnoj pravnoj stvari ovisi o prethodnom rješenju pitanja pripada li tužiteljici pravo povrata dara koji dar predstavlja prijeporna nekretnina odnosno pravo isplate vrijednosti u novcu.

11. U svezi primjene materijalnog prava poći je od odredbe čl. 35. Zakona o međunarodnom privatnom pravu ("Narodne novine" br. 101/17. i 67/23.) prema kojoj se pravo mjerodavno za imovinske odnose bračnih drugova određuje prema Uredbi Vijeća (EU) 2016/1103 od 24. lipnja 2016. o provedbi pojačane suradnje u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima bračnoimovinskih režima (SL L 183, 8. 7. 2016.) - dalje, Uredba.

11.1. Navedenom Uredbom u čl. 2. (a) određeno je da „bračnoimovinski režim” znači skup pravila koja se tiču imovinskih odnosa između bračnih drugova i u njihovim odnosima s trećim stranama, kao rezultat braka ili njegova razvrgnuća.

11.2. Iz spisa predmeta ne slijedi da su tužiteljica i drugotuženik kao bivši bračni drugovi sporazumno odredili promjenu mjerodavnog prava za svoj bračnoimovinski režim u smislu odredbe čl. 22. Uredbe.

11.3. U slučaju nepostojanja sporazuma o izboru prava na temelju čl. 22. Uredbe mjerodavno pravo za imovinskopravni režim je pravo države:

(a) prvog zajedničkog uobičajenog boravišta bračnih drugova nakon sklapanja braka ili, u suprotnome;

(b) zajedničkog državljanstva bračnih drugova u trenutku sklapanja braka ili, u suprotnome;

(c) s kojim su bračni drugovi zajedno najbliže povezani u trenutku sklapanja braka, uzimajući u obzir sve okolnosti.

12. Kako iz spisa predmeta proizlazi da je prvo zajedničko uobičajeno boravište bračnih drugova nakon sklapanja braka bilo u Republici Sloveniji to je tužiteljica ustala tužbom pred Okružnim sudom u Murskoj Soboti ujedno zahtjev temeljeći na pravu Republike Slovenije.

13. Naime, čl. 110. Obiteljskog zakona (Službeni list Republike Slovenije, br. 15/17 od 31. ožujka 2017.), na kojem tužiteljica temelji zahtjev, regulira povrat poklona te u st. 1. određuje da se uobičajeni darovi koje su bračni drugovi dali jedno drugom prije braka ili za vrijeme braka ne moraju vratiti, ako su u razmjeru s imovinskim stanjem darovatelja, a ostali darovi, osobito oni koji nisu u razmjeru s imovinskim stanjem darovatelja, moraju se vratiti, osim ako se bračni drugovi javnobilježničkom ispravom drukčije ne dogovore (st. 2.). U st. 3. tog Zakona određeno je da se darovi vraćaju u stanju u kakvom su bili u trenutku podnošenja tužbe za povrat dara, dok st. 4. propisuje da će se za otuđene darove vratit njihova vrijednost u novcu ili za njih primljena stvar.

13.1. Dakle, u navedenom postupku Okružni sud u Murskoj Soboti će utvrditi odlučne činjenice tj. da li prijeporne nekretnine (ne)predstavljaju bračnu stečevinu tužiteljice i drugotuženika, da li je dar što ga je učinila tužiteljica drugotuženiku u razmjeru ili nije s imovinskim stanjem darovateljice te ovisno o tome da li tužiteljici pripada pravo povrata dara odnosno pravo na vrijednost istog u novcu, a u predmetnoj pravnoj stvari odluka suda u pogledu tužiteljičinih traženih prava (vlasništva i naknade štete) ovisi o prethodnom rješenju pitanja postojanja njezinog prava povrata poklona koje pravo je priznato po mjerodavnom pravu tj. čl. 110. st. 2. u svezi st. 4. navedenog Obiteljskog zakona slijedom čega se suprotni žalbeni navodi ocjenjuju neosnovanima.

14. Žalbeni navodi u svezi istaknutog prigovora litispendencije nisu od utjecaja na donošenje ove drugostupanjske odluke budući o istaknutom prigovoru odluku donosi prvostupanjski sud s time što je navesti da za trajanja prekida postupka sud ne može poduzimati nikakve radnje u postupku (čl. 214. st. 2. ZPP).

15. Slijedom svega navedenog, kako ovaj drugostupanjski sud nije ustanovio da postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija, a ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti, primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, odbio je žalbu kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsko rješenje, kako je to odlučeno u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Zadru 28. prosinca 2023.

Sutkinja

Sanja Dujmović