Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj:Gž-928/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca i to Katije Hrabrov, predsjednice vijeća, Blanke Pervan, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Igora Delina, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Slavenu Karabanu, odvjetniku iz Vinkovaca, V. Nazora 3, protiv tuženice ABC [adresa], [osobni identifikacijski broj], zastupane po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćniku Zlatku Knezoviću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Knezović i partneri j.t.d. iz Zagreba, Radnička cesta 54, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj P-425/22-40 od 18. svibnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 17. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se djelomično žalba tuženice ABC [adresa], kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj P- 425/22-40 od 18. svibnja 2023. u toč. I./, II./, III./ izreke i u toč. IV izreke u dijelu kojim se nalaže tuženici ABC [adresa] isplata tužitelju BH novčanog iznosa od 2.533,97 EUR (19.092,22 kn) sa zakonskim zateznim kamatama te u dijelu kojim se nalaže istoj tuženici naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 3.131,02 EUR (23.590,65 kn).

II Preinačuje se djelomično ista prvostupanjska presuda u toč. IV izreke u dijelu kojim se nalaže tuženici da tužitelju naknadi parnične troškove preko iznosa od 3.131,02 EUR (23.590,65 kn) do iznosa od 3.504,30 EUR (26.403,15 kn), tj. za iznos od 373,28 EUR (2.812,48 kn), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 18. svibnja 2023. do isplate, te se sudi tako da se zahtjev tužitelja za naknadom troškova u tom iznosu odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom prvog stupnja suđeno je:

"I./ Utvrđuje se ništetnom odredba čl. 4. st. 1. Ugovora o namjenskom kreditu bez depozita br. [broj depozita]/2005. koji je zaključen dana 19. rujna 2005. na kreditni iznos od 23.000,00 CHF u protuvrijednosti u HRK prema srednjem tečaju za devize ... [adresa] na dan korištenja kredita, između tužitelja UH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i pravnog prednika tužene ABC [adresa], [osobni identifikacijski broj] – ... ..., u dijelu u kojem se navodi da korisnik kredita izričito prihvaća sve naknade izmjene visine kamatne stope (ugovorene i zatezne) sukladno izmjenama i dopunama Odluke o kamatnim stopama Banke koje se smatraju sastavnim dijelom Ugovora, bez posebnog zaključivanja aneksa ugovora, i bez navođenja ikakovih objektnih parametara za promijenu kamatne stope, te u navedenom dijelu isti članak ne proizvodi nikakav pravni učinak po ugovorne stranke.

II./ Utvrđuje se ništetnom odredba čl. 3. toč. 3. Ugovora o namjenskom kreditu bez depozita br. [broj depozita]/2005. koji je zaključen dana 19. rujna 2005. g. između tužitelja UH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i pravnog prednika tužene ABC [adresa], [osobni identifikacijski broj] – ... ..., u dijelu u kojem se navodi da se kredit otplaćuje u jednakim mjesečnim anuitetima a podmiruje se u kunama obračunatim po srednjem tečaju ... [adresa] za devize na dan plaćanja, te u navedenom dijelu predmetna odredba nema pravni učinak po ugovorne stranke.

III./ Nalaže se tuženiku ABC [adresa], [osobni identifikacijski broj] da tužitelju UH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], s naslova povrata preplaćenog iznosa otplate kredita temeljem jednostranog i ništetnog povećanja promjenjive kamatne stope od strane tužene Banke tijekom trajanja razdoblja otplate kredita, isplati novčani iznos od 458,29 EUR / 3.453,01 kn sa zz kamatama na svaki preplaćeni svakomjesečni iznos počev od uplate do dana povrata, po stopi zz kamata od 14 % godišnje te počev od 1. srpnja 2011. po stopi od 12 % godišnje a u slučaju promjene stope zz kamata u visini eskontne stope HNB-a važeće posljednjeg dana polugodišta koje prethodi tekućem polugodištu uvećane za pet postotnih poena, te počev od 1. kolovoza 2015. u visini prosječne kamatne stope na stanje kredita nefinancijskih trg. društava za referentno razdoblje dulje od godine dana uvećane za 3 % poena, kako slijedi:

