Poslovni broj: UsII-194/2024-7

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Frankopanska 16

U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marine Kosović Marković , predsjednice vijeća , Jelene Rajić i mr.sc. Inge Vezmar Barlek , članica vijeća , te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh , zapisničarke , u upravnom sporu tužitelja ĆF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], [adresa], protiv rješenja tuženika Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske , OIB: 68011638990 , Trg žrtava fašizma 3 , Zagreb , klasa: UP/II-008-07/24-01/357 , urbroj: 401-01/06-24-11 od 19. kolovoza 2024. , radi prava na pristup informacijama, na sjednici vijeća održanoj 17. prosinca 2024.

pretpostavljam da je

Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske , klasa: UP/II-008-07/24-01/357 , urbroj: 401-01/06-24-11 od 19. kolovoza 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem tuženika klase: UP/II-008-07/24-01/357 , urbroj: 401-01/06-24-11 od 19. kolovoza 2024. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad , klasa: UP/I-011-02/24-02/2 , urbroj: 139-100-02-25-24-2 od 21. ožujka 2024. kojim je usvojen dio zahtjeva za pristup traženim informacijama tako da je tužitelju u dijelu u kojem se traže podaci o broju zasnovanih posvojenja u Republici Hrvatskoj od 2016. godine do 2023. godine dostavljena poveznica za tražene informacije, koje su objavljene na mrežnoj stranici Ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi . Zahtjev tužitelja u dijelu u kojem traži da mu Hrvatski zavod za socijalni rad dostavi skenirana anonimizirana rješenja o posvojenju donesena u Republici Hrvatskoj od Centara za socijalnu skrb , kao pravnog zastupnika odnosno od Hrvatskog zavoda za socijalni rad kao pravnog sljednika za razdoblje od 2016. godine do 2023. godine je odbijen.

2. Tužitelj u tužbi navodi da niti jedan zakonski propis ne propisuje da nevoljkost za prikupljanje podataka može biti razlog odbijanja tužiteljevog zahtjeva. Ističe da pravo na pristup informacijama ne smije biti uskraćeno zbog činjenice da u njima postoje osobni podaci koje je moguće anonimizirati, a o čemu se ovdje radi. Smatra da tuženik nije dao na zakonu utemeljen razlog zbog kojeg bi odbio tužitelja s njegovim zahtjevom. Također smatra da su podaci o podružnici, kao i podaci o službenim osobama javne informacije, odnosno ostaje nejasno na temelju kojeg je zakonskog propisa tuženik utvrdio da je zakonito uskratiti tužitelju podatke o podružnici koja je provela postupak te službenoj osobi koja je donijela to rješenje. Ističe da je tuženik postupio suprotno odredbi članka 30. Zakona o općem upravnom postupku, jer tužitelju nije omogućio izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za donošenje odluke. Navodi da je zaposlenik Pravnog fakulteta u Osijeku i to asistent na katedri Obiteljskog prava koja se bavi upravo institutom posvojenja te doktorand na istom tom fakultetu, a podaci su mu potrebni radi provođenja znanstvenog istraživanja i pisanja doktorske disertacije. Dakle, tužitelj predmetne informacije namjerava koristiti isključivo u znanstvene svrhe pa nepravilno tuženik zaključuje da tužitelj traži informacije zbog privatnog interesa. Ističe da anonimizirana rješenja o posvojenju, dakle bez osobnih podataka ni na koji način ne mogu rezultirati povredom privatnosti pojedinca te upire na Opću uredbu o zaštiti podataka koja ukazuje na iznimku od ograničenja ili zabrane pristupa kada se podaci koriste u znanstveno-istraživačke svrhe. Predlaže poništiti rješenje tuženika i rješenja tijela prvog stupnja i predmet vratiti na ponovni postupak.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da nije osnovan navod tužitelja da mu tuženik nije omogućio izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješenje stvari, jer osporeno rješenje sadrži valjane razloge propisane odredbom članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku. Naime, tuženik kao drugostupanjsko tijelo ocjenjuje samo zakonitost prvostupanjskog postupka i rješenja prvostupanjskog tijela, sukladno odredbi članka 115. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku. Nije točna tvrdnja tužitelja da u osporenom rješenju nije navedena zakonska osnova ograničenja pristupa informacijama, budući je tuženik citirao odredbe relevantnih propisa koji se odnose na zaštitu osobnih podataka o zasnivanju posvojenja. Ovdje se radi o dva suprotstavljena ustavna prava te je u javnom interesu i zaštita osobnih podataka navedenih u rješenjima o posvojenju nakon čega je razmatranjem javnog interesa za omogućavanjem pristupa traženih informacija utvrđeno da preteže zaštićeni interes. Navodi da prilikom izvršavanja anonimizacije rješenja o posvojenju treba prikriti podatke o pravnim osobama i službenim osobama koje su radile u predmetima. Bit prekrivanja podataka na nekom dokumentu je zaštita identiteta fizičkih osoba, te bi se u konkretnom slučaju prekrivanja dokumenta trebalo prekriti i druge podatke (pravna osoba, službena osoba) prema kojima bi se vezano za određeno područje moglo povezati taj dokument s određenim posvojenikom, posvojiteljem, biološkim roditeljima i ostalim srodnicima i na taj način otkriti identitet fizičkih osoba. Nadalje navodi da bi se u konkretnom slučaju trebao prekriti pretežiti dio zbog zaštite osobnih podataka pa ne bi bilo svrsishodno djelomično omogućiti pristup informacijama. U odnosu na navod tužitelja da je tražena informacija od javnog interesa treba reći da je znanstvena karijera tužitelja njegov osobni, a ne javni interes, pa je tuženik utvrdio da u pogledu rješenja o posvojenju preteže interes zaštite identiteta fizičkih osoba, od kojih posvojenik spada i u posebnu kategoriju zaštićenih osobnih podataka s obzirom da je posvojenje moguće do osamnaeste godine života. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti.

