Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž Ovr-31/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Dubrovniku, po sucu Srđanu Kuzmaniću, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja ..., pravna osoba za upravljanje vodama, [adresa], [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku RD, protiv protivnika osiguranja ND, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, odlučujući o žalbi protivnice osiguranja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj Ovr-2162/2023-2 od 4. siječnja 2024., 18. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Žalba se uvažuje te se ukida rješenje Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj Ovr- 2162/2023-2 od 4. siječnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je doslovno:

„I. Na temelju izvršnog i konačnog rješenja predlagatelja osiguranja, [broj], [broj], od 15.3.2016., a radi osiguranja tražbine predlagatelja osiguranja u ukupnom iznosu od 115,77 eur / 872,27 kn, a koji se sastoji od glavnice u iznosu od 99,24 eur / 702,52 kn i zakonske zatezne kamate na dan 7.12.2023. godine u iznosu od 22,53 eur / 169,75 kn, kao i radi osiguranja zakonske zatezne kamate na iznos glavnice koja teče od 8.12.2023 pa sve do namirenja predlagatelja osiguranja u cijelosti po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena,

određuje se osiguranje

uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretnini u vlasništvu protivnika osiguranja i to:

- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], vlasnik na k. č. br. [katastarska čestica], KUĆA U [adresa], površina 54 m2.

II. Pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj knjizi će se naznačiti ovršivost tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba dopuštena.

III. Uknjižba založnog prava i zabilježba ovršivosti tražbine imaju učinak da se ovrha na tim nekretninama smije provesti i prema trećoj osobi koja je ove nekretnine kasnije stekla.

IV. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu u [adresa] uknjižba založnog prava u zemljišnim knjigama.“

2. Budući predlagatelj osiguranja ima ovršnu ispravu kojom je utvrđena novčana tražbina prema protivnici osiguranja, a kako je protivnica osiguranja uknjižena vlasnica predmetne nekretnine, kako to proizlazi iz priloženog zemljišnoknjižnog izvatka od 4. siječnja 2024. i u kojem je stanje nepromijenjeno, to je prvostupanjski sud donio pobijano rješenje temeljem članaka 296., 297. i 298. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16–Odluka USRH, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24

– u daljnjem tekstu: OZ)..

3. Protivnica osiguranja je protiv navedenog rješenja podnijela žalbu pozivajući se na članak 80.b stavak 1. OZ-a, kojim je propisano da će sud prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 5300,00 eura, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom. U žalbi ističe da u ovom slučaju tražbina iznosi 155,77 eura, što je nerazmjerno manji iznos od onog navedenog u Zakonu, a da tražbina ne proizlazi iz zakonskog uzdržavanja niti kao naknada štete uzrokovana kaznenim djelom. Također ističe da vrijednost predmetne nekretnine iznosi malo iznad 48.000 eura, što dodatno ukazuje na nesrazmjer vrijednosti predmeta osiguranja i tražbine koja se pokušava osigurati istom. Također ističe da je predmet ovrhe jedina nekretnina protivnice osiguranja u kojoj živi sa svojom kćerkom te da je nezaposlena od 2020. i korisnica novčane pomoći i socijalnih usluga u vidu ugroženog kupca energenat [obrt]. Predlaže ukinuti pobijano rješenje i staviti ga izvan snage.

4. Predlagatelj osiguranja se u odgovoru na žalbu usprotivio svim žalbenim navodima te je predložio odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

5. Žalba je pravovremena i dopuštena.

6. Žalba je osnovana iako nisu osnovani svi žalbeni razlozi.

7. Ispitujući prvostupanjsko rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi protivnice osiguranja te pazeći i po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka osiguranja u smislu članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP) čija supsidijarna primjena proizlazi iz članka 21. stavka 1. OZ-a i na pravilnu primjenu materijalnoga prava te na druge razloge iz članka 50. stavka 5. OZ-a sve u vezi s člankom 290. OZ-a, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da je žalba osnovana, jer je ostvaren žalbeni razlog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 370. u vezi sa člankom 381. supsidijarnog ZPP-a.

8. Nije utvrđeno postojanje bitnih povreda odredaba postupka osiguranja na koje se pazi po službenoj dužnosti.

9. Iako predmetna tražbina čije se osiguranje traži u ovom postupku ne prelazi iznos od 5.300 eura, nema mjesta primjeni članka 80.b stavak 1. OZ-a, jer je člankom 290. stavkom 2. OZ-a izrijekom propisano da se na osiguranje tražbine ne primjenjuju odredbe tog Zakona o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini iz članka 80.b ovoga Zakona.

10. U odnosu na istaknuti prigovor prava na dom navesti je da je člankom 6. OZ-a propisano da će se pri provedbi ovrhe i osiguranja paziti na dostojanstvo ovršenika, odnosno protivnika osiguranja te na to da ovrha, odnosno osiguranje za njega budu što manje nepovoljni.

11. Kako pravo na dom štiti članak 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02 i 1/06

- dalje: Konvencija), prvostupanjski sud je u slučaju istaknutog prigovora prava na dom dužan ispitati je li takav zahtjev u konkretnom slučaju, s obzirom na sve konkretne okolnosti, osnovan.

12. Žaliteljičina tvrdnja da je predmetna nekretnina jedina nekretnina u kojoj živi sa svojom kćerkom sadržajno ukazuje na žalbeni razlog iz članka 50. stavka 1. točke 6. OZ-a, da je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, a u vezi s člankom 75. stavkom 1. OZ-a koji propisuje da se ovrha radi ostvarenja novčane tražbine ne može se provesti na stvarima i pravima fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost koja su nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, a prema članku 75. stavku 5. OZ-a smatra se da je jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik koji ne obavlja registriranu djelatnost nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. Riječ je o činjeničnim pitanjima koja će prvostupanjski sud razjasniti u nastavku postupka saslušanjem stranaka i drugim potrebnim izaviđajima odgovarajućom primjenom članka 51. stavka 5. u vezi sa člankom 290. OZ-a.

13. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci na temelju članka 380. točke 3. u vezi sa člankom 370. supsidijarnog ZPP-a

14. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

U Dubrovnik, 18. prosinca 2024.

S u d a c:

Srđan Kuzmanić