Poslovni broj: P-880/2021.-29.

Republika Hrvatska

Općinski sud u Crikvenici

Stalna služba u Krku

Bodulska 2/d

Krk 51500

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Krku, po sucu Antonu Hlača, u pravnoj stvari tužitelja: RŠ OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Zlatko Ilić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Rački i kolege j.t.d. iz Zagreba, Pisarnica Poreč, protiv tuženika: Općina Punat OIB:59398328383 iz Punta, Novi put 2, koju zastupa punomoćnica Karmen Pende Kovačević, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Kovačević, Koren i partneri d.o.o. iz Rijeke, radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini, nakon održane i zaključene usmene i javne glavne rasprave 15. studenoga 2024, javno objavivši 18. prosinca 2024,

p r e s u d i o  j e

I.) Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

“1. Utvrđuje se da je tužiteljica RŠ , OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. vlasnik nekretnine kč. br. [katastarska čestica] sa 1156m2 a upisane u Z. K. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] .

2. Tuženik Općina Punat, Novi put 2, OIB 59398328383 dužna je tužiteljici izdati ispravu podobnu za upis njenog prava vlasništva na nekretnini iz toč. 1. ove presude i to u roku od 15 dana a koju će za slučaj ne izdavanja zamijeniti ova presuda po pravomoćnosti ove presude.

3. Tuženik je dužan tužitelju nadoknaditi parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom počevši od dana donošenja ove presude pa do isplata, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.”

II.) Nalaže se tužiteljici: RŠ OIB [osobni identifikacijski broj], naknaditi tuženiku Općini Punat OIB:59398328383, parnični trošak u iznosu od: 1.500,00 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

I. Navodi tužitelja

1. Tužbom predanom sudu 22. rujna 2021, predloženo je da sud, po provedenom dokaznom postupku, prihvati tužbeni zahtjev i donese presudu, kojom će se utvrditi da bi tužiteljica, bila vlasnica nekretnine oznake: kč. br. [katastarska čestica], pašnjak, površine 1156 m2 a upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Na nekretninu koja je predmet tužbe, sud će se u nastavku ovog obrazloženja referirati i kao na utuženu nekretninu.

1.1. U prilog tužbenom zahtjevu, navedeno je da bi se u zemljišnim knjigama ovoga suda, samo formalno, kao vlasnik utužene nekretnine, vodila uknjižena jedinica lokalne samouprave Općina Punat, no da bi stvarni vlasnik bila tužiteljica. Utužena nekretnina da je poljoprivredno zemljište, no na kojem se, u ovom trenutku, ne nalaze zasađene poljoprivredne kulture. Ranije, dok je suprug tužiteljice, danas pokojni OŠ bio živ, tužiteljica i suprug da su na utuženoj nekretnini održavali vinograd. Ukazujući na pošteni, kontinuirani i zakoniti posjed utužene nekretnine, tužiteljica je istaknula, kako bi u posjed utužene nekretnine stupila 1999, nakon smrti AŠ. Sa AŠ, tužiteljica da je imala zaključen ugovor o doživotnom uzdržavanju (zaključen je pred ovim sudom 7. listopada 1982, a o čemu svjedoči zapisnik iz izvanparničnog predmeta poslovnog broja: R2-98/28, s lista 40 do 41 spisa), a temeljem kojega je, AŠ, post mortem, kao naknadu za primljeno uzdržavanje, tužiteljici ostavila imovinu, između ostaloga i utuženu nekretninu. Utužena nekretnina, da je bila stvarno, ali izvanknjižno vlasništvo pokojne primateljice uzdržavanja, koja se je tijekom života, više od 60 godina, nalazila u samostalnom i poštenom posjedu nekretnine. Dakle, u trenutku kada je zaključen ugovor o doživotnom uzdržavanju **.**.1982., AŠ, kao primatelj uzdržavanja, da je bila stvarni vlasnik utužene nekretnine, koji je pravo vlasništva stekao po zakonu, dugogodišnjim posjedovanjem.

1.2. Na temelju prethodno navedenoga, tužiteljica je ukazala sudu da se i ona nalazi u samostalnom i poštenom posjedu utužene nekretnine, tijekom vremenskog razdoblja koje nadilazi zakonom predviđenih 40 godina posjedovanja, računajući i vrijeme prednice, do podnošenja tužbe, slijedom čega se ima smatrati da je tužiteljica ex lege, stekla vlasništvo utužene nekretnine.

