REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
Trg pobjede 13
35000 SLAVONSKI BROD
Poslovni broj: P-313/2022-19
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji toga suda Anđeli Bionda, u pravnoj stvari tužitelja LB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Mirti Trninić, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnici iz Slavonskog Broda, Naselje Slavonija II 3/3, protiv tuženika ĐB, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa], i boravištem u [adresa], radi prava vlasništva nekretnine, nakon održane glavne i javne rasprave 4. studenog 2024. u nazočnosti tužitelja osobno i punomoćnice tužitelja, s u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, zaključene istoga dana, nakon javne objave presude 17. prosinca 2024.
p r e s u d i o j e
I Utvrđuje se da je tužitelj LB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], dosjelošću stekao pravo vlasništva nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] Livada Galde površine 556 m2, a što je tuženik ĐB, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa], i boravištem u [adresa], dužan priznati i trpjeti provedbu ove presude u zemljišnim knjigama.
II Nalaže se tuženiku ĐB, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa], i boravištem u [adresa], da tužitelju LB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.732,72 EUR (jednu tisuću sedam stotina trideset i dva eura i sedamdeset dva centa), u roku 15 dana.
III Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja LB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], za naknadu troškova parničnog postupka za više zatraženi iznos od 126,54 EUR (jednu stotinu dvadeset i šest eura pedeset i četiri centa).
P o s
l
o
v
n i b r
o
j
: P -
1 3 /
0 2 2-19
Obrazloženje
1. Tužitelj je ovome sudu podnio 2. srpnja 2018. tužbu protiv tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] Livada Galde površine 556 m2, uknjižena kao vlasništvo tuženika.
2. Po tužbi tužitelja sud je donio presudu poslovni broj: Ref. 10 P-250/2018-25 od 3. prosinca 2020., kojom je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, a koja presuda je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Splitu, poslovni broj: Gž-442/2021-3 od 11. svibnja 2022., te je predmet vraćen sudu na ponovno suđenje.
3. U tužbi je tužitelj naveo kako je on predmetnu nekretninu dobio na poklon od svoje rođakinje JB, a predmetna nekretnina se u zemljišnoj knjizi vodi upisana u vlasništvo tuženika. Tuženikova rođakinja JB je pokojna od 17. kolovoza 2013., a još za života ona je pokrenula postupak radi uređenja prava vlasništva, a u kojem postupku je geodet, uz tuženikovu suglasnost izvršio cijepanje katastarskih čestica. Predmetna nekretnina ranije je pripadala BB, pokojnoj majki JB, a koja je predmetnu nekretninu kupila od obitelji RB. Nadalje, tužitelj je naveo kako su njegova pokojna rođakinja OB, a ranije njezina pokojna majka BB, uživali predmetnu nekretninu još od vremena prije Domovinskog rata. Iza smrti JB kao jedini zakonski nasljednici ostala su njezina djeca FB i ŠB, koji su suglasni sa željom i voljom pokojne JB da predmetna nekretnina pripadne u vlasništvo tužitelja. Tužitelj je postavio deklaratorni tužbeni zahtjev kojim od suda traži se utvrdi da je on stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini dosjelošću.
4. Sud je tuženiku dostavio tužbu na adresu boravišta u [adresa] broj: 11, a koju adresu je sud nakon neuspjele dostave pribavio putem Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Tuženik nije podnio odgovor na tužbu, niti je po pozivu suda pristupio na održana ročišta, a izostanak nije opravdao, odnosno tuženik se u tijeku cijelog postupka držao pasivno, pa su ročišta održana u njegovoj odsutnosti.
5. Radi potpunog i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja ovaj sud proveo je dokazni postupak te izvršio uvid i pročitao isprave i to: zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 15. srpnja 2019. (stranica spisa 19), prijepis posjedovnog lista 875 k. o. [katastarska općina] od 26. srpnja 2019. i od 1. studenog 2024. (stranica spisa 20 i 90), rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Zemljišnoknjižni odjel, broj: Rz-95/15-2 od 28. siječnja 2016. (stranica spisa 26), rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Zemljišnoknjižni odjel, broj: Rz-95/15- 14 od 26. siječnja 2017. (stranica spisa 28), ispis iz stanja DKP-a na dan 29. lipnja 2012. (stranica spisa 29), te je sud saslušao tužitelja kao stranku u svrhu dokazivanja i svjedoka RB (stranica spisa 27 i 93-95), te je izvršen uvid u ovosudni spis poslovni broj: Rz-9575/15.
