Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Malom Lošinju

Riva lošinjskih kapetana 14

51550 Mali Lošinj

Poslovni broj: Ovr-709/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, (OIB: 54566384631), Stalna služba u Malom Lošinju, po sucu toga suda Gordani Holer, kao sucu pojedincu, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Patricie Sablić Havić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Mihanovićeva ulica 3, Zagreb, protiv ovršenika Saršon M. d.o.o., OIB: 60263273244, Kišur 2, Soboli, Čavle, zastupanog po punomoćniku Andreju Bašoviću, odvjetniku u Rijeci, radi pravnih sredstva ovršenika u postupku izravne naplate, 17. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava po zahtjevu ovrhovoditelja za izravnu naplatu temeljem presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pn-341/2022 od 17. siječnja 2023. kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 27. svibnja 2024.. podnio ovom sudu prijedlog za odgodu ovrhe u kojem u bitnome navodi da je ovrhovoditelj Financijskoj agenciji dostavio na provedbu osnovu za plaćanje – ovršnu odluku suda, i to presudu Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pn-341/2022 od 17. siječnja 2023. Ovršenik da je 30. ožujka 2023. podnio sudu prijedlog za povrat u prijašnje stanje, a koji se postupak vodi pred naslovljenim sudom pod poslovni broj Pn- 341/2022, a na temelju koje presude da je i pokrenut postupak izravne naplate pred Financijskom agencijom. Ovršenik navodi da bi daljnjim provođenjem predmetne ovrhe pretrpio teško nadoknadivu štetu, papredlaže naslovljenom sudu da odgodi predmetnu ovrhu odnosno da odgodi izravnu naplatu sve do odlučivanja o podnesenom prijedlogu za povrat u prijašnje stanje u predmetu koji se vodi pred naslovljenim sudom pod poslovni broj Pn- 341/2023.

2. Odredbom čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24 – dalje OZ) propisano je, između ostalog, da nakon što primi obavijest da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1 . toga zakona, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga zakona, ili nakon što na drugi način sazna da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Nadalje, prema odredbi čl. 210. st. 2. Ovršnog zakona na prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog zakona o odgodi ovrhe. Odredbom čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona propisano je da sud može u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu na prijedlog ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje i ako je ispunjen jedan od posebnih uvjeta propisan točkama 1 do 8. st. 1. istog članka. Dakle navedenom odredbom zakona propisane su opće i posebne pretpostavke koje moraju biti kumulativno ispunjene da bi sud mogao u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu.

3. Slijedom navedenog, sud je ovršenikov prijedlog za odgodu izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava dostavio ovrhovoditelju na očitovanje sukladno odredbi čl. 65. st. 2. Ovršnog zakona. Ovrhovoditelj se podneskom od 8. srpnja 2024. protivio odgodi ovrhe.

4. Dakle, da bi sud mogao prihvatiti prijedlog za odgodu ovrhe ovršenik mora učiniti vjerojatnim postojanje nekog od razloga iz čl. 65. st. 1. toč. 1. do 10. OZ, koji mora biti kumulativno ispunjen s uvjetom da bi navedenim prijenosom novčanih sredstava ovršeniku nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta ili da je to potrebno kako bi se spriječilo nasilje.

5. Međutim ovršenik osim paušalnog navoda da bi provedbom pljenidbe pretrpio nenadoknadivu štetu nije naveo niti jedan konkretan razlog, niti je dostavio ispravu koja bi predstavljala valjanu osnovu za primjenu sadržaja pravne norme iz čl. 65. st. 1. u vezi čl. 210 st. 2. OZ.

6. Podnošenjem prijedloga za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je zatražena izravna naplata je ispunjena jedna od pretpostavki za odgodom ovrhe, međutim ovršenik u svojem prijedlogu uopće ne navodi u čemu se sastoji šteta koju bi pljenidbom i prijenosom eventualno pretrpio.

7. Po ocjeni ovoga suda ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje, slijedom čega nije ispunjen drugi kumulativno određeni uvjet za odgodu ovrhe. Naime, na ovršeniku leži teret dokaza o činjenicama iz kojih proizlazi vjerojatnost nenadoknadive i teško nadoknadive štete. Da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti, ovršenik treba učiniti vjerojatnim kako bi provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju on ne bi mogao poslije protuovrhom ili u parnici koja se vodi radi stjecanja bez osnove nadoknaditi ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne troškove i teškoće. Vjerojatnost nenadoknadive i teško nadoknadive štete bi trebalo dovesti u kontekst konkretnih stranaka, njihovog imovinskog stanja, utjecaja određenog predmeta u odnosu na koji se u konkretnoj situaciji zahtijeva odgoda ovrhe, međutim ovršenik izuzev uopćenog postavljanja prijedloga nije dostavio niti jedan dokaz na temelju kojeg bi se moglo zaključiti da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu odnosno da ne postoji način reparacije te štete na neki drugi način.

8. Slijedom navedenog, a obzirom da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti propisani odredbom čl. 65. st. 1. OZ, to nema zakonske mogućnosti odgode ovrhe na prijedlog ovršenika pa je valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

U Malom Lošinju 17. prosinca 2024.

S u d a c

Gordana Holer

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi pismeno u 3 (tri) primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Ovrhovoditelj Zavod za mirovinsko osiguranje

2. Punomoćniku ovršenika – Andrej Bašović, odvjetnik