REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pn-2716/2019-104
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Gorana Felje, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Robertu Jančiku, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA Poliklinika za internu medicinu, ginekologiju, radiologiju, oftalmologiju, urologiju, neurologiju, ortopediju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, fizikalnu terapiju, pedijatriju, dermatologiju i venerologiju, otorinolaringologiju, opću kirurgiju, psihijatriju, anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, medicinu rada i medicinsko - biokemijsku laboratorijsku dijagnostiku, patologije i citologije, OIB : 80848401890, iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 20, kojeg zastupa punomoćnik Mate Kačan, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 06. studenog 2024., u prisutnosti punomoćnika tužitelja odvjetnika Roberta Jančika i punomoćnika tuženika odvjetnika Mate Kačana, dana 17. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
" Tuženik CROATIA Poliklinika za internu medicinu, ginekologiju, radiologiju, oftalmologiju, urologiju, neurologiju, ortopediju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, fizikalnu terapiju, pedijatriju, dermatologiju i venerologiju, otorinolaringologiju, opću kirurgiju, psihijatriju, anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, medicinu rada i medicinsko - biokemijsku laboratorijsku dijagnostiku, patologije i citologije iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 20, OIB : 80848401890 je dužna tužitelju HG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti na ime naknade neimovinske i imovinske štete iznos od 16.119,60 eura te naknaditi mu troškove postupka, a sve s pripadajućom zateznom kamatom tekućom i to :
- na iznos od 12.618,00 eura počevši od 03. ožujka 2018.g. pa do 31.12. 2022.g,
- na iznos od 2.280,00 eura počevši od 16.12.2022.g. pa do 31.12.2022.g. - na iznos od 1.221,60 eura počevši od 15.12.2017.g. pa do 31.12. 2022.g., po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a koju kamatnu stopu utvrđuje HNB, a od 1. siječnja 2023.g. pa do dana plaćanja po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a na troškove postupka tekućom od dana donošenja presude pa do dana plaćanja, po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužitelju HG, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tuženiku CROATIA Poliklinika za internu medicinu, ginekologiju, radiologiju, oftalmologiju, urologiju, neurologiju, ortopediju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, fizikalnu terapiju, pedijatriju, dermatologiju i venerologiju, otorinolaringologiju, opću kirurgiju, psihijatriju, anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, medicinu rada i medicinsko - biokemijsku laboratorijsku dijagnostiku, patologije i citologije iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 20, OIB: 80848401890, parnični trošak u iznosu od 6.250,00 eura u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi od 02. ožujka 2018. navodi kako je kao radnik trgovačkog društva Samsung Electronics Adriatic, u sklopu redovitih godišnjih liječničkih pregleda dana 24. srpnja 2017. godine obavio sistematski pregled u ustanovi tuženika. Iz anamnestičkih podataka je vidljivo da je tužitelj prezentirao liječnicima i učinio vjerojatnim simptome zbog kojih je trebao biti upućen na kardiološku obradu. Tužitelj se žalio na određene tegobe i to na bolove u prsima, na stanje opće slabosti, na brže umaranje, osjećaj zamora, vrtoglavicu i stres. Dakle, iz anamnestičkih podataka, a u sklopu internističke obrade, mogao se povezati uzrok tegoba tužitelja s njegovim trenutnim stanjem. Na to su upućivali i podaci iz heteroanamneze koji su ukazivali na prisustvo sličnih bolesti u obitelji odnosno pojedincu s kojim je u izravnom srodstvu, a radi se o ocu tužitelja koji je srčani bolesnik sa ugrađena tri stenta. Dakle, liječnicima tuženika je bio poznat podatak da