5.1. Tužitelj je predlagao da sud izvrši uvid u ovosudni spis poslovni broj: P- 534/80, što nije bilo moguće jer je predmetni spis predmeta više nije u posjedu suda budući da je isti izlučen iz arhivske građe ovoga suda.
P o s
l
o
v
n i b r
o
j
: P -
1 3 /
0 2 2-19
6. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 15. srpnja 2019. sud je nesporno utvrdio da je u isti upisana k. č. br. [katastarska čestica] Livada Galde površine 556 m2, te je ista uknjižena kao vlasništvo 1/1 dijela na ime ĐB, [adresa].
6.1. Uvidom u prijepis posjedovnog lista 875 k. o. [katastarska općina] od 26. srpnja 2019. i od 1. studenog 2024. sud je nesporno utvrdio da je u isti upisana k. č. br. [katastarska čestica] Galde Livada površine 556 m2, na ime JB, [adresa]. 6.2. Iz rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Zemljišnoknjižni odjel, broj: Rz-95/15-2 od 28. siječnja 2016., razvidno je da je na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] Livada Galde površine 556 m2, na prijedlog tužitelja pokrenut pojedinačni zemjišno-knjižni ispravni postupak radi brisanja prava vlasništva s imena tuženika uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva za korist tužitelja. Nadalje, iz rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Zemljišnoknjižni odjel, broj: Rz- 95/15-14 od 26. siječnja 2017. razvidno je da prijedlog tužitelja odbijen, a iz obrazloženja istoga proizlazi da se na raspravi za ispravak punomoćnik tuženika usprotivio prijedlogu predlagatelja, ovdje tužitelja navodeći da je tuženik dugi niz godina obrađivao predmetnu nekretninu zajedno sa ostalim česticama.
Također, iz obrazloženja rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Zemljišnoknjižni odjel, broj: Rz-95/15-2 od 28. siječnja 2016., razvidno je da je tužitelj u tom postupku naveo identične činjenice koje tužitelj navodi u tužbi.
6.3. Uvidom u ispis stanja DKP-a na dan 29. lipnja 2012. (stranica spisa 29) sud e utvrdio poziciju, odnosno smještaj predmetne k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
6.4. Sud nije posebno cijenio isprave koje je tužitelj dostavio uz podnesak od 3. studenog 2024., i to: ispis iz stanja rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj: O-528/79-3 (stranica spisa 85-86), izvadak iz matice umrlih za JB (stranica spisa 87-88), izjavu LBO i ŠB ovjerena po javnom bilježniku Alemki Gajski, u Zagrebu, broj: OV- 16408/2016 od 22. studenog 2016. (stranica spisa 89), izvod iz katastarskog plana k. o. [katastarska općina] (stranica spisa 91), jer je navedene isprave tužitelj dostavio nakon zaključenja prethodnog postupka, a sukladno članku 284. stavak 3. ZPP, nakon zaključenja prethodnog postupka ne mogu se iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim u slučaju iz članka 299. stavak 2. ZPP.
