Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2548/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marijana Vugića kao predsjednika vijeća, Jasenke Grgić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Renate Đaković Vranković kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ND, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Zvonimiru Bodrožiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Listopadska ulica 2, Zagreb, OIB: 94472454976, zastupanog po punomoćnici Tamari Stanić Sertić, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri d.o.o., Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zlataru, poslovni broj Pn-119/2022-49 od 12. travnja 2024., na sjednici vijeća 17. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Zlataru, poslovni broj Pn-119/2022-49 od 12. travnja 2024.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom je presuđeno:

I. N a l a ž e s e tuženiku Adriatic osiguranje d.d. da tužitelju ND plati iznos od 1.393,59 EUR (tisućutristodevedesettri eura), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18. prosinca 2019. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućem polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. N a l a ž e s e tuženiku Adriatic osiguranje d.d. da tužitelju ND naknadi troškove postupka u iznosu od 2.562,50 EUR (dvijetisućepetstošezdesetdva eura i pedeset centi), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. travnja 2024. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. O d b i j a s e tuženikov zahtjev za naknadu troškova postupka u cijelosti.

2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog žalbenog razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP). Predlaže da se presuda preinači sukladno žalbenim navodima te traži trošak sastava žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući prvostupanjsku presudu ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 365. stavka 2. ZPP-a.

5. Predmet spora je zahtjev za naknadu neimovinske i imovinske štete do koje je došlo u prometnoj nezgodi od 12. srpnja 2019., a u kojoj su sudjelovali tužitelj kao vozač bicikla te osiguranica tuženika kao vozač u osobnom vozilu.

6. U žalbenom postupku sporna je dinamika nastanka prometne nezgode i odgovornost za štetni događaj, dok sama visina nastale štete nije sporna.

7. U predmetnom postupku nije sporno:

- da je 12. srpnja 2019. došlo do prometne nezgode u Zagrebu, u kojoj su sudjelovali tužitelj kao vozač bicikla te osiguranica tuženika kao vozač osobnog vozila,

- da je do nesreće došlo na križanju [adresa] i [adresa],

- da je tužitelj u prometnoj nezgodi zadobio tjelesne ozljede te mu je pružena hitna medicinska pomoć

- da je tužitelj podnio zahtjev za naknadu štete, po polici autoosiguranja osiguranice tuženika, a koji je zahtjev tuženik otklonio,

- da tužitelj tužbenim zahtjevom potražuje isplatu iznosa od 10.500,00 kuna osnova neimovinske i imovinske štete, sa zakonskom zateznom kamatom od primitka odštetnog zahtjeva,

- da je tuženik tijekom postupka učinio nespornim visinu tužbenog zahtjeva, dok je osporavao dinamiku nastanka i odgovornost,

- da je presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu posl. broj: 74 PpP-594/2020. od 24. ožujka 2020. osiguranica tuženika oslobođena optužbe,

8. Vještak prometne struke dao je nalaz i mišljenje te se usmeno očitovao na prigovore tuženika te ocijenio sljedeće:

- do nesreće je došlo na raskrižju [adresa] i [adresa],

- prethodno štetnom događaju tužitelj se biciklom nalazio na kolniku [adresa], a vozilo osiguranice tuženika na kolniku I [adresa], odnosno tužitelju s lijeve strane,

- prema prometnoj signalizaciji u predmetnom raskrižju u smjeru kretanja vozila osiguranice tuženika nalazi se znak "raskrižje s cestom s prednošću prolaska" koji u tehničkom smislu znači da je osiguranica tuženika u predmetnom raskrižju morala propustiti sva vozila bez obzira na njihov smjer kretanja

- u smjeru kretanja bicikla tužitelja nalazi se prometni znak "cesta s prednošću prolaska" s dopunskom pločom na temelju koje je tužitelj u predmetnom raskrižju morao propustiti vozila koja mu dolaze s desne strane i obavljaju radnju skretanja ulijevo s kolnika I [adresa] na sjeverni kolnik [adresa], pri čemu tužitelj u predmetnom raskrižju nije morao propuštati vozila iz smjera kretanja vozila osiguranice tuženika.