mu je otac dugogodišnji srčani bolesnik da je operiran i da mu je izvršeno trostruko premoštenje arterija. Obavljeni sistematski pregled ustanove tuženika je rezultirao zaključkom da je status pacijenta uredan i s preporukom daljnje dijagnostike pregleda neurologa i potencijalnih tegoba od strane žuči. Tjedan dana nakon izvršenog sistematskog pregleda, točnije 02. kolovoza 2017. tužitelj za vrijeme korištenja godišnjeg odmora u primorskom mjestu blizu Trogira doživljava opsežni srčani infarkt. Tužitelj u stanju životne ugroženosti, kardiogenog šoka, dakle stanja koje bez intervencije u roku od 3 do 6 sati završava smrću, biva prebačen u bolničku ustanovu KBC Split Zavoda za kardiokirurgiju. Izvršena je reanimacija, a potom je operiran sa zahvatom dvostrukog premoštenja pomoću venskih premosnica, nakon što mu je postavljen stent u treću srčanu arteriju s konačno utvrđenom dijagnozom: Koronalna bolest srca (I 25.1) STEMI (I 21.0), PC PL s ugradnjom stenta (Z 95.5) Kardiogeni šok (R 57). Sistematski pregled ustanove tuženika nije obavljen profesionalno i savjesno. Liječnici tuženika su ignorirali anamnestičke i heteroanamnestičke podatke prezentirane po tužitelju te su simptome pripisali potencijalnim bolovima žući umjesto da ga upute na kardiološku obradu. Simptomi koronarnih smetnji su mogli biti prepoznati, jer je na to nepobitno upućivalo trenutno stanje pacijenta. Jedina metoda obrade koja je korištena je EKG, a za koju se u medicini zna da kod gotovo 50 % bolesnika, ne signalizira bolest i kao takva je nepouzdana pa je i zbog ovog trebao bili uključe u obradu i kardiolog. Rezultat propusta sistematskog pregleda je u izravnoj vezi s nastalom izuzetno teškom posljedicom za tužitelja. Naime, da je sistematski pregled obavljen svjesno i profesionalno, problem srčanih smetnji tužitelja se mogao otkloniti zahvatom koronarografije, te isti ne bi doživio tako opsežan srčani infarkt, ne bi bio životno ugrožen niti podvrgnut tako teškoj operaciji. Obavljeni kirurški zahvat, zbog hitnosti operacije po infarktu, reanimacije, korištenja intraarortalne balon pumpe i životne ugroženosti bolesnika, zahtijevao je korištenje premosnica vena s potkoljenica, koje u smislu prohodnosti daju lošije rezultate, čime tužitelj poprima invalidni status, te će u doglednom vremenu možda zahtijevati novu operaciju srca. Tužitelj je nakon izuzetno teškog operativnog zahvata spriječen obavljati svoje poslove i radne zadatke i još uvijek se nalazi na bolovanju. Boravio je u više navrata u rehabilitacijskim centrima pa je bio izložen i materijalnim troškovima participacije u liječenju. Zaostale su i trajne posljedice na njegovo psihičko zdravlje pa je bio podvrgnut psihološko - psihijatrijskoj terapiji. Na opisani način propustima tuženika zdravstveno osiguranje tužitelja je ozbiljno životno ugroženo s neizvjesnim ishodnom liječenja i s narušenom kvalitetom življenja. Tužitelj je pretrpio i trpi kako neimovinsku tako i imovinsku štetu zbog povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te zbog toga zahtijeva isplatu pravične novčane naknade. Činjenice su da je zbog propusta tuženika tužitelj pretrpio fizičke bolove koji su intenzivni i dugotrajni, pretrpio je i još uvijek trpi intenzivan strah za svoj život, duševne boli, jer mu je trajnoj smanjena životna aktivnost i trpi duševne boli zbog naruženosti jakog stupnja. Tužitelj zato predlaže da sud, imajući u vidu težinu povreda i sve okolnosti slučaja, utvrdi prema navedenim činjenicama pravičnu novčanu naknadu i to na ime naknade neimovinske i imovinske štete iznos od 16.119,60 eura, a sve s pripadajućom zateznom kamatom tekućom i to :
- na iznos od 12.618,00 eura počevši od 03. ožujka 2018.
- na iznos od 2.280,00 eura počevši od 16. prosinca 2022.
- na iznos od 1.221,60 eura počevši od 15. prosinca 2017.,
do isplate, kao i trošak parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja pa do isplate, a kako je to konačno postavljeno tužbenim zahtjevom iz podneska tužitelja od 02. travnja 2024.