6.4.1. Međutim, kako je tužitelj u tužbi i na pripremnom ročištu predlagao da sud izvrši uvid u ovosudni spis poslovni broj: Rz-9575/15, a koji dokazni prijedlog je sud usvojio, sud je utvrdio da istome prileži izvadak iz matice umrlih za JB iz kojeg je razvidno da je imenovana preminula **.**.2013. u Zagrebu. Nadalje, predmetnom spisu prileži i izjava LBO i ŠB ovjerena po javnom bilježniku Alemki Gajski, u Zagrebu, broj: OV-16408/2016 od 22. studenog 2016. iz koje je razvidno da su LBO i ŠB, izjavili da su oni kao jedini zakonski nasljednici iza pokojne JB, suglasni da se k. č. br. [katastarska čestica] Livada Galde površine 556 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjiži na ime LB iz [adresa], jer je to želja JB i njih kao njezinih jedinih zakonskih nasljednika. Nadalje, navode tužitelja da je pokojna JB za života pokrenula postupak uređenja vlasničkih odnosa suda nalazi utvrđenim temeljem geodetskog elaborata za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica i prijavnog lista koji prileže spisu
P o s
l
o
v
n i b r
o
j
: P -
1 3 /
0 2 2-19
ovosudnog predmeta poslovni broj: Rz-9575/15. Također, temeljem stanja predmetnog spisa sud je utvrdio da je po prijedlogu tužitelja, ondje predlagatelja LB pokrenut pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak, te je objavljen oglas, a u roku za ispravak nije bilo prijava i prigovora, nego je na raspravi za ispravak održanoj kod suda 28. studenog 2016. punomoćnik protustranke iskazao protivljenje prijedlogu predlagatelja.
7. Navedene isprave sud je prihvatio i iste cijenio istinitim i vjerodostojnim, u tom smislu tom smislu valja istaknuti da odredba članka 230. ZPP propisuje da isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. Nadalje, valja istaknuti da istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjednačene s javnim ispravama a dopušteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena. Iz citirane zakonske odredbe proizlazi da u pogledu javnih isprava u smislu dokazivanja važi pretpostavka vjerodostojnosti međutim dopušten je protudokaz u suprotnom. Na temelju navedenoga sud je prihvatio ranije navedene isprave, jer tuženik niti nije osporavao istinitost sadržaja navedenih isprava.
8. Saslušan kao stranka u svrhu dokazivanja tužitelj je na ročištu održanom kod ovoga suda 18. studenog 2019. iskazao da je ranije vlasnica predmetne nekretnine bila BB, koja je tu nekretninu stekla kupnjom od RB. Nakon smrti BB, nekretninu je naslijedila njezina kći JB, ujna tužitelja, koja je predmetnu nekretninu i uživala. Nakon što se JB odselila u Zagreb, predmetnu nekretninu dala je na korištenje gospodinu L, u selu poznat pod nadimkom „ Đ“. Predmetna nekretnina ranije je u naravi bila vinograd, a koji vinograd je kasnije izvađen. Nakon što je g. L preminuo nekretninu nitko nije obrađivao, stoga je tužitelj u dogovoru s obitelji JB s obzirom da je on preuzeo brigu oko održavanja grobnih mjesta njihove obitelji, a koja je održavao dugi niz godina, dogovoreno da bi mu oni kao zahvalu darovali predmetnu nekretninu. Predmetni dogovor nastao je 2011. godine, i tada su započeli postupak uređenja vlasničko - pravnih odnosa. U tom smislu izvršena je parcelizacija, kojom je stvarno nastala predmetna k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i tako se izdvojio dio vinograda koji je stvarno obrađivala najprije obitelj BB, a kasnije JB. Prilikom te parcelizacije bila je potrebna tuženikova suglasnost i on ju je dao. Nadalje, tužitelj je iskazao kako je kasnije, kada je pokrenut postupak kod ovoga suda pod poslovnim broje: Z-9575/15 tuženik je osporio tužiteljevo pravo vlasništva, slijedom čega je tužitelj pokrenuo konkretni parnični postupak. Također, tužitelj je iskazao kako je on predmetnu nekretninu iskrčio, bila je obrasla šibljem jer ju nitko nije obrađivao, a sada on kosi i održava tu nekretninu. Tuženik je vidio tužitelja kako krči predmetnu nekretninu i da ju on održava, a nije mu nikada osporavao pravo posjeda niti ga je tužio.