- da je osiguranica tuženika prije započinjanja radnje uključivanju u promet na dovoljno velikoj udaljenosti mogla uočiti bicikl tužitelja koji je dolazio s desne strane pa da je odustala od radnje uključivanja u promet i propustila bicikl tužitelja, do sudara ne bi došlo.

- da neovisno o tome da li je tužitelj u predmetnom raskrižju skretao u desno ili išao prvo ravno pa onda skretao blago u lijevo kako je to bilo u konkretnom slučaju, osiguranica tuženika ga je bila dužna propustiti,

- da, s obzirom na to da je prometna traka kojom je dolazio tužitelj na biciklu bila posebno označena vodoravnom prometnom signalizacijom, tako u tehničkom smislu nije bilo niti nužno da bi tužitelj na biciklu morao dati znak da se u predmetnom raskrižju isti kreće praktički prvo ravno, a onda blago u lijevo na način kako sam to označio u svojoj skici i nalazu.

9. Sud prvog stupnja je na temelju navedenog prihvatio tužbeni zahtjev, a zaključak suda prvog stupnja prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

10. Žalbenim navodima tužitelj ističe da je potrebno donijeti odluku primjenom pravila o krivnji sudionika prometne nezgode iz članka 1072. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023, dalje: ZOO), da je u prekršajnom postupku osiguranica tuženika oslobođena optužbe da bi počinila prekršaj iz čl. 57. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama(„Narodne novine“ broj 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022, 133/2023, dalje: ZSPC), na način da ista ne bi propustila sva vozila koja se kreću cestom s prednošću prolaska, da ne postoji krivnja, pa time niti odgovornost tuženika za nastalu štetu tužitelju, jer je vozilo osiguranice tuženika tužitelju dolazilo s desne strane, a ZSPC koji propisuje da je na raskrižju ceste iste važnosti vozač dužan propustiti vozilo koje nailazi s njegove desne strane.

11. Navedeni žalbeni navodi nisu osnovani.

12. Prvenstveno ovaj sud ističe da sud nije vezan za odluku prekršajnog suda u prekršajnom postupku već odluku donosi na temelju dokaznog postupka u parničnom postupku, a uz to, nije razvidno da je u prekršajnom postupku u kojem je osiguranica tuženika oslobođena optužbe i provođeno prometno vještačenje, ključno za utvrđenje odgovornosti u ovom predmetu.

13. Nadalje, i među strankama nije bilo sporno, a isto obrazlaže i vještak, da se tužitelj kretao [adresa], a označenom kao cestom s prednošću prolaska te na raskrižju skretao ulijevo, na I. [adresa], koja cesta, odnosno strana ceste, nije cesta s prednošću prolaska. S lijeve strane tužitelja, na I. [adresa] (dakle, s ceste koja nema prednost prolaska) u raskrižje gdje je došlo do prometne nezgode, nalazila se osiguranica tuženika. Iz smjera [adresa] odakle je dolazio tužitelj, a prema [adresa] udesno, radi se o cesti s prednošću prolaska. Navedeno je i detaljno i slikovito prikazano u nalazu i mišljenju vještaka (str. 84-88 spisa). Dakle, suprotno žalbenim navodima, osiguranica tuženika je dolazila tužitelju s njegove lijeve strane, s ceste koja nije cesta s prednošću prolaska, dok se s desne strane raskrižja odakle je u raskrižje ulazio tužitelj, radi o nastavku ceste s prednošću prolaska.

14. Prema članku 57. stavak 1. ZSPC-a, na raskrižju cesta iste važnosti ili u susretu s drugim vozilom vozač je dužan propustiti vozilo koje nailazi s njegove desne strane, a prema članku 57. stavak 2. ZSPC-a, vozač vozila koje skreće ulijevo dužan je propustiti vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja ili skreće udesno, osim ako postavljenim prometnim znakom nije drukčije određeno. Međutim, od navedenih pravila propisana je iznimka upravo primjenjiva na predmetnu prometnu situaciju, sadržana u odredbi članka 57. stavak 4. ZSPC-a, a prema kojoj vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan je propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom.