2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako je nesporno da je tužitelj dana 24. srpnja 2017. obavio sistematski pregled kod tuženika. Tuženik je sukladno svojoj obvezi obavio ugovoreni sistematski pregled i u sklopu sistematskog pregleda obavio sve pretrage koje je s poslodavce tužitelja ugovorio. Nadalje, iz priložene liječničke dokumentacije nedvojbeno je tužitelj dana 02. kolovoza 2017. doživio srčani infarkt. Sistematski pregleda je obavljen profesionalno i savjesno. Nema uzročne veze između obavljenog sistematskog pregleda i srčanog infarkta koji je tužitelj doživio dana 02. kolovoza 2017. laboratorijski nalazi koji su bili učinjeni po tuženiku su u intervalu normalnih referentnih vrijednosti. nalaz EKG-a je uredan. Na ultrazvuku abdomena nalaze se žučni kamenci, ultrazvuk prostate je bez osobitosti. Kliničkim pregledom tužitelja, utvrđuje se uredan nalaza na plućima i srcu. Sve ove konstatacije koje tužitelj ne osporava, navode na zaključak da tužitelj tijekom sistematskog pregleda nije bio vitalno ugrožen, niti je imao takove simptome. Koronarni incident koji se dogodio dana 02. kolovoza 2017. nije se mogao predvidjeti. Tuženik ističe da je i u otpusnom pismu od 14. kolovoza 2017., koje otpusno pismo su potpisala tri liječnika, jasno stoji da je tužitelj "tjedan dana pred prije napravio sistematski pregled koji nije ukazao na kardijalne smetnje." Proizvoljan je i neutemeljena tvrdnja tužitelja da bi navodno propuštanje tuženika bilo u izravnoj uzročnoj vezi s nastalim posljedicama kod tužitelja. Srčani infarkt je nepredvidiv događaj i nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi da li će se kod tužitelja srčani infarkt dogoditi ili neće, to tim više što je KG uredan, krvni tlak uredan i klinički pregled srca i pluća uredni. Kako nema uzročne veze između srčanog infarkta koji je tužitelj doživio dana 02. kolovoza 2017. i obavljenog sistematskog pregleda od 24. srpnja 2017., kako nije moguće sa sigurnošću tvrditi da bi i eventualna kardiološka obrada spriječila srčani infarkt, tuženik osporava osnovu i visinu neimovinske štete, kao i imovinske štete koju tužitelj potražuje. Valja istaknuti da tužitelj potražuje imovinsku štetu u iznosu od 9.204,20 kn, no računi koje je dostavio na okolnost visine štete jasno ukazuju da se radi o troškovima tužitelja za smještaj u hotelu od 14. kolovoza 2017. do 17. kolovoza 2017., za pretrage izvršene u privatnoj zdravstveno ustanovi, te za privatne psihološke tretmane. Sve ove usluge nisu bile potrebne, odnosno tužitelj je pretrage i psihološke tretmane mogao obaviti i na teret HZZO-a. Slijedom izloženog tuženik predlaže tužbeni zahtjev odbiti i tužitelja obvezati na naknadu parničnog troška.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u svu spisu priležeću dokumentaciju i to: presliku medicinske dokumentacije tužitelja (list 6-32, 146-162, 170-276), preslike računa (list 33-42, 59-63), izvod iz stručnog časopisa Heart (list 57), presliku Izjave mr. sc. HGM (list 58), izvod iz sudskog registra (list 87-88), presliku rješenja HZZO-a (list 163-167), presliku Nalaza, mišljenja i ocjena HZZO-a (list 168- 169). Nadalje proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Miji Bergovcu, kardiologu (list 69-73, 125-126) te po Medicinskom fakultetu u Ljubljani (list 339-344, 410-422), i vještacima dr. Miroslavu Krpanu i dr. UG (list 470-476), kao i dokaz saslušanjem svjedoka UGM (list 547-549).
4. Među strankama nije sporno da je tužitelj dana 24. srpnja 2017. kod tuženika obavio sistematski pregled u sklopu kojega su izvršene pretrage koje su ugovorene između tuženika i poslodavca tužitelja. Nije sporno ni to da je tužitelj 2. kolovoza 2017. doživio srčani infarkt.
5. Sporno je između stranaka je li spomenuti sistematski pregled obavljen profesionalno i savjesno, odnosno sporna je uzročno posljedična veza između obavljenog sistematskog pregleda i srčanog infarkta tužitelja 2. kolovoza 2017. Dakle sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva.
6. Svjedok UGM u svom iskazu na ročištu od 06. studenog 2024. navodi da je izvršila sistematski pregled tužitelja kao djelatnica tuženika te su nalazi bili uredni, EKG srca je bio u potpunosti uredan, krvni tlak je bio uredan kao i šum disanja, akcija srca ritmična, bez šumova na srcu. Navodi da nije imala nimalo razloga za sumnjati da bi moglo doći do srčanog infarkta tužitelja nakon samo tjedan dana od pregleda, ali takva mogućnost je uvijek moguća. Navodi da činjenica da je otac tužitelja također srčani bolesnik, može povećati rizik kod tužitelja da i on pretrpi srčani infarkt, međutim nije našla nikakve indikacije za navedeno. Također navodi da je za detektiranje problema koronarnih bolesti značajnija pretraga koronarografija i pregled kardiologa, no ništa nije upućivalo na potrebu uputiti tužitelja na adekvatnu obradu kardiologa i provođenje koronarografije.
7. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka s obzirom da je ista iskazivala životno uvjerljivo i logično, te sukladno s ostalom dokumentacijom u spisu i nalazima i mišljenjima vještaka.