4. U skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. – dalje u tekstu: ZUS) tuženikov odgovor na tužbu dostavljen je tužitelju. U očitovanju o tuženikom odgovoru na tužbu tužitelj ističe da odredbe brojnih međunarodnih dokumenata prepoznaju važnost znanstvenog istraživanja te pristupa informacijama. Upire na odredbu članka 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka, koja jamči pravo na znanstvena istraživanja koja moraju štititi privatnost pojedinca te predlaže tužbeni zahtjev usvojiti.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Odredbom članka 15. stavka 2. točka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine", broj: 25/13., 85/15., 69/22. – dalje: ZPPI) propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji u slučajevima utvrđenim zakonom.

7. Člankom 16. stavkom 1. ZPPI-a propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa.

8. Odredbom članka 217. stavka 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj: 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23. – dalje: OZ) propisano je da Hrvatski zavod za socijalni rad vodi spise predmeta i očevidnik o predmetima posvojenja. Podaci o posvojenju službena su tajna (stavak 2.). Prema stavku 3. citiranog članka Zakona, uvid u spis predmeta o posvojenju i maticu rođenih posvojenog djeteta dopustiti će se punoljetnom posvojeniku, posvojitelju i roditelju koji je dao pristanak da dijete posvoji njemu poznati posvojitelj, odnosno bračni ili izvanbračni drug roditelja djeteta. Prema stavku 4. citiranog članka Zakona, maloljetnom posvojeniku Hrvatski zavod za socijalni rad dopustiti će uvid u spise predmeta o posvojenju, a matičar u maticu rođenih posvojenika, ako Hrvatski zavod za socijalni rad utvrdi da je uvid u spise o posvojenju ili maticu rođenih u njegovom interesu. Bližim krvnim srodnicima posvojenika dopustiti će se uvid u spise predmeta o posvojenju ako Hrvatski zavod za socijalni rad pribavi pristanak punoljetnog posvojenika (stavak 5.).

