REPUBLIKA HRVATSKA

Broj: Pp-1974/2023-12.

PREKRŠAJNI SUD U GOSPIĆU

STALNA SLUŽBA U GRAČACU

Prekršajni odjel

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Prekršajni sud u Gospiću, Stalna služba u Gračacu, po sucu tog suda Nevenki Šimunović, uz sudjelovanje zapisničarke Antonele Krešić, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljene pravne osobe " Klemm sigurnost" d.o.o. i drugookrivljene odgovorne osobe LŽ, koje brani Darija Božinović, odvjetnica iz Zagreba, zbog prekršaja iz članak 94. stavak 1. točka 20. Zakona o privatnoj zaštiti, povodom prigovora okrivljenika na prekršajni nalog RH, MUP, Ravnateljstva civilne zaštite, Područnog ureda civilne zaštite Rijeka, Službe civilne zaštite Gospić, poslovni broj: 217-02/23-18/90. od 21.07.2023., nakon javne rasprave održane 17. prosinca 2024., u nazočnosti predstavnika tužitelja i braniteljice prvo i drugookrivljenika, istog dana objavio je i

presudio je

I-okr. pravna osoba: "Klemm sigurnost" d.o.o., OIB 35596498123, sa sjedištem u [adresa], kažnjavani,

II-okr. odgovorna osoba: LŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1973. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, direktor, kažnjavan,

krivi su

što su 23. rujna 2022., u objektu trgovačkog centra PEPCO CROATIA d.o.o., na lokaciji Poslovnice Gospić, na adresi u [adresa], dopustili obavljanje poslova privatne zaštite, čuvara ili zaštitara CŽ OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa], a koja nije imala propisano dopuštenje za obavljanje poslova čuvara ili zaštitara izdano od Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske,

dakle, dopustili obavljanje poslova privatne zaštite – čuvara ili zaštitara osobi koja nema propisano dopuštenje za obavljanje poslova privatne zaštite,

čime su počinili prekršaj opisan i kažnjiv za pravnu osobu po članku 94. stavak 1. točka 20. Zakona o privatnoj zaštiti (NN 16/20,114/22), a za drugookrivljenu odgovornu osobu kažnjiv po članku 94. stavak 4., u vezi sa stavkom 1.točkom 20 istog Zakona, pa im se temeljem istog propisa,

izriče

prvookrivljenoj pravnoj osobi: NOVČANA KAZNA OD 5.300,00 eur (pettisućaitristotine eura).

drugookrivljenoj odgovornoj osobi: NOVČANA KAZNA OD 660,00 eur (šeststotinaišezdeset eura).

Okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, a ukoliko u navedenom roku plate dvije trećine izrečene novčane kazne pravna osoba (3.533,33 eur), a odgovorna osoba (440,00 eur) kazna će se smatrati u cijelosti plaćenom, u protivnom sud će podnijeti tijelu nadležnom za ovrhu nalog za prisilnu naplatu potpunog iznosa novčane kazne na novčanim sredstvima okrivljenika.

Temeljem članka 139. stavka 3. u vezi s člankom . 2 t. 3 Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni u roku 30 dana po pravomoćnosti ove presude naknaditi na račun Državnog proračuna paušalni iznos od 60,00 eur (šezdeset eura) – SVAKI.

Obrazloženje

1.RH, MUP, Ravnateljstvo civilne zaštite, Područni ured civilne zaštite Rijeka,

Služba civilne zaštite Gospić, pod uvodno označenim poslovnim brojem i nadnevkom, izdala je prekršajni nalog na koji su okrivljenici pravovremeno uložili dopušteni prigovor, pa je sud rješenjem po službenoj dužnosti stavio izdani nalog izvan pravne snage. Kako tužitelj nije potpuno opisao prekršajno djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret ovaj sud je zatražio dopunu, odnosno konkretizaciju činjeničnog opisa na način da se točno navedu poslovi koje je radnik obavljao bez rješenja.(l.s. 46). Izdavatelj prekršajnog naloga udovoljio je zahtjevu suda te stavio na teret okrivljenicima djelo kako je to činjenično i pravno opisano u izreci ove presude.(l.s. 48)., a što je predstavnica tužitelja učinila i neposredno na ročištu održanom 10. listopada 2024. (l.s. 52)