1.3. Uvažavajući navedeno, dalje navodeći kako tužiteljica ima pravni interes, u skladu s odredbom članka 187. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine” br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP-a), za podnošenje tužbe za utvrđenje iz stavka 1. prethodno navedenog zakonskog članka, a kako bi se utvrdilo njezino stečeno pravo vlasništva, a time uskladilo zemljišnoknjižno i stvarno stanje vlasništva, predloženo je prihvaćanje tužbenog zahtjeva.

II. Navodi tuženika

2. Nakon što je naredbom suca izdanom 30. kolovoza 2022, naloženo tužbu proslijediti na odgovor tuženiku, s pozivom za podnošenje odgovora na tužbu u roku od 30 dana, tužena jedinica lokalne samouprave, Općina Punat je u odgovoru na tužbu, podnesenom 27. rujna 2022, osporila tužbene navode, a posljedično i tužbeni zahtjev u cijelosti.

2.1. U bitnome, tuženik je osporio da bi tužiteljica i njezini prednici, bili vlasnici utužene nekretnine, a slijedom čega da ne postoje osnove, da se sudskom presudom deklarira stečeno pravo vlasništva u korist tužiteljice. Istaknuto je, kako ugovor o doživotnom uzdržavanju, ne može biti osnova stjecanja, a to iz razloga, što u trenutku zaključenja tog pravnog posla 7. listopada 1982, primateljica uzdržavanja nije bila uknjižena kao vlasnik nekretnine. Posljedično, na temelju tog ugovora, nije se mogla izvršiti niti uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljice, kao davateljice uzdržavanja. Kada je u pitanju posjed nekretnine, odnosno stjecanje prava vlasništva, temeljem pravnog instituta dosjelosti, istaknuto je, kako se radi o činjenicama, teret dokaza kojih je, na tužiteljici.

2.2. Zaključno, tužena jedinica lokalne samouprave, ukazala je i na povijest zemljišnoknjižnih upisa, istaknuvši kako je od 1976, na utuženoj nekretnini bilo upisano društveno vlasništvo- korisnik S. O. Krk, a poslije društveno Trgovačko poduzeće Kvarner Punat, kao prednik tuženika. Dakle, suprotno iznesenom u tužbi, posjed da je vršen, u zadnjih četrdesetak godina. od strane drugih, pravnih osoba, a ne tužiteljice, niti njezine prednice.

2.3. Tuženik je, predložio odbiti tužbeni zahtjev, zahtijevajući nadoknadu parničnog troška, koji da mu je prouzročila tužiteljica, pokretanjem ovog postupka.

III. Tijek postupka

3. Uvažavajući kontradiktorne navode stranka, vezano uz izvršavanje posjeda na nekretnini oznake: kč. br. [katastarska čestica], pašnjak, površine 1156 m2 a upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u ovoj pravnoj stvari ukazala se je potreba za provedbom dokaznog postupka.

3.1. Polazeći od prethodno navedenoga, 12. rujna 2023. održano je pripremno ročište, a na kojem je raspravljeno o činjeničnim navodima stranaka, dokazima te pravnoj osnovi spora. Nakon što je na pripremnom ročištu, sud prihvatio sve dokazne prijedloge stranaka, zaključen je prethodni postupak, a nakon čega je odlučeno, u nastavku postupka, provesti uviđaj lokacije prijepora, a kako bi se izvršilo neposredno opažanje utužene nekretnine. Isto se je ukazalo bitnim, poradi kritičke ocjene navoda stranaka vezanih uz izvršavanje posjeda na nekretnini. Ročište za glavnu raspravu provedeno je 30. studenoga 2023, izvan zgrade suda, u naselju Punat, uz asistenciju djelatnika trgovačkog društva Geo Dešman d.o.o. iz Rijeke, a koji je, prema pokazivanju tužiteljice, identificirao nekretninu koju da bi ista posjedovala. Na ročištu, koje je održano 30. studenoga 2023, saslušana je svjedokinja IŠ kći R, na okolnost izvršavanja posjeda na nekretnini. Međutim, zbog vremenskih neprilika, odnosno kiše i jakih udara vjetra, ročište za

glavnu raspravu, bilo je prekinuto, slijedom čega je odlučeno, u nastavku postupka, preostale svjedoke, saslušavati u zgradi suda.