8. S obzirom da je sporno je li sistematski pregled tužitelja adekvatno proveden, te postoji li uzročno posljedična veza između eventualno neadekvatnog provođenja sistematskog pregleda tužitelja i srčanog infarkta tužitelja, sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Miji Bergovcu, kardiologu iz čijeg nalaza i mišljenja je utvrđeno kako je iz priložene dokumentacije vidljivo kako je tužitelj dana 24. srpnja 2017. obavio sistematski pregled kod tuženika. Iz Završnog mišljenja sistematskog pregleda pod rubrikom "Osobna anamneza" vidljivo je da sadašnje tegobe tužitelj opisuje: da se brže umara nego inače, da na treći kat osjeća zamor, da ima vrtoglavice, tegobe opisuje da traju unazad dvije godine po par puta tjedno, opisani simptomi traju po par sekundi i spontano prolaze, da se nalazi u stresu u posljednje vrijeme, da ima dobar apetit, stolica i mokrenje su uredni, ad nije gubio na težini, da ne puši i da ne konzumira alkohol. U rubrici "Obiteljska anamneza" nalazi se podatak da je otac tužitelja srčani bolesnik i da ima ugrađena tri stenta. U rubrici "Status" tužitelja nađeno je: visina 190 cm, težina 105 kg, BMI 30, uredan krvni tlak od 135/85 mmHG, nad arterijama vrata nema šumova, na plućima uredno disanje, na srcu se registrira ritmična akcija. U rubrici "Laboratorijski nalazi" vidljivo je da su uredni hematološki nalazi, da je GUK 5,0, ali da lipidogram pokazuje: kolesterol 6,0 Trigliceridi 1,9. EKG pokazuje sinusni ritam 75/min, urednu električku os, te pojedinačne monomofrne ventrikulske ekstrasistole. Na UZV truba vidi se nekoliko konkremenata u žičnom mjehuru duljine 9 mm do 14 mm te masna jetra. U rubrici "Dijagnoza" napisano je: Hiperlipidemija. Žučni kamenci. U rubrici "Zaključak" opisani su simptomi i nalazi. U rubrici "Preporuke pacijentu": savjetuje se kolecistektomija, ponoviti neke laboratorijske nalaze, hipolipemijska dijeta, te pregled kod neurologa. Dana 02. kolovoza 2018., tj. 8 dana nakon učinjenog sistematskog pregleda u Zagrebu učinjenog 24. srpnja 2018. tužitelj je nakon fizičke aktivnosti osjetio jaku žareću bol iza prsne kosti, javio se u Hitnu medicinsku pomoć gdje je postavljena dijagnoza STEMI (akutni infarkt srca s elevacijom ST segmenta u elekrokardiogramu), te je nakon započete medikamentne terapije upućen u KBC Split gdje je učinjena hitna koronarografija i ugrađen stent u krvim ugruškom začepljenu koronarnu arteriju (DES stent u PL granu). Nakon opisane intervencije radi hemodinamske nestabilnosti (hipotenzija, kardiogeni šok) u dogovoru s kardiokirurgom premješten u Zavod za kardiokirurgiju KBC Split gdje je nakon pripremne učinjeno dvostruko aortokoronarno premoštenje (VSM-LAD, VSM-D1) uz potporu intraortne balon pumpe. Tužitelj je dana 14. kolovoza 2018. otpušten iz bolnice na kućnu njegu s adekvatnim terapijskim preporukama. U otpusnom pismu sa Zavoda za kardiokirurgiju je navedeno da je tužitelj unatrag nekoliko mjeseci primijetio žarenje u prsima iza prsne kosti koja popusti na mirovanje, a intenzivnije tegobe pojavljivale bi se u stresnim situacijama. Također je istom otpusnom pismu sa Zavoda za kardijalnu kirurginju KBS Split navedeno da je tužitelj tjedan dana pred prijem obavio sistematski pregled koji nije ukazivao na kardijalne smetnje. Poslije otpusta sa zavoda za kardiokirurgiju Splitskog KBC kontroliraj je kod kardiokirurga i kardiologa te višekratno kod psihijatra radi anksiozno pseudoneurastenične i depresivne simptomatike. Od 31. siječnja 2018. do 21. veljače 2018. obavljena je preporučena postinfarktna rehabilitacija u Opatiji i otpušten je u poboljšanom stanju. Vještak nadalje navodi kako u Završnom mišljenju sistematskog pregleda tužitelja učinjenom u Poliklinici Croatia zdravstveno osiguranje u opisanoj anamnezi navedeni simptomi nisu upućivali da je kod pregleda tužitelja dana 24. srpnja 2017. bilo takovo zdravstveno stanje koje bi s medicinske strane zahtijevalo hitni ili žurni kardiološki pregled i dodatnu kardiološku obradu. Radi čimbenika rizika za postojanje i mogući razvoj koronarne bolesti srca (zamaranje kod penjanja na treći kat koje traje posljednje dvije godine, nađena