2. Na raspravi sud je pročitao pismenu obranu prvo i drugo okrivljenika (l.s. 33-36), u kojoj navode da prekršajni nalog ne sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja te sredstvo, odnosno način na koji je prekršaj navodno počinjen kao i okolnosti bitne za određivanje prekršaja. Dakle u optužnom prijedlogu je navedeno da su okrivljeni počinili prekršaj iz članka 94 Zakona o privatnoj zaštiti, iz razloga kako je to gore navedeno. Budući da je odredbom članka 45. Zakona o privatnoj zaštiti propisano da se poslovi privatne zaštite razvrstavaju na poslove čuvara, zaštitara i zaštitara-tehničara, u optužnom prijedlogu nije navedeno koji je od tih poslova, navodno obavljala CŽ, niti sadrži činjenični opis i način navodnog počinjenja prekršaja. Dakle iz izreke optužnog prijedloga kao ni iz obrazloženja istog nije razvidno da bi i koje poslove tjelesne zaštite ista obavljala. Takav stav zauzeo je i Visoki prekršajni sud u RH, Jž-558/2020, od dana 09. studenog 2022. godine. Dakle iz izreke optužnog prijedloga nije razvidno koje je radnje i prema kome radnik poduzeo, a poduzimanjem kojih je ostvareno zakonsko obilježje predmetnog prekršaja. Nadalje I.okr pravna osoba ističe da nije počinila predmetni prekršaj jer CŽ za I.okr pravnu osobu nije obavljala poslove privatne zaštite, već poslove preventivnog pazitelja. Preventivni pazitelj, u skladu s Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova i zadataka radnih mjesta, radi na ulazu u objekte, daje informacije gostima, posjetiteljima, kupcima, te u slučaju potrebe, poziva interventnu skupinu I.okr pravne osobe ili djelatnika policije. Radi utvrđenja poslova koje je CŽ predmetnog dana obavljala I.okr. pravna osoba predlaže provesti dokaz saslušanjem iste. Posebno se ističe da nije bila u odori, odnosno uniformi kakvu u skladu s odredbama Zakona o privatnoj zaštiti nose zaštitari, već je nosila majicu s naznakom "security", kakvu nose vratari i preventivni pazitelji. U završnom govoru braniteljica smatra da u postupku nije dokazano da bi okrivljeni počinili prekršaj kako im se to optužnom prijedlogom stavljao na teret. Ovlašeni tužitelj na temelju poziva suda za obrazloženje optužnog prijedloga i navođenjem činjeničnog opisa radnje prekršaja isti dostavio po proteku roka od 8 dana. Dopis je zaprimljen 10. travnja 2024, dok je po uputi suda postupljeno 19. travnja 2024., pa je sud u skladu s odredbom članka 161 stavak 4. Prekršajnog zakona u konkretnom slučaju optužni prijedlog trebao odbaciti. Bez obzira na navedeno, smatra da konačno specificirana izreka optužnog prijedloga i dalje ne sadrži činjenični opis radnje prekršaja, način počinjenja istog, odnosno sadržaj koji optužni prijedlog treba sadržavati u skladu s odredbom članka 160. Prekršajnog zakona. Iz iskaza svjedoka KŽ ne proizlazi da bi CŽ obavljala poslove navedene u Zakonu o privatnoj zaštiiti budući da iste a kako je i sam naveo osobno ne razlikuje, konkretnije, ne zna koji je opis poslova pojedinog radnog mjesta. Isto proizlazi i iz iskaza saslušanog svjedoka HŽ, koji je CŽ predmetnog dana zatekao u predmetnom prostoru "kako hoda, kreće se po prostoru i gleda posjetitelje trgovine". Slijedom navedenog, obrana predlaže optužni prijedlog odbaciti, odnosno okrivljenike osloboditi od optužbe.

3. U dokaznom postupku ispitan je svjedok KŽ, voditelj trgovine Pepco u [adresa], HŽ, voditelj Odjela inspekcije Gospić, izvršen je uvid u Ugovor o tjelesnoj zaštiti sklopljen između Klemm sigurnost i Pepco Croatia od 08. ožujka 2017. (l.s. 19-22)., Pravilnik o unutarnjoj organizaciji (l.s. 43-45), Ugovor o radu sklopljen između Klemm sigurnosti i CŽ (l.s. 37-42)., račun broj 4665-01-2022., (l.s.16-18)., prepiske predstavnice tužitelja i predstavnika Pepco PŽ. Sud je odbio dokazni prijedlog obrane da se u postupku ispita CŽ, smatrajući da se tim dokaznim prijedlogom nepotrebno odugovlači postupak i provođenjem tog dokaznog prijedloga sud ne bi utvrdio bitne činjenice za ovaj postupak.