Na iznos od 0,84 EUR / 6,35 kn počev od 1. travnja 2008. g. do isplate, Na iznos od 0,82 EUR / 6,17 kn počev od 1. svibnja 2008. g. do isplate, Na iznos od 0,81 EUR / 6,14 kn počev od 1. lipnja 2008. g. do isplate, Na iznos od 0,85 EUR / 6,37 kn počev od 1. srpnja 2008. g. do isplate, Na iznos od 0,80 EUR / 6,06 kn počev od 1. kolovoza 2008. g. do isplate, Na iznos od 0,81 EUR / 6,10 kn počev od 1. rujna 2008. g. do isplate, Na iznos od 0,82 EUR / 6,17 kn počev od 1. listopada 2008. g. do isplate, Na iznos od 0,89 EUR / 6,70 kn počev od 1. studenoga 2008. g. do isplate, Na iznos od 0,85 EUR / 6,40 kn počev od 1. prosinac 2008. g. do isplate, Na iznos od 0,90 EUR / 6,75 kn počev od 1. siječanj 2009. g. do isplate, Na iznos od 0,91 EUR / 6,82 kn počev od 1. veljača 2009. g. do isplate, Na iznos od 0,91 EUR / 6,86 kn počev od 1. ožujak 2009. g. do isplate, Na iznos od 0,90 EUR / 6,77 kn počev od 1. travanj 2009. g. do isplate, Na iznos od 0,90 EUR / 6,75 kn počev od 1. svibanj 2009. g. do isplate, Na iznos od 0,88 EUR / 6,66 kn počev od 1. lipanj 2009. g. do isplate, Na iznos od 3,74 EUR / 28,19 kn počev od 1. srpanj 2009. g. do isplate, Na iznos od 3,76 EUR / 28,36 kn počev od 1. kolovoz 2009. g. do isplate, Na iznos od 3,80 EUR / 28,63 kn počev od 1. rujan 2009. g. do isplate, Na iznos od 3,77 EUR / 28,44 kn počev od 1. listopad 2009. g. do isplate, Na iznos od 3,76 EUR / 28,35 kn počev od 1. studenoga 2009. g. do isplate, Na iznos od 7,22 EUR / 54,42 kn počev od 1. prosinca 2009. g. do isplate, Na iznos od 7,32 EUR / 55,14 kn počev od 1. siječnja 2010. g. do isplate, Na iznos od 7,38 EUR / 55,61 kn počev od 1. veljače 2010. g. do isplate, Na iznos od 7,39 EUR / 55,65 kn počev od 1. ožujka 2010. g. do isplate, Na iznos od 7,57 EUR / 57,07 kn počev od 1. travnja 2010. g. do isplate, Na iznos od 7,52 EUR / 56,64 kn počev od 1. svibnja 2010. g. do isplate, Na iznos od 7,60 EUR / 57,24 kn počev od 1. lipnja 2010. g. do isplate, Na iznos od 8,08 EUR / 60,87 kn počev od 1. srpnja 2010. g. do isplate, Na iznos od 7,89 EUR / 59,42 kn počev od 1. kolovoza 2010. g. do isplate, Na iznos od 8,36 EUR / 63,00 kn počev od 1. rujna 2010. g. do isplate, Na iznos od 8,15 EUR / 61,43 kn počev od 1. listopada 2010. g. do isplate, Na iznos od 7,95 EUR / 59,91 kn počev od 1. studenoga 2010. g. do isplate, Na iznos od 8,49 EUR / 63,95 kn počev od 1. prosinca 2010. g. do isplate, Na iznos od 7,82 EUR / 58,94 kn počev od 1. siječnja 2011. g. do isplate, Na iznos od 7,62 EUR / 57,43 kn počev od 1. veljače 2011. g. do isplate, Na iznos od 7,65 EUR / 57,63 kn počev od 1. ožujka 2011. g. do isplate, Na iznos od 7,54 EUR / 56,83 kn počev od 1. travnja 2011. g. do isplate, Na iznos od 7,57 EUR / 57,05 kn počev od 1. svibnja 2011. g. do isplate, Na iznos od 8,04 EUR / 60,57 kn počev od 1. lipnja 2011. g. do isplate, Na iznos od 8,11 EUR / 61,07 kn počev od 1. srpnja 2011. g. do isplate, Na iznos od 8,84 EUR / 66,62 kn počev od 1. kolovoza 2011. g. do isplate, Na iznos od 8,48 EUR / 63,89 kn počev od 1. rujna 2011. g. do isplate, Na iznos od 8,14 EUR / 61,35 kn počev od 1. listopada 2011. g. do isplate, Na iznos od 7,45 EUR / 56,13 kn počev od 1. studenoga 2011. g. do isplate, Na iznos od 7,42 EUR / 55,91 kn počev od 1. prosinca 2011. g. do isplate, Na iznos od 7,51 EUR / 56,57 kn počev od 1. siječnja 2012. g. do isplate, Na iznos od 7,63 EUR / 57,47 kn počev od 1. veljače 2012. g. do isplate, Na iznos od 7,63 EUR / 57,49 kn počev od 1. ožujka 2012. g. do isplate, Na iznos od 7,57 EUR / 57,02 kn počev od 1. travnja 2012. g. do isplate, Na iznos od 7,59 EUR / 57,19 kn počev od 1. svibnja 2012. g. do isplate, Na iznos od 7,63 EUR / 57,50 kn počev od 1. lipnja 2012. g. do isplate, Na iznos od 7,60 EUR / 57,23 kn počev od 1. srpnja 2012. g. do isplate, Na iznos od 7,59 EUR / 57,19 kn počev od 1. kolovoza 2012. g. do isplate, Na iznos od 7,55 EUR / 56,89 kn počev od 1. rujna 2012. g. do isplate, Na iznos od 7,47 EUR / 56,27 kn počev od 1. listopada 2012. g. do isplate, Na iznos od 7,56 EUR / 56,98 kn počev od 1. studenoga 2012. g. do isplate, Na iznos od 7,60 EUR / 57,26 kn počev od 1. prosinca 2012. g. do isplate, Na iznos od 7,59 EUR / 57,16 kn počev od 1. siječnja 2013. g. do isplate, Na iznos od 7,45 EUR / 56,13 kn počev od 1. veljače 2013. g. do isplate, Na iznos od 7,54 EUR / 56,82 kn počev od 1. ožujka 2013. g. do isplate, Na iznos od 7,58 EUR / 57,09 kn počev od 1. travnja 2013. g. do isplate, Na iznos od 7,53 EUR / 56,70 kn počev od 1. svibnja 2013. g. do isplate, Na iznos od 7,40 EUR / 55,77 kn počev od 1. lipnja 2013. g. do isplate, Na iznos od 7,33 EUR / 55,24 kn počev od 1. srpnja 2013. g. do isplate, Na iznos od 7,39 EUR / 55,71 kn počev od 1. kolovoza 2013. g. do isplate, Na iznos od 7,45 EUR / 56,16 kn počev od 1. rujna 2013. g. do isplate, Na iznos od 7,56 EUR / 56,96 kn počev od 1. listopada 2013. g. do isplate, Na iznos od 7,49 EUR / 56,46 kn počev od 1. studenoga 2013. g. do isplate, Na iznos od 7,52 EUR / 56,68 kn počev od 1. prosinca 2013. g. do isplate, Na iznos od 7,55 EUR / 56,86 kn počev od 1. siječnja 2014. g. do isplate, Na iznos od 4,73 EUR / 35,65 kn počev od 1. veljače 2014. g. do isplate, Na iznos od 4,76 EUR / 35,86 kn počev od 1. ožujka 2014. g. do isplate, Na iznos od 4,75 EUR / 35,76 kn počev od 1. travnja 2014. g. do isplate, Na iznos od 4,71 EUR / 35,52 kn počev od 1. svibnja 2014. g. do isplate, Na iznos od 4,69 EUR / 35,37 kn počev od 1. lipnja 2014. g. do isplate, Na iznos od 4,71 EUR / 35,48 kn počev od 1. srpnja 2014. g. do isplate Na iznos od 4,75 EUR / 35,76 kn počev od 1. kolovoza 2014. g. do isplate, Na iznos od 4,77 EUR / 35,97 kn počev od 1. rujna 2014. g. do isplate, Na iznos od 4,78 EUR / 36,03 kn počev od 1. listopada 2014. g. do isplate, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