8.1. U ponovljenom postupku sud je dodatno saslušao tužitelja te je isti na ročištu za glavnu raspravu 4. studenog 2024.,iskazao je kako je pri katastru na predmetnoj nekretnini upisana JB, njegova ujna koja mu je temeljem usmenog dogovora darovala nekretninu, nije sačinjen ugovora u pisanom obliku. Nadalje, iskazao je kako on smatra da je predmetnu nekretninu stekao dosjelošću, jer je tu nekretninu njegova pokojna ujna posjedovala najmanje od 1986. godine, a prije
P o s
l
o
v
n i b r
o
j
: P -
1 3 /
0 2 2-19
njegove ujne nekretninu je posjedovala BB, majka tužiteljeve ujne, a nakon čije smrti je nasljeđivanjem nekretninu stekla tužiteljeva pokojna ujna JB. Nakon smrti JB predmetna nekretnina nije mogla biti uvrštena u ostavinsku masu budući da ona nije bila uknjižena vlasnica. Nasljednici JB, njezina djeca, a sestrična i bratić tužitelja ĆB LBO i KB upoznati su s njezinom voljom da predmetna nekretnina pripadne tužitelju i oni se ne protive tome. Nadalje, iskazao je kako predmetna nekretnina nije bila uknjižena u vlasništvo JB nego se ona vodila kao vlasništvo RB, a kako on nije znao da ta nekretnina pripada JB, on ju je prodao tuženiku. Tuženik je bio susjed pokojne JB i on nikada nije obrađivao niti na bilo koji način posjedovao predmetnu nekretninu. Nadalje je iskazao kako je provedena parcelizacija predmetne i susjednih nekretnina, a prilikom iste tuženik nije osporavao posjed tužitelja na predmetnoj nekretnini. Također, tužitelj je iskazao kako je ono u samostalnom posjedu predmetne nekretnine od 2011., a putem svoje prednice JB, najmanje od 1986., a i dulje ukoliko se u obzir uzme posjed prednice JB, njezine pokojne majke BB. Tužitelj je pojasnio kako je JB supruga njegova pokojnog ujaka ZB, brata njegove pokojne majke MB rođene ZB. Tužitelj je također iskazao kako smatra važnim istaknuti da je on predmetnu nekretninu dobio od JB kao svojevrsnu zahvalu jer on godinama održava grobna mjesta njihove obitelji. Tužitelj je također iskazao da mu sve te godine, nitko nikada nije osporavao posjeda predmetne nekretnine, a također, nitko nikada posjed nije osporavao niti njegovoj pokojnoj ujni JB, niti im je tko smetao posjed. Također je naveo kako je u međuvremenu došlo do promjene u vlasničkopravnim odnosima jer su nekretnine koje je tuženik kupio do RB, parcelirane, i on ih je sve dalje prodao, osim predmetne nekretnine na koju tužitelj polaže pravo. Iskazao je kako je on obrađivao predmetnu nekretninu i ranije, a tek 2011. godine saznao je da ta nekretnina nije uknjižena kao vlasništvo njegove ujne. To je saznao kada je njegova pokojna ujna željela njemu darovati tu nekretninu, međutim, nije se mogao sačiniti darovni ugovor jer su saznali da ona nije uknjiženi zemljišnoknjižni vlasnik, stoga su pokrenuli postupak parcelizacije. Tada je postojao i dogovor s tuženikom da nakon što se provede parcelizacija se predmetna nekretnina uknjiži u vlasništvo tužitelja, dok ostale ostaju u vlasništvu tuženika. Međutim, kada je pokrenut pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak tuženikov punomoćnik se usprotivio. Tužitelj je iskazao da nikada nije vidio, ni prije 2011. godine, a ni poslije da bi tuženik ušao u posjed predmetne nekretnine i na njoj nešto radio. U tom smislu naveo je kako je ranije gospodin J po odobrenju njegove ujne održavao predmetnu nekretninu uzimajući sijeno za konje s iste, a nakon njegove smrti to je činila njegova ujna ili tko drugi po njezinu nalogu, a zatim je od 2011. godine to samostalno počeo obrađivati tužitelj. Sjeća se da je još kao dijete dolazio na predmetnu nekretninu koja je tada bila vinograd, i tada je ona pripala pokojnoj majci JB. Predmetna nekretnina sada je u naravi livada – pašnjak.