4. Sud je izvršio uvid u Izvod iz prekršajne evidencije za prvo i drugo okrivljenike prema kojem izvodu su kažnjavani za istovrsne prekršaje (l.s. 23-28).

5. Svjedok KŽ iskazuje da je voditelj trgovine u [adresa] i da unatrag dvije godine nemaju zaštitara u prostoru trgovine dok su prije koristili te usluge na način da bi iz sjedišta firme bio poslan čovjek i tako se promijenilo nekoliko osoba u trgovini, a među njima i CŽ. Svi oni su se kretali po prostoru trgovine i promatrali da ne bi došlo do krađe robe, nisu imali uza se oružje, a u glavnom su bili obučeni u civilnu odjeću. Sjeća se dana kada je izvršen inspekcijski nadzor u njegovoj trgovini i tada je CŽ imala na sebi obučenu crnu majicu sa natpisom Security. Sjeća se da je u tih nekoliko godina, dok su koristili usluge čuvanja prodavaonice, radno vrijeme tih osoba bilo od 08-15 sati, unatoč tome da prodavaonica radi do 20,00 sati. Iskazuje da je u tom razdoblju sačinjeno nekoliko zapisnika o otuđenju robe, a zapisnike su sačinjavale upravo te osobe koje su obavljale poslove čuvanja objekta. Na upit suda da li su osobe bili zaštitari, odgovara da se oni nisu predstavili kao zaštitari i ne zna kakav je njihov status bio, došli su kao predstavnici Klemm sigurnosti, a obaveza im je bila čuvati objekt. Na pitanje predstavnice tužitelja da li dobiju bilo kakvu obavijest od poslodavca o dolasku osobe u prodavaonicu odgovara da iz sjedišta telefonskim putem obavijeste da će doći zaštitar u određenom razdoblju tako da su svaki put prethodno upoznati da će osoba doći u prostor trgovine. Iskazao je da nema uvid u ugovor koji je njegov poslodavac sklopio sa L sigurnost, tako da ne zna koji su konkretno poslovi ugovoreni s L sigurnosti, a niti im je bilo poznato tko će te poslove obavljati. Na upit braniteljice za opis poslova čuvara, vratara i preventivnog pazitelja odgovara da mu te razlike nisu poznate.

6. Svjedok HŽ, inspektor koji je obavio neposredno inspekcijski nadzor u trgovini i na osnovu čijeg nalaza je i izdan optužni akt, iskazuje da se sjeća da je CŽ podnijela zahtjev Službi civilne zaštite u Gospiću da joj se dopusti obavljanje poslova privatne zaštite i nakon podnošenja tog zahtjeva, ne sjeća se točno kada, počela je njega nazivati na mobilni telefon inzistirajući da joj se odluči o zahtjevu jer ona već radi. On je tako u inspekcijskom nadzoru kao voditelj odjela inspekcije [adresa] 23.09.2022., zatekao upravo nju u prostoru prodavaonice Pepco u [adresa], koja je bila obučena u crnu majicu kratkih rukava sa natpisom Security, natpis je bio žute boje, a nalazio se s prednje i stražnje strane majice. Kad ga je ugledala stekao je dojam da se pokušala udaljiti nakon čega je zatražio prisutnost voditelja prodavaonice. Prilikom sačinjavanja zapisnika CŽ je rekla da pišu što hoće no on je sačinio obvezni sadržaj zapisnika, a koji zapisnik je ona potpisala kao i voditelj poslovnice. On je te zgode utvrdio da je imenovana čuvala prostor, a kako za te poslove nema propisano dopuštenje sačinjen je prekršajni nalog. Dodaje da je imao i primjedbe nekih zainteresiranih koji su također tražili dopuštenje u svrhu obavljanja poslova privatne zaštite i kazali su kako ona bez dopuštenja može raditi a oni ne mogu. U trenutku ulaska u prodavaonicu CŽ hodala je po prostoru trgovine, obučena u crnu majicu bez oružja, promatrajući kupce, pa smatra da je tim promatranjem zapravo čuvala prostor od krađe, a što mu je je izjavio i voditelj poslovnice.