IV Nalaže se tuženiku ABC [adresa], [osobni identifikacijski broj] da tužitelju UH iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] s naslova povrata preplaćenog iznosa otplate kredita temeljem povećanja tečaja CHF u odnosu na kn tijekom trajanja razdoblja otplate kredita, isplati novčani iznos od 2.533,97 EUR / 19.092,22 kn sa zz kamatama na svaki preplaćeni svakomjesečni iznos počev od uplate do dana povrata, po stopi zz kamata od 14 % godišnje te počev od 1. srpnja 2011. po stopi od 12 % godišnje a u slučaju promjene stope zz kamata u visini eskontne stope HNB-a važeće posljednjeg dana polugodišta koje prethodi tekućem polugodištu uvećane za pet postotnih poena, te počev od 1. kolovoza 2015. u visini prosječne kamatne stope na stanje kredita nefinancijskih trg. društava za referentno razdoblje dulje od godine dana uvećane za 3 % poena, kako slijedi:

Na iznos od 3,76 EUR / 28,31 kn počev od 1. studeni 2008. g. do isplate, Na iznos od 4,97 EUR / 37,42 kn počev od 1. siječnja 2009. g. do isplate, Na iznos od 6,89 EUR / 51,88 kn počev od 1. veljača 2009. g. do isplate, Na iznos od 7,94 EUR / 59,86 kn počev od 1. ožujak 2009. g. do isplate, Na iznos od 5,48 EUR / 41,30 kn počev od 1. travanj 2009. g. do isplate, Na iznos od 5,07 EUR / 38,22 kn počev od 1. svibanj 2009. g. do isplate, Na iznos od 2,73 EUR / 20,54 kn počev od 1. lipnja 2009. g. do isplate, Na iznos od 0,77 EUR / 5,81 kn počev od 1. kolovoz 2009. g. do isplate, Na iznos od 2,39 EUR / 18,00 kn počev od 1. rujan 2009. g. do isplate, Na iznos od 1,23 EUR / 9,29 kn počev od 1. listopada 2009. g. do isplate, Na iznos od 0,70 EUR / 5,27 kn počev od 1. studenoga 2009. g. do isplate, Na iznos od 2,76 EUR / 20,81 kn počev od 1. prosinca 2009. g. do isplate, Na iznos od 5,07 EUR / 38,22 kn počev od 1. siječnja 2010. g. do isplate, Na iznos od 6,57 EUR / 49,47 kn počev od 1. veljače 2010. g. do isplate, Na iznos od 6,68 EUR / 50,30 kn počev od 1. ožujka 2010. g. do isplate, Na iznos od 11,19 EUR / 84,29 kn počev od 1. travnja 2010. g. do isplate, Na iznos od 9,84 EUR / 74,12 kn počev od 1. svibnja 2010. g. do isplate, Na iznos od 11,72 EUR / 88,31 kn počev od 1. lipnja 2010. g. do isplate, Na iznos od 23,28 EUR / 175,37 kn počev od 1. srpnja 2010. g. do isplate, Na iznos od 18,65 EUR / 140,55 kn počev od 1. kolovoza 2010. g. do isplate, Na iznos od 30,03 EUR / 226,27 kn počev od 1. rujna 2010. g. do isplate, Na iznos od 25,05 EUR / 188,76 kn počev od 1. listopada 2010. g. do isplate, Na iznos od 20,22 EUR / 152,33 kn počev od 1. studenoga 2010. g. do isplate, Na iznos od 33,05 EUR / 249,03 kn počev od 1. prosinca 2010. g. do isplate, Na iznos od 40,06 EUR / 301,81 kn počev od 1. siječnja 2011. g. do isplate, Na iznos od 34,65 EUR / 261,09 kn počev od 1. veljače 2011. g. do isplate, Na iznos od 35,36 EUR / 266,45 kn počev od 1. ožujka 2011. g. do isplate, Na iznos od 32,52 EUR / 245,02 kn počev od 1. travnja 2011. g. do isplate, Na iznos od 33,31 EUR / 250,94 kn počev od 1. svibnja 2011. g. do isplate, Na iznos od 45,85 EUR / 345,47 kn počev od 1. lipnja 2011. g. do isplate, Na iznos od 47,64 EUR / 358,96 kn počev od 1. srpnja 2011. g. do isplate, Na iznos od 