8.2. Saslušan kao svjedok RB iskazao je da je on unuk EB, i po pričama ima saznanja da je njegova baka predmetnu nekretninu gdje je nekada bio vinograd prodala obitelji BB, to je bilo prije njegova rođenja, točnu godinu ne zna, ali misli da je to bilo u razdoblju između 1920. i 1930. godine. Nema saznanja o tome što se kasnije događalo u odnosu na predmetnu nekretninu, ali misli da je obitelj BB tu nekretninu uživala, nije ju nikome prodala. Nakon smrti BB predmetnu nekretninu naslijedila je njezina kći JB, u selu zvana kao „ B“, ona se odselila u Zagreb, a svjedoku nije poznato je li ista živuća. Nadalje,
P o s
l
o
v
n i b r
o
j
: P -
1 3 /
0 2 2-19
svjedok je iskazao kako je on 2006. godine tuženiku prodao predmetnu k. č. br. [katastarska čestica]. Nakon što je svjedoku predočena kopija katastarskog plana isti je iskazao kako je on tuženiku prodao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je pokazao da su k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uživali Funarići i Rajkovići. Svjedok je iskazao kako je tuženik od stričeva svjedoka puno ranije kupio i k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U ponovljenom postupku sud nije ponovno saslušavao svjedoka RB, budući da iz stanja spisa proizlazi da je isti visoke starosne dobi (87 godina) te je tužitelj iskazao da je istome amputirana noga zbog čega nije u mogućnosti pristupiti sudu. 9 .Ocjenom provedenih dokaza svakog zasebno te svih zajedno u uzajamnoj i logičnoj vezi u smislu odredbe članka 8 ZPP-a ovaj sud je našao za utvrđenim da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan, a da je temelje stjecanja njegova prava vlasništva na predmetnoj nekretnini dosjelost.
10. S obzirom na temelj stjecanja prava vlasništva nekretnine dosjelošću, ovaj sud smatra važnim istaknuti da dosjelost, kao institut koji pretvara faktičnu vlast u pravnu, djeluje stabilizirajuće na socijalne odnose koji već dulje vrijeme postoje. Posjedovanjem stvari kroz zakonom propisano razdoblje, dosjelost legalizira postojeće stanje. Institut dosjelosti u pravu vezan je uz potrebu da se određena faktična stanja, faktična vlast nakon izvjesnog vremena uskladi s pravom, pretvori u subjektivno pravo. To nalaže kako načelo pravičnosti tako i načelo sigurnosti u pravnom prometu jer treba omogućiti onome tko je neku stvar ili pravo stekao u posjed na način koji zaslužuje zaštitu, da nakon proteka određenog vremena postane i pravno nositeljem stečenog prava.
11. S obzirom na navedeno valja istaknuti kako odredbom članka 159. i članka 160. stavak 1.i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima(„Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 1539,143/12, 152/14, 81/15 ,94/17 - dalje ZVDSP) zakonodavac izrijekom određuje pod kojim uvjetima i pretpostavkama određeno faktično stanje postaje i pravno.
12. Stoga, temeljem navedenih zakonskih odredbi prilikom ocjene činjeničnog osnova stjecanja prava vlasništva dosjelošću, pored činjenice da je posjed neke osobe nad nekretninom neprekidno trajao zakonom određeno vrijeme, uz okolnosti i sposobnosti subjekta za stjecanje, te da je stvar sposobna biti objektom stjecanja, od odlučnog značaja su i okolnosti da stjecatelj ima samostalni posjed stvari te da mu taj posjed ima onu kakvoću koja se traži za dosjelost.
13. Pretpostavka o savjesnosti (poštenju) posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova. Pri tome valja istaknuti da se savjesnost, odnosno poštenje posjeda presumira, naime, sukladno odredbi članka 18. stavak 5. ZVDSP posjed se smatra poštenim, osim ako se ne dokaže suprotno.
14. Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora. Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari nužno je da samostalni posjed te stvari traje zakonom određeno vrijeme. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičku vlast ne izvršava time ničiju tuđu,
P o s
l
o
v
n i b r
o
j
: P -
1 3 /
0 2 2-19
„višu“, posrednu vlast (vlasnički posjed). Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava sa istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. Dužina vremena dosjedanja ovisi o kakvoći posjeda i osobi čija se stvar dosjeda. S obzirom na kakvoću posjeda dosjelost može biti redovna i izvanredna. Redovitom dosjelošću stječe se vlasništvo stvari na temelju samostalnog, kvalificiranog posjeda izvršavanog neprekidno kroz zakonom propisano vrijeme.