7. Ugovor o tjelesnoj zaštiti sklopljen između Klemm sigurnost i Pepco Croatia (l.s. 19-22)., generalni je ugovor koji je počeo važiti 08. ožujka 2017., a u kojem nije konkretno navedena potreba za organiziranjem i izvršavanjem poslova tjelesne zaštite osoba i imovine i drugih poslova upravo u prodavaonici u [adresa].

8. Prema računu broj 4665-01-2022 (l.s.16-17), od 30. rujna 2022., PEPCO CROATIA d.o.o., u obvezi je Klemmu sigurnosti d.o.o. za tjelesnu i tehničku zaštitu u [adresa], za usluge pružene u mjesecu rujnu 2022., uplatiti iznos od 5.544,00 kn. Uz račun predstavnik Pepco Croatia d.o.o., dostavio je preslik zahtjeva iz kojeg je vidljivo da je kod naručitelja nastala potreba za zaštitarom u trgovini 160043 u [adresa] dana 16. rujna 2022. od 08,00 sati, svaki dan, bez vremenski određenog trajanja potrebe.

9. Prema Ugovoru o radu sklopljenom između Klemm sigurnosti i CŽ (l.s. 37-42), koji je sklopljen na neodređeno vrijeme **.**.2022., CŽ bila je zaposlenica poslodavca " L sigurnosti", a u ugovoru se njeni poslovi opisuju kao poslovi preventivnog pazitelja.

10. Kako daljnjih dokaznih prijedloga u postupku nije bilo i kako je sud našao da je po naprijed izloženim dokazima kritični događaj dovoljno raspravljen u smislu utvrđenja odlučnih činjenica prekršajne odgovornosti okrivljenika, to je sud donio odluku kao u izreci ove presude s razlozima koji se izlažu kako slijedi.

11. Naime, u razmatranju pitanja prekršajne odgovornosti okrivljenika sud je kao polazišno uzeo nesporna činjenična utvrđenja na kojima je onda zasnovao svoju odluku o pravnim zaključenjima koja su sporna. Nesporno je u tom kontekstu da je prvokrivljena pravna osoba Klemm Sigurnost d.o.o., u kritično vrijeme, imala sa Pepco Croatia d.o.o. sklopljen Ugovor o tjelesnoj zaštiti i drugim uslugama, temeljem kojeg ugovora je i pružena usluga u prodavaonici u [adresa], te ispostavljen račun za pruženu uslugu tjelesne zaštite za 126 sati u mjesecu rujnu 2022. Isto tako je nesporno da je CŽ, zaposlenica kod prvookrivljene pravne osobe, zatečena u prodavaonici u trenutku inspekcijskog nadzora, te da nije imala propisano dopuštenje za obavljanje poslova čuvara ili zaštitara izdano od Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Na ove okolnosti uvjerljivo i suglasno iskazivali su svjedoci KŽ i HŽ, kojima je ovaj sud u cijelosti povjerovao, a koje činjenice su utvrđene i na temelju dokumentacije u koju je sud izvršio uvid i pročitao na raspravi, a na koju nije bilo primjedbi. Među strankama je sporno koje je poslove obavljala CŽ. Okrivljenici se brane da CŽ nije obavljala poslove privatne zaštite, već poslove preventivnog pazitelja. Preventivni pazitelj, u skladu s Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova i zadataka radnih mjesta, radi na ulazu u objekte, daje informacije gostima, posjetiteljima, kupcima, te u slučaju potrebe, poziva interventnu skupinu I.okr pravne osobe ili djelatnika policije i da za obavljanje tih poslova nije potrebno navedeno dopuštenje RH, MUP-a. Protivno navedenom, tužitelj smatra da je zaposlenica prvookrivljene pravne osobe obavljala poslove privatne zaštite čuvara ili zaštitara, a što temelje na priloženom računu 4665-01-2022 u kojem je naziv usluge navedena tjelesna zaštita. Sud nije prihvatio obranu okrivljenika kao osnovanu i smatra da je u postupku nedvojbeno dokazano da je prvookrivljena pravna osoba pružala naručitelju poslove privatne zaštite, konkretnije poslove čuvara ili zaštitara, kako je to i navedeno u činjeničnom opisu prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret. Prema članku 17. Zakona o privatnoj zaštiti (NN 16/20,114/22,), poslovi privatne zaštite, ovisno o razini složenosti te ovlastima osoba koje ih obavljaju, razvrstavaju se na poslove:

1. čuvara

2. zaštitara

3. zaštitara specijalista

4. zaštitara tehničara

5. zaštitara IPU-a.