67,45 EUR / 508,18 kn počev od 1. kolovoza 2011. g. do isplate, Na iznos od 57,70 EUR / 434,73 kn počev od 1. rujna 2011. g. do isplate, Na iznos od 48,65 EUR / 366,55 kn počev od 1. listopada 2011. g. do isplate, Na iznos od 48,44 EUR / 364,98 kn počev od 1. studenoga 2011. g. do isplate, Na iznos od 47,57 EUR / 358,40 kn počev od 1. prosinca 2011. g. do isplate, Na iznos od 50,16 EUR / 377,96 kn počev od 1. siječnja 2012. g. do isplate, Na iznos od 53,66 EUR / 404,28 kn počev od 1. veljače 2012. g. do isplate, Na iznos od 53,75 EUR / 405,00 kn počev od 1. ožujka 2012. g. do isplate, Na iznos od 51,90 EUR / 391,01 kn počev od 1. travnja 2012. g. do isplate, Na iznos od 52,56 EUR / 396,03 kn počev od 1. svibnja 2012. g. do isplate, Na iznos od 53,76 EUR / 405,04 kn počev od 1. lipnja 2012. g. do isplate, Na iznos od 52,73 EUR / 397,29 kn počev od 1. srpnja 2012. g. do isplate, Na iznos od 52,58 EUR / 396,16 kn počev od 1. kolovoza 2012. g. do isplate, Na iznos od 51,39 EUR / 387,20 kn počev od 1. rujna 2012. g. do isplate, Na iznos od 49,01 EUR / 369,24 kn počev od 1. listopada 2012. g. do isplate, Na iznos od 51,76 EUR / 390,02 kn počev od 1. studenoga 2012. g. do isplate, Na iznos od 52,85 EUR / 398,18 kn počev od 1. prosinca 2012. g. do isplate, Na iznos od 52,46 EUR / 395,24 kn počev od 1. siječnja 2013. g. do isplate, Na iznos od 48,43 EUR / 364,91 kn počev od 1. veljače 2013. g. do isplate, Na iznos od 51,15 EUR / 385,37 kn počev od 1. ožujka 2013. g. do isplate, Na iznos od 52,18 EUR / 393,17 kn počev od 1. travnja 2013. g. do isplate, Na iznos od 50,66 EUR / 381,67 kn počev od 1. svibnja 2013. g. do isplate, Na iznos od 47,04 EUR / 354,45 kn počev od 1. lipnja 2013. g. do isplate, Na iznos od 44,98 EUR / 338,93 kn počev od 1. srpnja 2013. g. do isplate, Na iznos od 46,79 EUR / 352,53 kn počev od 1. kolovoza 2013. g. do isplate, Na iznos od 48,54 EUR / 365,73 kn počev od 1. rujna 2013. g. do isplate, Na iznos od 51,66 EUR / 389,21 kn počev od 1. listopada 2013. g. do isplate, Na iznos od 49,73 EUR / 374,70 kn počev od 1. studenoga 2013. g. do isplate, Na iznos od 50,58 EUR / 381,13 kn počev od 1. prosinca 2013. g. do isplate, Na iznos od 51,29 EUR / 386,48 kn počev od 1. siječnja 2014. g. do isplate, Na iznos od 52,64 EUR / 396,64 kn počev od 1. veljače 2014. g. do isplate, Na iznos od 53,95 EUR / 406,46 kn počev od 1. ožujka 2014. g. do isplate, Na iznos od 53,33 EUR / 401,81 kn počev od 1. travnja 2014. g. do isplate, Na iznos od 51,82 EUR / 390,41 kn počev od 1. svibnja 2014. g. do isplate, Na iznos od 50,88 EUR / 383,38 kn počev od 1. lipnja 2014. g. do isplate, Na iznos od 51,57 EUR / 388,52 kn počev od 1. srpnja 2014. g. do isplate, Na iznos od 53,34 EUR / 401,87 kn počev od 1. kolovoza 2014. g. do isplate, Na iznos od 54,63 EUR / 411,61 kn počev od 1. rujna 2014. g. do isplate, Na iznos od 54,98 EUR / 414,28 kn počev od 1. listopada 2014. g. do isplate,

kao i da mu naknadi parnični trošak u iznosu od 3.504,30 eur/26.403,15 kn, sa zak. zat. kamatama na parnični trošak počev od donošenja presude tj. 18.svibnja 2023. do isplate sukladno odredbi članka 29 st. 1 Zakona o obveznim odnosima sve u roku od 15 dana."