hiperlipidemija, obiteljska anamneza bolesti srca - otac srčani bolesnik) liječnik koji je pregledavao i napisao završno mišljenje i preporuke bolesniku trebao je dodati da se preporuče detaljna kardiološka obrada. Ipak, prema simptomima opisanim od strane tužitelja u Završnom mišljenju sistematskog pregleda, anamnestičkim podacima i učinjenim laboratorijskim nalazima opisanim u zaključnom mišljenju nije bio elemenata koji b upućivali da je dodatne kardiološke pretrage potrebno učiniti hitnim niti žurnim postupkom što bi potencijalno moglo spriječiti nastanka infarkta srca i komplikacije istoga. Akutni infarkt srca, koji je bolesnik doživio 02. kolovoza 2017. tj. 8 dana nakon učinjenog pregleda u Poliklinici zdravstveno osiguranje nije se moglo predvidjeti za vrijeme učinjenog pregleda 24. srpnja 2017. Iz medicinske literature i kardiološkog iskustva poznato je da se infarkt srca može iznenada pojaviti bez prethodnih srčanih tegoba ili sa subjektivno malim i beznačajnim ili atipičnim tegobama. Prema spisu priloženoj dokumentaciji tužitelj je došao na sistematski pregled radi raznolike simptomatike: kod penjanja na treći kat osjeća zamor, ima vrtoglavice unatrag dvije godine par puta tjedno, imao bolove pod desnim rebranim lukom dva mjeseca prije sistematskog pregleda kada mu je rečeno da se možda radi o problemima s žuči. U odjeljku osobna anamneza završnog mišljenja sistematskog pregleda nema spomena o bolovima ili žarenju u prsima koji bi bili provocirani fizičkim ili psihičkim naporom, a što bi tada upućivalo na neposredniju opasnost od postojanja ili progresije srčane koronarne bolesti koja bi uskoro mogla dovesti do infarkta srca. Komplikacije infarkta srca koje je doživio tužitelj - kardiogeni šok, ugrađivanje stentova u koronarne arterije, hitna operacija premoštenja koronarnih arterija - nisu se mogle predvidjeti na pregledu učinjenog 24. srpnja 2017. Sistematski pregled tužitelja učinjen u Poliklinici Croatia osiguranje 24. srpnja 2017. učinjen je prema pravilima medicinske struke. Ne postoji okolnost uzročno posljedične veze između sistematskog pregleda tužitelja od 24. srpnja 2017., te povrede prava osobnosti tužitelja opisane u tužbi. Nije učinjena liječnička pogreška niti propust uslijed koje je nakon 8 dana od pregleda došlo do pojave infarkta srca s popratnim komplikacijama infarkta. Na temelju anamnestičkih podatka opisanih u Zaključku sistematskog pregleda zaključuje nije bilo elemenata koji bi upućivali da je bilo hitno ili žurno učiniti dodatnu kardiološku oradu. Na temelju učinjenog sistematskog pregleda prema Završnom mišljenju sistematskog pregleda zaključuje da se tužitelju moglo i trebalo preporučiti da u dogledno vrijeme učini detaljniju kardiološku obradu radi anamnestičkih i laboratorijskih abnormalnosti koje se odnose na kardiološku problematiku, a koje su opisane u Završno mišljenju sistematskog pregleda: "Sadašnje tegobe: zamjećuje se da se brža umara nego inače, stres, tada srčani bolesnik s ugrađena tri stenta - te učinjenih laboratorijskih pretraga (EKG: pojedinačne monomorfne ventrikulske ekstrasistole, te hiperlipidemija). Prema anamnestičkim i laboratorijskim podacima upisanim u Završnom mišljenju sistematskog pregleda tužitelja nije postojala indikacija niti je bilo dovoljno medicinskih elemenata da se tužitelj šalje na hitnu koronarografiju. Sada naknadno, post festum, može se reći da se kod tužitelja hitno učinila koronarografija moguće je da bi se nakon iste primjerenom kardiološkom i/ili kardiokirurškom intervencijom spriječio nastanak infarkta srca i komplikacija, među koje spada i kardiogeni šok, koje je taj infarkt izazvao. Prema spisu priloženim podacima tj. prema Završnom mišljenju sistematskog pregleda tužitelja nema podataka da se tužitelj žalio na bolove u prsima. U završnom mišljenju sistematskog pregleda nema podataka da je isključeno srčano oboljenje. U tom dokumentu su napisani različiti podaci među kojima su čimbenici rizika za srčanu bolest - srčana bolest oca, hiperlipidemija, ekstrasistole u EKG-u. Međutim sve navedeno nije tog oblika da bi postojala medicinska indikacija za hitnom dodatnom kardiološkom obradom.
9. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje dr. Mije Bergovca s obzirom da je isto dano objektivno u skladu s pravilima medicinske struke, a po prethodnom uvidu u svu medicinsku dokumentaciju koja je postojala u spisu do trenutka vještačenja, te imajući u vidu da je vještak na jasan i iscrpan način analizom cjelokupne medicinske dokumentacije utvrdio kako ne postoji uzročno posljedična veza između posljedica koje tužitelj trpi zbog preživljenog infarkta i sistematskog pregleda tužitelja od 24. srpnja 2017. Vještak je na prigovore tužitelja odgovorio u svom usmenom očitovanju na ročištu od 02. lipnja 2020.
10. Također je provedeno i medicinsko vještačenje po Medicinskom fakultetu u Ljubljani iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da anamnestički i klinički podaci na sistematskom pregledu tužitelja nisu tipični za ishemičnu bolest srca. Bolovi ispod desnog rebrenog luka pripisani su žučnim kamencima koji mogu biti uzrokom takvih bolova. Budući da je tužitelj naveo prije svega brže umaranje i vrtoglavice bila bi indicirana dodatna kardiološka dijagnostika prije svega ultrazvuk srca. Navode da je koronarografija pretraga s kojom se prikažu koronarne arterije i ocijeni se eventualno suženje ili blokade. Zahvat je invanzivan i izvodi se hitno ili vrlo hitno samo kod bolesnika sa infarktom srca ili sumnjom na akutni koronarni sindrom. Navodi da kod tuženika upućivanje na koronarografiju samo na temelju sistematskog pregleda i tamo dobivenih podataka, bez obzira na poznati kasniji tijek, prilikom sistematskog pregleda stručno još nije bilo indicirano. S obzirom na tijek bolesti zaključuju da je akutno nastala samo na blokada na arteriji RCA koja je kumovala srčanom infarktu, no bez obzira na navedeno, koronarografija se kao hitna ili vrlo hitna izvodi samo kod bolesnika s akutnim koronarnim sindromom ili vrlo velikim rizikom što kod tužitelja na sistematskom pregledu glede navedenih podataka nije bilo prisutno.
11. Sud je u cijelosti je prihvatio nalaz i mišljenje Medicinskog fakulteta u Ljubljani obzirom da je isto dano objektivno u skladu s pravilima medicinske struke, a po prethodnom uvidu u svu medicinsku dokumentaciju koja je postojala u spisu do trenutka vještačenja. U nalazu i mišljenju je također utvrđeno da anamnestički klinički podaci na sistematskom pregledu nisu tipični za ishemičnu bolest srca te da na temelju sistematskog pregleda i dobivenih podataka nije bilo inducirano upućivanje na koronarografiju.
12. Za odluku o odgovornosti tuženika u konkretnom slučaju odlučno je pitanje da li je djelatnik tuženika postupao prema pravilima struke tijekom obavljanja sistematskog pregleda tužitelja, odnosno da li su djelatnici tuženika ignoriranjem anamnestičkih i heteroanamnestičkih podataka prezentirani po tužitelju te utvrđene simptome pregleda tužitelja pogrešno pripisali potencijalnim bolova žuči umjesto pravovremene upute na kardiološku obradu, a zbog kojeg propusta je tužitelj dana 02. kolovoza 2017. za vrijeme korištenja godišnjeg odmora doživio opsežni srčani infarkt zbog kojeg je podvrgnut teškoj operaciji srca a da je zbog hitnosti operacije po infarktu, reanimacije, korištenja intraarotalne balon pumpe i životne ugroženosti bolesnika te je zahtijevao korištene prijenosnice vena sa potkoljenica koji u smislu prohodnosti daju lošije dugoročne rezultate, tužitelj poprimio invalidni status te će u dogledno vrijeme takvo stanje zahtijevati novu operaciju srca, te da li je zbog toga kod tužitelja došlo do povrede prava osobnosti.
13. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Mije Bergovca nedvojbeno proizlazi kako u Završnom mišljenju provedenog sistematskog pregleda tužitelja u tuženiku u opisanoj osobnoj anamnezi navedeni simptomi nisu upućivali da je kod tužitelja na dan pregleda postojalo takvo zdravstveno stanje koje bi sa medicinskog aspekta zahtijevao hitni ili žurni kardiološki pregled ili dao danju kardiološku obradu, no da radi čimbenika rizika za postojanje i mogući razvoj koronarne bolesti srca liječnik koji je pregledao i napisao završno mišljenje trebao je dodati kako se preporučuje detaljnija kardiološka obrada, no da prema simptomima opisan po tužitelju nije bilo elemenata koji bi upućivali da se takva kardiološka pretraga učini hitno ili žurno što bi potencijalno moglo spriječiti.