Poslove privatne zaštite mogu obavljati fizičke osobe koje su dobile dopuštenje Ministarstva za obavljanje tih poslova kao zaposlenici pravnih osoba i obrta koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite. Dopuštenje izdaje se za obavljanje poslova tjelesne i tehničke zaštite te za poslove izrade prosudbe ugroženosti.

12. U konkretnom slučaju okrivljenici su dozvolili CŽ, njihovoj zaposlenici, obučenoj u crnu majicu kratkih rukava sa natpisom Security žute boje, s prednje i stražnje strane majice, kako je to neposredno opažao svjedok HŽ da obavlja poslove čuvara ili zaštitara u prostorima prodavaonice Pepco u [adresa], prije nego li su ishodovali dopuštenje koje zakon nalaže, a koje je prema iskazu svjedoka HŽ CŽ zatražila no, do dana inspekcijskog nadzora dopuštenje nije dobila, tako da je poslove čuvara ili zaštitara obavljala bez dopuštenja. Zakon o privatnoj zaštiti ne poznaje posao "preventivnog pazitelja", koje poslove okrivljenici imaju sistematizirane u svom internom aktu, pa se stoga nije prihvatila njihova obrana kao osnovana da su obavljani poslovi za koje nije potrebno dopuštenje i sud takvu njihovu obranu smatra danom u cilju da izbjegnu prekršajnu odgovornost. Prema uvjerljivom i okolnosnom iskazu svjedoka KŽ, CŽ, između ostalih, nalazila se u prodavaonici radi čuvanja objekta promatrajući da ne bi došlo do krađe robe, a koliko se sjeća da su sačinjavali nekoliko zapisnika o otuđenju robe, a zapisnike su sačinjavale upravo te osobe koje su obavljale poslove čuvanja objekta dakle, nesporno se ti poslovi privatne zaštite imaju smatrati poslovima čuvara, kako je to naveo i tužitelj u činjeničnom opisu prekršaja za koji zahtjeva da se okrivljenici proglase krivim. Sud je na temelju provedenog dokaznog postupka nedvojbeno utvrdio da su okrivljenici svojim postupanjem ostvarili sva bitna obilježja djela prekršaja opisanog i kažnjivog po članku 94. stavak 1. i stavak 3. točka 20. Zakona o privatnoj zaštiti (NN 16/20,114/22), kojim je ta pravnu osobu propisana novčana kazna od 5.300,00 do 13.270,00 eura, a za odgovornu novčana kazna od 660, 00 do 1320,00 eur ako zapošljavaju odnosno dozvole obavljanje poslova privatne zaštite osobama koje nemaju propisano dopuštenje.

13. Prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri prekršajno pravne sankcije sud je istu odredio u granicama koja je određena materijalnim propisom za počinjeni prekršaj, a na temelju stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja, sve u skladu s čl. 36. PZ/07. Kao otegotne okolnosti sud je uzeo raniju kažnjavanost okrivljenika za istovrsne prekršaje, a kao olakotno cijenio je protek vremena od počinjenja prekršaja i izuzetno teške okolnosti pronalaska ove kategorije zaposlenika, pa je sud okrivljenicima izrekao novčane kazne u zakonom propisanom minimumu za ovo prekršajno djelo. Sud smatra da će se izrečenom kaznom u potpunosti postići svrha kažnjavanja, a ta je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, a primjenom kazne utječe na svijest okrivljenika o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti, te pravednosti kažnjavanja.

14. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama citiranim u izreci presude, a odnosi se na troškove u paušalnom iznosu, odmjerenom obzirom na trajanje i složenost postupka i imovno stanje okrivljenika.

U Gračacu, 17. prosinca 2024.

Sudac:

Nevenka Šimunović, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od primitka pisanog otpravka ove presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske kao sud drugog stupnja.

D n a :

1. Tužitelju RH, MUP, Ravnateljstvo civilne zaštite

2. I. okr. " L sigurnost"

3. II. okr. LŽ

4. Braniteljici Dariji Božinović, odvj. iz Zagreba

5. Spis.