2. Protiv citirane presude žalbu je izjavila tuženica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primijene materijalnog prava. Tvrdi da je sud prvog stupnja prilikom donošenja presude počinio bitnu povredu iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku. Pobijana se presuda temelji na presudi Trgovačkog suda u Zagrebu, broj P-1401/2012 od 4. srpnja 2013., iako je ugovor sklopljen s njezinom prednicom ... [adresa] koja nije bila stranka postupka za zaštitu kolektivnih prava i interesa, pa se izreka presude na nju ne odnosi. Tuženica je njezina pravna sljednica i nije mogla pravnim sljedništvom preuzeti odgovornost koja za prednika nikada nije nastala. Činjenične okolnosti uz koje je ... [adresa] sklapala ugovore o kreditu nisu razmatrane u kolektivnom postupku. Ugovor nije sadržajno istovjetan ugovoru o kreditu koje je sklapala tuženica a koji su razmatrani u spomenutom postupku. Udruga potrošača u kolektivnom sporu nije obuhvatila ugovore koje su sklapali tuženičini pravni prednici. Presude iz kolektivnog spora neprimjenjive su u konkretnom slučaju jer je odredbom čl. 502.c Zakona o parničnom postupku koja je bila na snazi u vrijeme podnošenja tužbe glasila drugačije i odnosila se na posebne parnice za naknadu štete, a ne na postupke koje se vode radi stjecanja bez osnove. Sud prvog stupnja nije u postupku proveo test poštenosti, odnosno test transparentnosti iz Zakona o zaštiti potrošača. Odredbom čl. 84. Zakona o zaštiti potrošača iz 2003. propisano je da nije dopušteno ocjenjivati jesu li poštene ugovorne odredbe o predmetu ugovora i cijeni ako su one jasne, lako razumljive i lako uočljive. U odgovoru na tužbu je navela i obrazložila da su odredbe o valutnoj klauzuli jasne, lako razumljive i lako uočljive. Osim toga, smatra da je u postupku trebalo provjeriti je li tuženica kao trgovac mogla razumno očekivati da bi potrošač prihvatio sporne ugovorne odredbe sve i da se o njima pojedinačno pregovaralo. Test poštenja nije proveden, pa pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama. Svjedok ŽH je na ročištu od 23. ožujka 2023. svjedočio da je tuženica prilikom sklapanja ugovora o kreditu odgovarajuće informirala korisnike kredita, jasno ih upozoravala da mjesečna rata ovisi o tečaju CHF te da su u ponudi postojali i krediti u valutnoj klauzuli EUR, iz čega proizlazi da tuženica nije postupala suprotno načelu savjesnosti i poštenja. Tuženica je prije provođenja financijsko knjigovodstvenog vještačenja predložila da vještak u nalazu i mišljenju iskaže razdoblja u kojima je tečaj CHF bio niži od onog koji je vrijedio na dan isplate kredita i razdoblja u kojima je kamatna stopa bila niža od ugovorene, jer su postojala razdoblja u kojima je rata kredita bila niža od one navedene u početnom otplatnom planu. Zakon o obveznim odnosima je izričito dozvoljavao ugovaranje valutne klauzule koje ovlaštenje proizlazi iz odredbe čl. 2. tog Zakona. Ugovaranje valutne klauzule bilo je izričito dozvoljeno odredbom čl. 2. st. 1. istog Zakona. Isto tako odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi nije ništetna iz razloga što nije bila zabranjena, a ni protivna prisilnom pravnom propisu. Ona bi bila ništetna samo u slučaju da je visina kamate premašila najvišu dopuštenu stopu propisanu zakonom, što u konkretnome nije slučaj. I ta je odredba bila uočljiva, jasna i razumljiva. Tuženica nije bez primjene odgovarajućih kriterija mijenjala kamatne stope jer to i nije bilo moguće, zbog strogog nadzora i regulatornih okvira, sukladno Zakonu o bankama. U trenutku sklapanja Ugovora o kreditu nisu bili na snazi propisi koji propisuju obvezu banaka da u pisanom obliku utvrđuje metodologiju i parametre promjene kamatnih stopa. Takva je obveza uvedena tek donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju od 4. listopada 2012. Svoje odluke o promjenama visine kamatne stope tuženica je donosila temeljem objektivnih tržišnih kriterija. Prvostupanjski je sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odbio njezin prigovor zastare navodeći kako je zastara počela teći tek od dana pravomoćnosti presude Trgovačkog suda u Zagrebu broj 1401/2012 jer tužitelj nije bio stranka kolektivnog spora, a od sklapanja ugovora o kreditu proteklo je više od pet godina. Prigovara odluci o troškovima postupka. Podneskom od 23. ožujka 2023. tužitelj je uskladio tužbeni zahtjev s uvođenjem eura kao službene valute dok je podneskom od 22. rujna 2021. uskladio tužbeni zahtjev s nalazom i mišljenjem vještaka, pa nije riječ o obrazloženim podnescima. Osim toga, neosnovano je tužitelju priznat trošak pristupa na ročište za objavu presude jer se ne radi o trošku potrebnom za vođenje postupka. Isto je tako neosnovano retroaktivno primijenjena novela Odvjetničke tarife iz 2022. time što je odvjetnički bod vrednovan s 15,00 kn i za radnje poduzete prije 5. studenoga 2022., jer se do tog dana primjenjivala Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika prema kojoj je odvjetnički bod iznosio 10,00 kn. Predlaže pobijanu presudu preinačiti, i u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev tužitelja, odnosno ukinuti je i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14, dalje: ZPP), koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine", broj 70/19, dalje: ZID ZPP), na koju u žalbi ukazuje tuženica, budući da pobijana presuda ima razloga o odlučnim činjenicama, dani razlozi su jasni i neproturječni, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, slijedom čega se ista presuda može ispitati.