Kvalificirani je posjed koji je istovremeno zakonit, istinit i pošten, ma koliko dugo on trajao dosjelošću se ne može steći vlasništvo. Vrijeme dosjelosti može biti redovito i izvanredno, ovisno o tome čija se stvar dosjeda. Da bi se mogla uzeti u obzir dosjelost prava vlasništva nekretnina dugotrajnim posjedom, ne treba utvrđivati naslov posjednika ili njegovih prednika, ali treba utvrditi vlasnički posjed tj. miran posjed s uočljivom voljom držati stvar kao svoju i ponašanje posjednika kao vlasnika kroz čitavo vrijeme potrebno za dosjelost.
Ako za dosjelost nije već dovoljno vrijeme njegova vlasničkog posjeda, uračunat će se posjedniku i vrijeme takvog posjedovanja njegovog prednika (pri čemu treba utvrditi je li posjednik njegov slijednik). Inače, pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom pravu (ipso iure), čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti. Naime, dosjelost nije samo pravna osnova stjecanja koja bi imala nastupiti tek nekim aktom stjecanja, nego do stjecanja dolazi samom činjenicom da je nastupila dosjelost. Rok dosjelosti počinje teći onog dana kada posjednik stekne posjed stvari, a završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.
Dosjedavateljev samostalni posjed stvari, sa svom pozitivnim kvalitetama, treba trajati neprekidno kroz cijelo propisano vrijeme. Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida posjedovanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod pravnog slijednika dotadašnjeg posjednika, dakle kod njegovog univerzalnog ili singuralnog slijednika (sukcesora). Međutim, ako netko stekne nekretninu putem dosjelosti postaje njezin vlasnik bez obzira što nije upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik, a i bez obzira što je prijašnji vlasnik ostao upisan kao da je on i nadalje vlasnik nekretnine premda to više nije. Novi vlasnik, dakle onaj tko je vlasništvo nekretnine stekao dosjelošću, ima pravo ishoditi upis svog prava u zemljišnoj knjizi, što implicira brisanje upisa dotadašnjeg prava vlasništva. Ako se on tim pravom ne posluži, nije zbog toga manji vlasnik.
15. U navedenom postupku je dakle bilo potrebno utvrditi je li tužitelj bio u samostalnom posjedu predmetnih nekretnina i od kada, je li i danas u posjedu istih, te ukoliko je isključivi i samostalni posjednik, radi li se u tom slučaju o poštenom posjedu, je li nekretnina sposobna biti objektom vlasništva. Navedeno s obzirom da je naknadnim saslušanjem tužitelja, u ponovljenom postupku otklonjeno da bi o darovanju nekretnine bio sačinjen pisani ugovor, čime je otklonjena mogućnost da bi temelj stjecanja prava vlasništva tužitelja na predmetnoj nekretnini bio pravni posao. 16. Nesporno je da je tuženik upisan kao vlasnik predmetne nekretnine, dok je JB upisana pri nadležnom katastru kao vlasnica iste.
16.1. U postupku je sud, uzimajući u obzir da tuženik nije podnio odgovor na tužbu niti osporavao tužbeni zahtjev, utvrđivao pretpostavke za stjecanje prava vlasništva tužitelja, odnosno utvrđivao je je li tužitelj u posjedu predmetnih nekretnina, trajanje posjeda i njegova kvaliteta, te mogućnost stjecanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama obzirom na postojeće upise.
P o s
l
o
v
n i b r
o
j
: P -
1 3 /
0 2 2-19
17. O tome da su predmetne nekretnine u samostalnom i nesmetanom posjedu tužitelja, a ranije su bile u posjedu njegove ujna JB, a ranije i majke njegove ujne BB, koja je predmetnu nekretninu kupila još 1920. - 1930. od obitelji RB, potvrdio je svojim iskazom saslušani svjedok RB. Slijedom navedenoga proizlazi da je predmetna nekretnina u posjedu obitelji BB, odnosno JB, a kasnije i samostalno tužitelja više od 80 godina.