3.2. Tužiteljica je, pored IŠ, u prethodnoj fazi postupka, predložila i saslušanje JŠ i ZŠ. Sud je, raspravnim rješenjem sa ročišta održanog 12. rujna 2023, prihvatio sve dokazne prijedloge tužiteljice, pa tako i prijedlog da se saslušaju prethodno navedeni svjedoci. Međutim, u tijeku postupka, ZŠ je preminula, dok je JŠ, obolio, slijedom čega je tužiteljica, odustala od prijedloga za saslušanjem istog. Stoga je, na ročištu održanom 15. studenoga 2024, sud saslušao tužiteljicu u svojstvu stranke, a nakon čega je, odlučeno zaključiti glavnu raspravu, obzirom da je sukladno odredbi članka 304. ZPP- a, utvrđeno da je predmet raspravljen, izvođenjem svih predloženih dokaza, tako da se može donijeti odluka.

3.3. Nakon zaključenja prethodnog postupka, podneskom od 6. listopada 2023, tužiteljica je predložila i saslušanje dodatnog svjedoka, i to PŠ, stočara, koji da je dugi niz godina, na utuženoj nekretnini, držao stoku na ispaši. Prijedlog za saslušanjem istog, opetovan je i na ročištu održanom 15. studenoga 2024.

3.4. Međutim, s obzirom da se radilo o dokaznom prijedlogu, koji je iznesen nakon zaključenja prethodnog postupka, tuženik se usprotivio prijedlogu tužiteljice, za nadopunom dokaznih prijedloga. Ovaj sud, odbio je, nakon protivljenja tuženika, na ročištu održanom 15. studenoga 2024, prijedlog za preotvaranjem zaključenog prethodnog postupka. Naime, prihvaćeni su navodi tuženika, kako je PŠ, kao navodni dugogodišnji korisnik utužene nekretnine, stočar koji je na istoj držao stoku na ispaši, morao biti poznat tužiteljici, i prije zaključenja prethodnog postupka, slijedom čega nije bilo zapreke, da se saslušanje CŠ, predloži sve do zaključenja prethodnog postupka, a koji je zaključen nakon pripremnog ročišta održanog 12. rujna 2023. Sud je, rješenjem od 24. listopada 2023, a kojim je zakazano ročište za glavnu raspravu, izvan zgrade suda, istina, bio pozvao PŠ na glavnu raspravu, i razloga ekonomičnosti i koncentracije postupka, obzirom da bi u slučaju, da je tuženik tada pristao na preotvaranje ročišta za glavnu raspravu, a koje je održano u naselju Punat, gdje PŠ prebiva, sud saslušano i tu osobu, kao svjedoka, Međutim, s obzirom na protivljenje tuženika, cijeneći kako nije bilo objektivne zapreke da se PŠ, predloži kao svjedok u prethodnoj fazi postupka, odlučeno je u konačnici, ne saslušati istog. Dakle, unatoč prijedlogu tužiteljice, saslušanje PŠ, nije nikada prihvaćeno kao dokazno sredstvo u ovome postupku.

IV. Utvrđenja suda i ocjena provedenih dokaza

4. Radi razjašnjenja bitnih činjenica za ovaj postupak pročitane su sve isprave priležeće spisu te zapisnici o izvedenim dokazima pa brižljivo i savjesno ocjenjujući svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, u smislu odredbe članka 8. ZPP-a, stav je ovoga suda da tužbeni zahtjev nije osnovan.