6. Prvostupanjski sud, nadalje, nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. istog Zakona.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi utvrđenja ništetnosti odredbe Ugovora o namjenskom kreditu bez depozita broj [broj depozita]/2005 od 19. rujna 2005. kojeg je kao korisnik kredita zaključio sa ... [adresa] kao kreditorom, kojim je ugovorena promjenjiva kamatna stopa te valutna klauzula, kao i zahtjev za isplatom preplaćenih iznosa zbog ugovorene promjenjive kamatne stope te ugovorene valutne klazule, sa zakonskim zateznim kamatama.

8. Sud prvog stupnja je, na temelju izvedenih dokaza, ocijenivši neosnovanim po tuženici istaknuti prigovor zastare potraživanja, utvrdio da je predmetnim Ugovorom o namjenskom kreditu bez depozita od 19. rujna 2005. ugovorena promjenjiva kamatna stopa (čl. 4. st. 2. Ugovora) i vezana za određenu valutnu klauzulu (čl. 3. toč. 3.), da je kamatna stopa mijenjana jednostranom odlukom banke, da se o promjenjivoj kamatnoj stopi nije pojedinačno pregovaralo, već ju je unaprijed na standardnom ugovoru, na čiji sadržaj tužitelj nije imao utjecaja, formulirala banka, da kreditor kao trgovac nije potrošače u cijelosti informirao o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke o kreditu kod ugovaranja valute uz koju je vezana glavnica švicarski franak, pa kako je promjenjivost kamatne stope i vezanost glavnice uz određenu valutu ovisilo isključivo o volji jedne ugovorne strane, prednice tuženice, to isto suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, u konkretnom slučaju na štetu tužitelja, kao ugovorne strane, čime je postupljeno suprotno odredbama Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj 96/03), koji se primjenjuje u ovom konkretnom slučaju jer je sporni pravni posao zaključen 19. rujna 2005., slijedom čega su te odredbe Ugovora ništetne.

9. Prvostupanjski je sud iznio razloge zbog kojih smatra da ima mjesta primijeni pravnih utvrđenja iz pravomoćne presude kojom je utvrđena ništetnost odredbi ugovora o kreditu kojeg je kao kreditor zaključila ... [adresa], jer je ista banka pripojena NM 27. veljače 2009., koja je banka kao tuženica obuhvaćena kolektivnom tužbom, a prednica je tuženice ABC [adresa], pa sud prvog stupnja u toč. 4. obrazloženja pobijane presude utemeljeno smatra da se navedena presuda odnosi i na tuženicu i predmetni Ugovor o namjenskom kreditu bez depozita od 19. rujna 2005. kojeg je tužitelj zaključio sa ... [adresa].

10. Presudama Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/2012 od 4. srpnja 2013., Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-7129/2013 od 13. lipnja 2014., Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revt-249/2014 od 9. travnja 2015. i Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-2521/2015 pravomoćno je utvrđeno da je kamatne stope tuženik mijenjao bez ugovorenih parametara jednostranom odlukom banke, samim obavještavanjem o promjeni, dakle, o kojoj promjeni nije pojedinačno pregovarano, čime je došlo do povrede kolektivnih interesa i prava potrošača, korisnika kredita, a što je imalo za posljedicu nepoštenost, odnosno ništetnost navedene ugovorne odredbe.

11. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/12, a koja je potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda u Zagrebu broj Pž-7129/13, a koja je djelomično u tom dijelu potvrđena odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revt 249/14-2, a ona odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-2521/2105, utvrđeno je da na ovakav način ugovaranja promjenjive kamatne stope u ugovorima o kreditu kojeg su banke, pa tako i tuženica, sklapale s potrošačima, nisu bile uočljive niti jasne kao niti razumljive, zbog čega je došlo do neravnoteže u pravima i obvezama ugovornih stranaka nedvojbeno na štetu potrošača, a što je suprotno temeljnim načelima obveznog prava uz ostalo načelu ravnopravnosti sudionika u obveznim odnosima te načelu dužnosti njihove suradnje i zabrani zlouporabe prava i da se radilo o nepoštenoj odredbi, zbog čega su takve odredbe ugovora o kreditima bile ništetne. Ta presuda donesena je na temelju odredbe čl. 131. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 79/07, 125/07, 75/09, 79/09, 89/09, 133/09, 78/12, 58/13 i 41/14 – dalje ZZP/07), a temeljem odredbe čl. 138.a. istog zakonskog propisa odluka kojom sud usvaja takav tužbeni zahtjev povodom kolektivne tužbe za zaštitu potrošača obvezuje ostale sudove u postupku koji potrošač osobno pokrene radi naknade štete koja mu je uzrokovana postupanjem tuženika.

11.1. Presudom i rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev 2221/2018-11 je odbijena revizija tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž-6632/2017-10 od 14. lipnja 2018., u dijelu (toč. 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7 izreke) kojim je utvrđeno i da je, između ostalih, i tuženica u ovom postupku povrijedila kolektivne interese i prava potrošača, korisnika kredita, zaključujući ugovore o kreditima koristeći u istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju na način da je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja takvih ugovora, kao trgovac, nije potrošače u cijelosti informirala o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenjem valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u vezi zaključenja ugovora o kreditu, što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, čime je postupila suprotno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine, broj 96/03 – dalje ZZP), kao i protivno odredbama Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine, broj 79/07, 125/07, 75/09, 79/09, 89/09, 133/09, 78/12, 58/13 i 41/14) te odredbama ZOO, zbog čega je i naloženo tuženici da prekine s navedenim postupanjem i ponudi potrošačima izmjenu ugovorne odredbe kojom je određeno da je iznos glavnice kreditne obveze vezan uz valutu švicarski franak na način da glavnica bude izražena u kunama u iznosu koji je isplaćen u fazi korištenja kredita.