14. U završnom mišljenju sistematskog pregleda nema podataka da se tužitelj žalio na bol u prsima a niti podataka da je isključeno srčano oboljenje već su u istom napisani različiti podaci među kojima su i čimbenici rizika za srčanu bolest - srčana bolest oca, hiperlipidemija, ekstrasistole u EKG-u, no navedenu nije bilo oblika i stupnja za medicinskoj indikacijom za hitnom dodatnom kardiološkom obradom.
15. Vještak jasno navodi kako se doživljeni infarkt tužitelja 8 dana nakon učinjenog pregleda nije mogao predvidjeti kod sistematskog pregleda dok je iz medicinske literature iz kardiološkog iskustva poznato kako se infarkt srca može pojaviti iznenada bez prethodnih srčanih tegoba ili sa subjektivno malim ili beznačajnim ili atipičnim tegobama, a da je prema priloženoj dokumentaciji u spisu tužitelj na sistematski pregled došao radi raznolike simptomatike dok u osobnoj anamnezi nema spomena o bolovima ili žarenju u prsima koji bi provocirali ili psihički napor a što bi upućivalo na nepostojanje opasnosti od progresije srčane koronarne bolesti koja bi uskoro mogla dovesti do infarkta srca, a da se komplikacija u vidu kardiogenog šoka ugrađivanja stentova u koronarne arterije, te hitna operacija premoštenja koronarnih arterija nije mogla predvidjeti na učinjenom sistematskom pregledu.
16. Također svjedok UGM koja je provela navedeni sistematski pregled tužitelja navodi da su nalazi bili uredni, EKG srca je bio u potpunosti uredan, krvni tlak je bio uredan kao i šum disanja, akcija srca ritmična, bez šumova na srcu te da ništa nije upućivalo da bi moglo doći do srčanog infarkta kod tužitelja niti je imala bilo kakve indikacije za uputiti tužitelja na daljnju kardiološku obradu i koronarografiju, a isto proizlazi i iz nalaza i mišljenja Medicinskog fakulteta u Ljubljani koji su utvrdili da upućivanje na koronarografiju samo na temelju sistematskog pregleda i tamo dobivenih podataka, bez obzira na poznati kasniji tijek, prilikom sistematskog pregleda stručno još nije bilo indicirano te da se, koronarografija se kao hitna ili vrlo hitna izvodi samo kod bolesnika s akutnim koronarnim sindromom ili vrlo velikim rizikom što kod tužitelja na sistematskom pregledu glede navedenih podataka nije bilo prisutno.
17. Dakle, iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Bergovca, Medicinskog fakulteta u Ljubljani te iskaza svjedoka UGM jasno proizlazi kako ne postoji uzročno posljedična veza u propustima izvršenog sistematskog pregleda tužitelja od 24. srpnja 2017., te povreda prava osobnosti u vidu posljedica koje je tužitelj trpio zbog doživljenog infarkta srca, te da prilikom sistematskog pregleda nije učinjena liječnička pogreška niti propust.
18. U konkretnom slučaju tuženik odgovara za štetu po principu krivnje, a po odredbi članka 1054.st.1. Zakona o obveznim odnosima («Narodne novine» broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 29/18 – dalje: ZOO ) prema kojoj onaj tko drugome uzrokuje štetu dužan ju je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, a prema odredbi članka 1061. st.1. ZOO-a, za štetu koju zaposlenik u radu ili u svezi s radom prouzroči trećoj osobi odgovara poslodavac kod kojega je radnik radio u trenutku prouzročenja štete, osim ako dokaže da su postojali razlozi koji isključuju odgovornost zaposlenika.
19. Dakle, prema citiranim zakonskim odredbama za štete zbog medicinske pogreške odgovara se po principu subjektivne odgovornosti uz presumiranu krivnju, što znači da je na zdravstvenim ustanovama teret dokazivanja da je njihovo medicinsko osoblje postupilo u cijelosti u skladu s pravilima struke, dok je na oštećenicima (pacijentima) teret dokazivanja uzročne veze između propusta u liječenju i nastupjele štetne posljedice po njihovo zdravlje.