4.1. Kao što je uvodno navedeno, inicirajući ovaj postupak, tužiteljica je istaknula da bi ona bila dugogodišnji posjednik, a koji je u međuvremenu, ex lege, postao i vlasnik nekretnine oznake: kč. br. [katastarska čestica], pašnjak, površine 1156 m2 a upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a slijedom čega da ima pravni interes, tražiti donošenje deklaratorne presude, kojom će se utvrditi njezino stečeno pravo vlasništva. Međutim, navodi tužiteljice, o posjedu, nisu dokazani, a s obzirom na činjenicu da je svjedokinja IŠ, u svojem iskazu, referirala isključivo na razdoblje od sredine pedesetih godina prošlog stoljeća, može se zaključiti, 1955 pa sve do 1959, a kada je otišla iz [adresa] za Zagreb gdje je nastavila živjeti idućih 30ak godina, vrativši se u [adresa], tek 1995. Dakle, razdoblje posjeda prednice tužiteljice, danas pokojne AŠ, sve do podruštvovljenja nekretnine 1976, ostalo je prilično nejasno. Ostalo je dvojbeno, da li je, pokojna AŠ, kao primateljica uzdržavanja, doista kontinuirano posjedovala utuženu nekretninu, tako da je ista, u trenutku zaključenja ugovora o doživotnom uzdržavanju 1982, postala vlasnica nekretnine po zakonu, kako je to istaknuto u tužbi. Svjedokinja, IŠ, nakon povratka u [adresa] iz [adresa], godine 1995, može se zaključiti samo je jednom bila na lokaciji prijepora, a to je 2008. No tada, lokacija da je bila zapuštena, a što opet opovrgava navode tužiteljice, da je ona kosila i održavala nekretninu. Može se primijetiti, svjedokinja IŠ, iskazivala je dosta oprezno, ovaj sud je dojma, izbjegavajući jasno iskazati kako je utužena nekretnina, bila zapuštena i obrasla raslinjem priliko njenog posjeta 2008. Takvo stanje nekretnine, ne samo da opovrgava navode o čišćenju, već i o ispaši, a koju da je vršio PŠ. Notorno je, da ovce, iza sebe, ostavljaju prilično očišćeno područje, efikasno uklanjajući vegetaciju. Da bi nekretnina, bila tek nedavno očišćena, vidljivo je i na fotodokumentaciji koju je snimio vještak geodetske struke, a koja prileži spisu. Konačno, pravo stanje, odnosno zapuštenost nekretnine, vidi se na ortofoto snimci, s lista 204, spisa, a gdje je vidljivo stanje nekretnine, prilikom snimanja iz zraka. Dakle, mora se zaključiti, primjenom odredbe članka 221.a ZPP-a, kako se iz provedenih dokaza, ne može zaključiti, sa sigurnošću, da bi tužiteljica, ali niti njezina prednica, vršile posjed na bilo kojem dijelu utužene nekretnine, a slijedom čega nije dokazana osnovna pretpostavka iz odredbe članka 159. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br.91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17), odnosno posjed na nekretnini. Uvažavajući navedeno stajalište, ovaj sud, nakon provedenog dokaznog postupka, odlučio je kao u točki I.) izreke, odbivši tužbeni zahtjev.

V. Troškovi postupka

5. Odluka o troškovima temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, u svezi s člankom 155. istog Zakona. Prilikom dosude parničnog troška ovaj sud vodio se zahtjevom za nadoknadu parničnog troška kojeg je punomoćnik tuženika specificirao na ročištu održanom 15. studenoga 2024., a na kojem je zaključena glavna rasprava u ovoj pravnoj stvari. Prilikom odlučivanja o nadoknadi parničnog troška ovaj sud vodio se je i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23: u nastavku teksta; Tarifa) i utvrđenom vrijednosti predmeta spora od 1.340,50 EUR.

5.1. Tuženiku je tako priznato pravo na nadoknadu parničnog troška s osnova zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištima održanim 12. rujna 2023, 30. studenoga 2023. i 15. studenoga 2024. u vrijednosti od 100 bodova za svako, prema Tbr.9 t.1. Tarife. Pored troška zastupanja na ročištima, tuženoj jedinici lokalne samouprave, priznat je kao osnovan i trošak sastava odgovora na tužbu, koji je podnesen 27. rujna 2022, u vrijednosti od 100 bodova, kao i daljnji trošak sastava dva obrazložena podneska, i to onih predanih sudu 11. rujna 2023. i 19. kolovoza 2024, za svaki 100 bodova, sve prema Tbr. 8. t.1. Tarife. Dakle, tuženik ostvaruje pravo na naknadu troškova, u ukupnoj vrijednosti od 600 bodova.

5.2. Kako vrijednost jednog boda iznosi 2,00 EUR, to tuženiku pripada pravo na naknadu iznosa od 1.200,00 EUR s osnova zastupanja po kvalificiranom punomoćniku (600 bodova x 2,00 EUR = 1.100,00 EUR). Navedeni iznos, priznatog parničnog troška, valjalo je dalje uvećati za iznos PDV-a o 25%, prema Tbr. 46 Tarife, odnosno za iznos od 300,00 EUR. Ukupno tuženiku, pripada pravo na naknadu parničnog troška u iznosu od 1.500,00 EUR, a slijedom čega je odlučeno kao u točki II.) izreke.

Krk, 18. prosinca 2024.

S u d a c:

Anton Hlača

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud. U slučaju podnošenja žalbe, u trenutku predaje iste, za stranku koja podnosi žalbu, nastaje obveza plaćanja sudske pristojbe, sukladno odredbi članka 4. stavak 1. točka 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ br. 118/18 i 51/23, dalje: ZSP).