15. Primjenjujući navedena pravila na konkretnu situaciju, tužitelj je u predmetnom raskrižju morao propustiti vozila koja mu dolaze s desne strane i obavljaju radnju skretanja ulijevo s kolnika I. [adresa] na sjeverni kolnik [adresa], ali pri tome tužitelj nije morao propuštati i vozila iz smjera kretanja vozila osiguranice tuženika, odnosno s njegove lijeve strane. S druge strane, osiguranica tuženika morala je propustiti sva vozila koja dolaze s ceste s prednošću prolaska, pa tako i vozilo tužitelja koje je skretalo ulijevo.

16. Nadalje, vještak je obrazložio da je osiguranica tuženika prije započinjanja radnje uključivanju u promet na dovoljno velikoj udaljenosti mogla uočiti bicikl tužitelja koji je dolazio s njezine desne strane, pa da je odustala od radnje uključivanja u promet i propustila bicikl tužitelja, do sudara ne bi došlo. Uz to, sud je obrazložio kako iskaz osiguranice tuženika ocjenjuje neuvjerljivim u pogledu opisa kretanja tužitelja budući da nije uvjerljivo da je tužitelj bio zaustavljen s jednom nogom na nogostupu, a nakon što je ona, nakon zaustavljanja, krenula, tužitelj se "odjednom stvorio" ispred nje.

17. Prema čl. 8. ZPP-a, koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Uzevši u obzir navedene okolnosti te nalaz i mišljenje vještaka, sud prvog stupnja pravilno je utvrdio da je osiguranica tuženika dolazila tužitelju s njegove lijeve strane, s ceste koja nije cesta s prednošću prolaska, dok je tužitelj i raskrižje ulazio s ceste označene kao ceste s prednošću prolaska, pa da je osigranica tuženika morala propustili sva vozila koja su se kretala tom cestom pa tako i tužitelja, a koje je nedvojbeno mogla uočiti. Tako je osiguranica tuženika presjekla put kretanja biciklu, a što je bilo uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja te je stoga sud pravilno, sukladno odredbama čl. 1045. st. 3. te čl. 1063. i 1064. ZOO-a, utvrdio odgovornost osiguranice tuženika za nastanak štetnog događaja te prihvatio tužbeni zahtjev.

18. Pobijajući odluku o trošku tuženik ukazuje na pogrešnu primjenu materijalnog prava u vezi odredaba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (“Narodne novine“, br. 138/2023, dalje: Tarifa) koja je bila važeća u trenutku donošenja pobijane odluke, smatrajući da je sud pogrešno primijenio odredbu Tbr. 48. Tarife računajući kao vrijednost boda iznos 2,00 eura za sve radnje u postupku.

19. Prema članku 155. stavkom 2. ZPP-a, ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi, a prema Tbr. 52/3 Tarife propisano je da sud ili drugo tijelo, kada odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka, dok prema Tbr. 54 Tarife vrijednost boda iznosi 2,00 eura.

20. Uzimajući u obzir da je u vrijeme donošenja prvostupanjske presude na snazi bila odredba Tbr. 50. Tarife prema kojoj vrijednost boda iznosi 2,00 eura, to je sukladno zahtjevu kao vrijednost boda valjalo uzeti iznos od 2,00 eura te prema tome odmjeriti troškove postupka. Osim što ovo proizlazi iz prethodno citiranih odredbi Tarife i ZPP- a, isto je sukladno stajalištu Građanskog odjela VSRH zauzetom na sjednici 14. lipnja 2024., poslovni broj Su IV-184/2024-3, kao i odluci VSRH poslovni broj Rev- 562/2024 od 7. svibnja 2024.

21. Dakle, i odluka o troškovima postupka zakonita je i osnovana, kako po osnovi tako i po visini, sukladno odredbama članka 154. stavka 4. ZPP-a i članka 155. stavka 1. ZPP-a, pa je istu valjalo potvrditi.

22. Slijedom svega navedenog, primjenom članka 368. stavka 1. ZPP-a, odlučeno je kao u pod točkom I izreke ove odluke.

23. Žalba tuženika odbija se kao neosnovana pa je sukladno odredbama čl. 154. st.

1. i čl. 166. st. 1. ZPP-a odbijen njegov zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka te je odlučeno kao pod točkom II izreke.

U Zagrebu 17. prosinca 2024.

Predsjednik vijeća:

Marijan Vugić