20. Nesavjesno postupanje tijekom liječničkih postupaka odnosi se na površnost, nemar, brzopletost te svaki nesavjesni postupak pri obavljanju zdravstvene djelatnosti (primjerice, invazivni načini pretrage, pretrage s visokom dozom opasnosti i sl.). Liječnik ili zdravstveni djelatnik nesavjesno postupa (činjenjem ili nečinjenjem), ako u obavljanju svoje djelatnosti ne poštuje pravila medicinske struke, nema odgovarajuću opremu ili instrumente kako bi se poduzete radnje uspješno obavile, svjesno zanemaruje, ne poštuje ili se upušta u poduzimanje određenih radnji iako zna da za njihovo provođenje nije dovoljno stručan.
21. Nesavjesno liječenje može se sastojati u pogrešnoj dijagnozi bolesti, propuštanju primjene preventivnih mjera, propuštanju određenih mjera kontrole, zanemarivanju potrebnih higijenskih mjera, nepoduzimanju provjere mogućnosti određenih kontraindikacija, propuštanje davanja određenog lijeka, kao i drugim postupcima koji su suprotni pravilima medicinske struke.
22. Za naše pravo mjerilo pažnje za zdravstvene djelatnike je pažnja dobrog stručnjaka što znači prema odredbi čl. 10. st. 2. ZOO-a, povećana pažnja prema pravilima struke i običajima. Prema tako postavljenom mjerilu skrivljeno bi postupao svaki zdravstveni djelatnik koji bi postupao s pažnjom, ne dobrog, nego osrednjeg ili prosječnog stručnjaka.
23. S obzirom da iz provedenih dokaza jasno proizlazi da je djelatnica tuženika u konkretnoj situaciji tijekom sistematskog pregleda i dijagnostike postupala u skladu s pravilima medicinske znanosti i struke ne može se ni iz čega zaključiti da je u postupanju liječnika tuženika izostala navedena pažnja dobrog stručnjaka, odnosno da posljedice koje su nastupile kod tužitelja uslijed smanjenja rezultata stručne greške, nesavjesnost, neodgovornost ili neopreznog postupanja djelatnice tuženika, a što proizlazi iz cjelokupne dokumentacije koja prileži spisu, a osobito vještačkog nalaza u kojem se jasno navodi kako se komplikacije infarkta srca koje je doživio tužitelj nisu mogle predvidjeti na pregledu od 24. srpnja 2017.
24. Slijedom navedenog, a imajući u vidu sve provedene dokaze, sud je stava kako u smislu čl. 1045. st. 1. u svezi s čl. 1061. st. 1 ZOO-a na strani tuženika ne postoji krivnja njezinog djelatnika za nastalu štetu, pa je slijedom navedenog, valjalo u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao pod točkom I. izreke ove presude.
25. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama čl. 151., 154. st. 1. i 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP). Sud je tuženiku priznao trošak u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, ("Narodne novine" br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23 dalje: Tarifa) prema vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja svake radnje te troškovnikom, a odnosi se na sastav odgovora na tužbu od 12. travnja 2018. sukladno Tbr. 8.1. Tarife u iznosu od 250 bodova, za sastav podnesaka od 15. siječnja 2019., 25. listopada 2021., 15. veljače 2023. i 14. svibnja 2024., sukladno Tbr. 8.1 Tarife u iznosu od 4x250 bodova, te za sudjelovanje na ročištima od 14. svibnja 2018., 17. lipnja 2019., 02. lipnja 2020., te 03. travnja i 06. studenog 2024. sukladno Tbr. 9.1. Tarife u iznosu od 5x250 bodova, što ukupno iznosi 2500 bodova. Obzirom na vrijednost boda od 2,00 eura (sukladno Tbr. 54 Tarife) navedeni trošak tuženika iznosi 5.000,00 eura, što uvećano za 25% PDV-a (sukladno Tbr. 46 Tarife) iznosi 6.250,00 eura, kako je i odlučeno pod točkom II. izreke ove presude.
26. Sud tuženiku nije priznao zahtjev za naknadu troškova za sastav podneska od 20. ožujka 2019. i 09. travnja 2023., kao i za odgovor na žalbu s obzirom da isti nisu bili potrebni za vođenje postupka, te za sudjelovanje na ročištu za objavu presude od 19. srpnja 2019. obzirom isto nije potrebno za vođenje parnice (čl. 155. st. 1. ZPP-a) te obzirom da se presuda po objavi ističe na internetskoj stranici e-oglasna ploča suda te je uredno pozvane stranke mogu preuzeti i neposredno u sudu (čl. 335. st. 9. i 10. ZPP-a).
U Zagrebu 17. prosinca 2024.
Sudac
Goran Felja
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:
-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno
- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.
Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.
DNA:
1. Tužitelju , po pun.
2. Tuženiku, po pun.