9. Nadalje, prema odredbi članka 5. stavka 1. Pravilnika o načinu vođenja očevidnika i spisa predmeta posvojenju te sadržaju izvješća o prilagodbi djeteta u posvojiteljskoj obitelji ("Narodne novine", broj: 106/14.) spisi predmeta o posvojenju vode se i čuvaju odvojeno od drugih predmeta na način koji osigurava čuvanje službene tajne te zaštitu od zloporabe, uništenja i oštećenja, u skladu s općim aktima centra za socijalnu skrb i zakonom kojim se uređuje arhivsko gradivo i arhivi. Prema članku 6. navedenog Pravilnika spisi predmeta o posvojenju na temelju kojih centar za socijalnu skrb upisuje podatke u Očevidnik kao i Očevidnik imaju status službene tajne i podliježu zaštiti prema propisima o zaštiti osobnih podataka i zaštiti tajnosti podataka.

10. U postupku je utvrđeno da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje informacije koje tužitelj traži u nekom anonimiziranom obliku pa je razmotrena mogućnost primjene odredbe članka 15. stavka 5. ZPPI-a kojom je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učiniti će se dostupnima.

11. Imajući u vidu odredbe Obiteljskog zakona kojim je izričito propisano kome se i pod kojim uvjetima može omogućiti uvid u spise o posvojenju, osnovano je zaključeno da bi se u tim rješenjima trebalo prekriti čitav niz podataka na način da se ni na koji način bilo izravan, bilo neizravan, ne bi mogao otkriti identitet posvojenika, posvojitelja i bioloških roditelja, zbog čega bi trebalo prekriti i podatke o podružnici koja je provodila postupak posvojenja, službenim osobama koje su provodile postupak, kako se taj akt ne bi mogao povezati s određenim posvojenikom, posvojiteljem, biološkim roditeljima i ostalim srodnicima i na taj način otkriti identitet fizičkih osoba.

11.1. Naime, sukladno Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta u svim radnjama koje se tiču djece, bilo da ih poduzimaju javne ili privatne institucije, socijalne skrbi, sudovi, upravna tijela ili zakonodavna tijela, najbolji interesi djeteta bit će primarni faktor, a sukladno Povelji Europske unije o temeljnim pravima u svim radnjama koje se odnose na djecu, bez obzira na to poduzimaju li ih javna tijela ili privatne ustanove, najbolji interesi djeteta moraju biti na prvom mjestu.

12. Stoga, neovisno o tužbenim navodima tužitelja u svezi Opće uredbe o zaštiti podataka Sud ocjenjuje da se davanjem takvih anonimiziranih rješenja ne bi postigla svrha koju je tužitelj htio ostvariti pribavljanjem tih podataka, sadržanih u rješenjima. Naime, u okolnostima konkretnog slučaja anonimizacija je nužna radi zaštite osobito ranjive skupine djece i to djece koja se posvajaju.

13. S obzirom na sadržaj tih rješenja anonimizacija (posvojenika, posvojitelja bioloških roditelja, podataka o podružnici koja je provodila postupak posvojenja te službenim osobama koje su provodile postupak) dovela bi do toga da nakon te anonimizacije rješenja koja bi se u pretežnom dijelu trebala prekriti, ne bi sadržavala niti jedan relevantan podatak zbog kojeg je tužitelj tražio dostavu rješenja o posvojenju u periodu od 2016. godine do 2023. godine.

14. Konačno, imajući u vidu naprijed navedene odredbe zakona i podzakonskog propisa u upravnom postupku proveden je test razmjernosti i javnog interesa nakon čega je zaključeno da ovdje prevladava zaštićeni interes nad javnim interesom. Naime, po ocjeni Suda provođenje znanstvenog istraživanja i pisanja doktorske disertacije u svezi postupka zasnivanja posvojenja u Republici Hrvatskoj ne preteže nad interesom zaštite identiteta fizičkih osoba.

15. Također, treba reći da Sud ocjenjuje da u konkretnom slučaju nema mjesta povredi Konvencijskih prava na koje tužitelj upire, budući je ograničenje do kojeg je u konkretnom slučaju došlo, usmjereno na zaštitu najranjivijih skupina u društvu (posvojene djece) te posvojitelja, a ograničenje nije nerazmjerno cilju koji se njime želi postići pa se osporeno rješenje, uz obrazloženje kakvo je njime dano ne može ocijeniti nezkonitim.

16. Trebalo je stoga temeljem odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 17. prosinca 2024.

Predsjednica vijeća

Marina Kosović Marković