12. Što se tiče prigovora zastare prema shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odluci broj Rev-2245/2017 od 20. ožujka 2018., kojeg prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 241. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 – dalje ZOO) pokretanjem parničnog postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača dolazi do prekida zastare te zastara individualnih restitucijskih zahtjeva počinje teći ispočetka tek od trenutka pravomoćnosti sudske odluke donesene u povodu te tužbe.

13. Na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, br. Su-IV- 33/2022-2 od 31. siječnja 2022. zauzeto je pravno shvaćanje koje glasi:

''Ako je ništetnost ustanovljena, kao u ovom slučaju već u postupku kolektivne zaštite potrošača, tada zastarni rok, počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ništetnost u postupku kolektivne zaštite potrošača, neovisno od (naknadnog) utvrđenja ništetnosti sadržajno istovjetnih ugovornih odredbi kredita u CHF odnosno kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF u svakom pojedinom slučaju, a povodom individualnih parnica potrošača u kojoj se oni pozivaju na pravne učinke presude donesene u postupku kolektivne zaštite."

14. Tužba u predmetnom postupku podnesena je 14. lipnja 2019., dakle, prije isteka petogodišnjeg roka u kojem nastupa zastara u konkretnom slučaju, slijedom čega je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je ocijenio neosnovanim istaknuti prigovor zastare.

15. Kako je način ugovaranja promjenjive stope ugovornih kamata bio predmet kolektivne tužbe za zaštitu potrošača, a koja tužba je usvojena i takav način ugovaranja promjenjive stope ugovornih kamata utvrđen nepoštenim, tada sud prilikom odlučivanja o pojedinačnom tužbenom zahtjevu kao osnovu zahtjeva tužitelja utvrđuje odluku iz presude kojom je odlučeno o tužbi za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, a identična je situacija i s valutnom klauzulom.

16. Odredbe čl. 502.c ZPP i ZZP propisuju direktni učinak tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača i obvezuju sudove da se u posebnim postupcima radi ostvarenja prava potrošača na naknadu mogu pozivati na utvrđenje iz pravomoćne presude kojom je prihvaćen zahtjev postavljen u tužbi iz čl. 502.a st. 1. ZPP, to je stajalište suda prvog stupnja pravilno.

17. U tom pravcu pravilno je sud prvog stupnja ocijenio iskaz tužitelja, saslušanog kao stranke koji je jasno naveo da s bankom nije pregovarano o "pojedinim odredbama ugovora o kamati, valuti i sl." (l.s. 609) i svjedoka ŽH (l.s. 608), koji je neposredno pregovarao s tužiteljem vezano za zaključenje Ugovora o kreditu, i naveo da se okolnosti zaključenja Ugovora o kreditu s tužiteljem ne sjeća, te odluku u postupku utemeljio i na individualizirano utvrđenim relevantnim činjenicama koje se odnose na predmetni ugovor o kreditu, pri tome pravilno smatrajući neosnovanim navode tuženice da je s tužiteljem pojedinačno pregovarala o spornoj odredbi, odnosno da su mu objašnjene pravne posljedice ugovaranja promjenjive kamatne stope i valutne klauzule. Naime, ugovaranje promjenjive kamatne stope i odabir valute u kojoj će se kredit uzeti, kao ni odluka da li će se kredit uzeti ili ne pod ponuđenim uvjetima banke, ne znači da je postojala mogućnost pregovaranja, a sama ugovorna odredba kojom se na takav način ugovaranja promjenjive kamatne stope i glavnica kredita vežu za valutu CHF prosječnom potrošaču je nerazumljiva, nepoštena i ništetna, jer je banka prije i u vrijeme zaključenja ugovora propustila informirati korisnika kredita kao potrošača o važnim činjenicama koje se odnose na rizik vezan uz takav način ugovaranja kamatne stope i valutne klauzule u CHF. Prosječnom potrošaču, a kakvim se može okarakterizirati i tužitelj, nije bio poznat rizik tečaja CHF, a on očito nije bio jednak kao svaki opći valutni rizik, već je bio veći iz razloga što je ugovoreno da se i ugovorna (promjenjiva) kamata naplaćuje u kunama prema tečaju CHF.

18. Stoga je sud prvog stupnja na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je udovoljio tužbenom zahtjevu tužitelja postavljenom radi utvrđenja ništetnosti odredaba o jednostranoj promjeni kamatne stope i ugovaranju valutne klauzule.

19. Iz pismenog nalaza i mišljenja vještaka Tomislava Borkovića, dipl. oec., proizlazi da je zbog primjene promijenjenih kamatnih stopa i valutne klauzule tijekom otplate kredita tužitelja, u odnosu na kamatnu stopu u trenutku ugovaranja, platio veći iznos od ukupno 458,29 EUR (3.453,01 kn), dok je razlika njegove obveze radi promjene tečaja (valutne klauzule) ukupno 2.533,97 EUR (19.022,22 kn).

20. Visina anuiteta bez promjene kamatne stope i bez primjene valutne klauzule dosuđena je sukladno nalazu i mišljenju financijskog vještaka, koje je izvršeno na temelju uvida u cjelokupnu kreditnu dokumentaciju, obrazloženo po stavkama i argumentirano te pismeno pojašnjeno i na uvjerljiv način otklonjeni su prigovori tuženice, slijedom čega, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, u mišljenju vještaka nema proturječnosti niti nedostataka niti se pojavila osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja.