17.1. Nadalje, na temelju izvedenih dokaza i svih činjeničnih navoda istaknutih u tijeku postupka razvidno je da tužitelj nije nasljednik JB, nije njezin univerzalni pravni slijednik, nego su prema izjavama dostavljenim u spis, njezini nasljednici djeca LBO i KB, koji se ne protive da se predmetna nekretnina uknjiži u vlasništvo tužitelja, navodeći da je takva volja bila pokojne JB. Slijedom navedenoga sud zaključuje da univerzalni sukcesori, nasljednici JB, kao njezini pravni slijednici koji polažu pravo na posjed, isti priznaju tužitelju LB.
17.2. Sud iskaze tužitelja i saslušanog svjedoka RB u cijelosti prihvaća i cijeni iskrenim jer su u suglasju s ispravama koje prileže ovosudnom spisu poslovni broj: P-313/2022 te Z-9575/15. S obzirom na navedeno, osobito cijeneći iskaz svjedoka RB, sud je utvrdio da je u posjedu predmetne nekretnine tužitelj putem svojih prednika i samostalno više od 80 godina, a u koje vrijeme je uračunat i posjed tužiteljeve ujne JB i njezine pokojne majke BB. Nadalje je utvrđeno, da je posjed tužitelja samostalan i nesmetan kroz cijelo navedeno razdoblje jer niti njemu niti njegovim prednicima posjed nitko nikada nije osporavao niti ga smetao u posjedovanju, te je sam svjedok RB potvrdio i na katastarkom planu pokazao predmetnu nekretninu navodeći da istu uživa obitelj BB, odnosno R.
18. S obzirom na sve navedeno, valja istaknuti i kako je jedna od značajki posjeda, ali također i njegova funkcija - publicitetna funkcija. Svojom vanjskom vidljivošću posjed daje publicitet subjektivnim pravima na stvari, ali svojstvo vanjske vidljivosti ima u pravilu samo neposredni posjed. Publicitetna funkcija posjeda oslanja se na vanjsku vidljivost neposrednoga posjeda, kao i na to da će se od neposrednoga posjednika moći saznati je li mu posjed samostalan ili nesamostalan. Na ovoj se funkciji grade važni pravni učinci kao što su mogućnost da se stekne pravo i od prividnoga vlasnika, i zaštita posjednika koji vraća stvar njezinom vlasniku, ako ju je pošteno stekao u svoj posjed.
19. Stoga, prema stanovištu ovoga suda u iznesenom činjeničnom i pravnom kontekstu te polazeći od svih iznesenih okolnosti konkretnog slučaja a prvenstveno utvrđenja da je tužitelj bio sposoban stjecati nekretnine, da je predmetna nekretnina imala sposobnost stvari da bude u vlasništvu /stvar u prometu/ da je njego posjed imao određenu kvalitetu, da njegovo poštenje nitko nije osporavao, čime je sud utvrdio da su ispunjene pretpostavke predviđene odredbom članka 159. i 160. stavak 1. i 2. ZVDSP, to je zahtjevu tužitelja udovoljeno te odlučeno kao u točki I. izreke ove presude.
20. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP. Sud je troškove postupka odmjerio prema naznačenoj vrijednosti
P o s
l
o
v
n i b r
o
j
: P -
1 3 /
0 2 2-19
predmeta spora od 10.000,00 kuna/ 1.327,23 EUR[1] , uvažavajući činjenicu da tužitelja zastupa punomoćnik iz redova odvjetnika, troškove postupka sud je odmjerio uz primjenu odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 69/93, 11/96, 91/04, 37/05, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23 - dalje: Tarifa) te je dosudio tužitelju osnovane troškove. Osnovanim je sud tužitelju priznao trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 7. točka 1. Tarife. Nadalje, sud je tužitelju priznao i trošak zastupanja na ročištima i to zatraženi trošak zastupanja na pripremnom ročištu 1. listopada 2019. u zatraženom iznosu od 100,00 EUR sukladno Tbr. 9. točka 2. Tarife. Osnovanim je sud priznao i trošak zastupanja na ročištima za raspravu održanim 18. studenog 2019., 4. studenog 2020. i 4. studenog 2024., svaki u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 9. točka 1 Tarife, ukupno 600,00 EUR. Sud je kao osnovan trošak tužitelju priznao i trošak pristupa ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 EUR sukladno Tbr. 9. točka 3. Tarife.
Tužitelj je zatražio i naknadu troškova žalbe, a koji trošak je sud tužitelju priznao budući da je tužitelj protiv prvostupanjske presude izjavio žalbu u povodu koje je presuda ukinuta, dakle, tužitelj je uspio sa izjavljenom žalbom pa je taj trošak osnovan, stoga je sud isti trošak priznao u traženom iznosu od 250,00 EUR sukladno Tbr. 10. točka 1. Tarife. Sud je osnovanim priznao i trošak pribave zemljišnoknjižnog izvatka u iznosu od 50,00 EUR sukladno Tbr. 36. točka 3. Tarife, a navedeno iz razloga što spisu prileži zemljišnoknjižni izvadak na stranici spisa 19, koji izvadak je u izvorniku od 15. srpnja 2019.
Sud je, dakle, ukupno osnovanim utvrdio i tužitelju dosudio iznos od 1.300,00 EUR na koji iznos je obračunat PDV u zatraženom iznosu od 300,00 EUR sukladno Tbr. 46 Tarife, što ukupno iznosi 1.600,00 EUR.
U istoj točki izreke sud je tužitelju priznao trošak sudskih pristojbi i to trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 53,09 EUR (dokaz o plaćanju priložen uz tužbu), trošak pristojbe na presudu u iznosu od 26,54 EUR (dokaz o plaćanju na stranici spisa 43), te trošak pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 EUR (dokaz o plaćanju na stranici spisa 49).
Sud je dakle, ukupno osnovanim utvrdio iznos od 1.732,72 EUR. Pri tome valja istaknuti da je tužitelj u svom troškovniku sukladno važećoj Tarifi ispravno odmjerio troškove postupka naznačujući broj bodova koji potražuje za svaku radnju, a zatim je prilikom ukupnog izračuna, vrednujući svaki bod iznosom od 2,00 EUR, ukupni zbroj pogrešno naznačio. Sud je stoga tužitelju, sukladno naznačenom broju bodova priznao ukupno 650,00 bodova što je 1.300,00 EUR, na koji iznos je dodan zatraženi PDV od 300,00 EUR i trošak plaćenih pristojbi od ukupno 132,72 EUR, što sve ukupno iznosi 1.732,72 EUR, te je odlučeno kao u točki II. izreke presude.
21. Sud osnovanim nije priznao zatraženi trošak zastupanja na ročištu 30. travnja 2020. jer iz stanja spisa proizlazi da isto ročište uslijed pandemije COVID-19 nije održano o čemu su stranke ranije obavještene (stranica spisa 33), stoga je sud odbio tužitelja sa zatraženim iznosom od 100,00 EUR. Također sud nije tužitelju priznao niti zatraženi trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 26,54 EUR jer je Tar br. 2. točka 3. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" br. 37/23.) propisano je da ako viši sud ukine odluku nižeg suda i predmet vrati na ponovno raspravljanje nižem sudu, ne plaća se pristojba za novu odluku, slijedom navedenoga sud je kao
1 Fiksni tečaj konverzije: 1 EUR = 7,53450 HRK
P o s
l
o
v
n i b r
o
j
: P -
1 3 /
0 22-19
neosnovan odbio zahtjev tužitelja za više zatraženi iznos od 126,54 EUR, te je odlučeno kao u točki III. izreke ove presude.
22. Slijedom svega navedenoga odlučeno je kao u izreci.
Slavonski Brod, 17. prosinca 2024.
Sutkinja
Anđela Bionda
Uputa o pravnom lijeku: Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. Zakona o parničnom postupku).
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Potvrđeni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (članak 335. Zakona o parničnom postupku).
DNA:
1. Tužitelj LB po punomoćnici Mirti Trninić, odvjetnici u Slavonskom Brodu 2. Tuženik ĐB, [adresa],