21. Odredbom čl. 323. st. 1. ZOO propisano je da je u slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takvog ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje, s tim da prema stavku 2. istoga članka Zakona ugovaratelj koji je kriv za sklapanje ništetnog ugovora odgovoran je svome suugovaratelju za štetu koju trpi zbog ništetnosti ugovora, ako ovaj nije znao ili prema okolnostima nije morao znati za postojanje uzroka ništetnosti.

22. Prema odredbi čl. 1111. st. 1. ZOO kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi.

23. Sukladno odredbi čl. 1115. ZOO kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, i to, ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva.

24. Kako je u konkretnom slučaju do tuženičinog stjecanja došlo na temelju po njoj sastavljenih nametnutih ništetnih ugovornih odredbi, ona ima položaj nesavjesnog stjecatelja te je na stečeni novčani iznos po čl. 1115. ZOO dužna tužitelju platiti zakonsku zateznu kamatu počevši od dana stjecanja, tj. dana isplate anuiteta, kako je to utvrđeno u nalazu sudskog vještaka Tomislava Borkovića (l.s. 504).

25. Nije u ovoj parnici sporno da je u određenom periodu tečaj CHF u kunama bio za primatelja kredita, tužitelja BH povoljniji i da je na ime anuiteta plaćao nešto niže iznose od onih utvrđenih na temelju tečaja CHF u kune u trenutku sklapanja Ugovora o namjenskom kreditu bez depozita.

26. Glede žalbenog prigovora tuženice da sud prvog stupnja nije cijenio negativnu razliku, odnosno manjak koji joj je nastao kao posljedica tečaja nižeg od onog važećeg na dan isplate kredita, za kazati je da kada ističe takav prigovor ne postavlja zahtjev za isplatu već prigovara visini tražbine ističući prigovor da tužitelj nema pravo na isplatu dijela anuiteta kada je tečaj CHF prema kuni bio niži (povoljniji za tužitelja) od onog koji je egzistirao u vrijeme zaključenog ugovora.

27. Obzirom na navedeno, kada tuženica samo općenito, kao u ovom slučaju (a istovjetno i u predmetu Rev 1277/2022), stavlja materijalnopravni prigovor kojim zapravo osporava visinu potraživanja tužitelja temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi ugovora o kreditu koje se odnose na valutnu klauzulu, sud nije ovlašten niti dužan umanjivati potraživanje tužiteljice s negativnim tečajnim razlikama nastalim u razdoblju kada je tečaj CHF bio niži od tečaja na dan isplate.

28. Takav stav iznesen je u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-549/2023-4 od 11. siječnja 2024. i glasi:

"U slučaju izostanka prigovora radi prebijanja ili materijalnopravnog prigovora prijeboja ili protutužbenog zahtjeva, u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, sud nije ovlašten niti dužan umanjiti tužiteljevu tražbinu s tzv. potplaćenim iznosima, odnosno negativnim tečajnim razlikama koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK - CHF bio manji od tečaja HRK - CHF na dan isplate kredita."

29. Stoga je sud prvog stupnja na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je udovoljio tužbenom zahtjevu tužitelja postavljenom radi utvrđenja ništetnosti odredbi o jednostranoj promjeni kamatne stope i ugovaranju valutne klauzule u toč. I./ i II./ izreke te u toč. III./ i dijelu toč. IV izreke kojim je naložio tuženici isplatu preplaćenih iznosa zbog ugovorenih promjenjivih kamatnih stopa i valutne klauzule.

30. Pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo iz čl. 154. st. 1. u svezi čl. 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19), a koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 3. ZID ZPP, kada je obvezao tuženicu da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak.

31. Međutim, u pravu je tuženica kada prigovara utvrđenoj visini parničnih troškova tužitelja za podneske od 22. rujna 2021. i 23. ožujka 2023.

32. Sud prvog stupnja je tužitelju priznao trošak sastava podneska od 23. ožujka 2023. od 100 bodova, iako nije riječ o podnesku iz Tbr. 8. toč. 1. Tarife, odnosno ne radi se o odgovoru na tužbu, prigovoru protiv platnog naloga a niti o obrazloženom podnesku kojim se odgovara na navode prigovora ili odgovora na tužbu niti o očitovanju na nalaz i mišljenje vještaka, već o podnesku iz Tbr. 8. toč. 3. Tarife za sastav kojeg je tužitelju trebalo priznati 25% nagrade iz Tbr. 7. toč. 1. Tarife, kao i za sastav podneska od 22. rujna 2021.

33. Prvostupanjski je sud tužitelju osnovano priznao trošak pristupa na ročište na kojem je objavljena presuda, jer je riječ o trošku potrebnom za vođenje postupka i kao takvom predviđenom Tbr. 9. toč. 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22. i 126/22.; dalje Tarifa). Takav je stav zauzeo i Vrhovni sud RH u odluci broj Rev- 1121/2022-2 od 12. rujna 2023.

34. Isto je tako prvostupanjski sud pravilno vrednovao odvjetnički bod s 15,00 kn, jer sukladno Tbr. 48. toč. 2. Tarife kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je bila u vrijeme donošenja odluke o troškovima postupka.

35. Stoga je žalbu tuženice po čl. 368. st. 1. ZPP trebalo djelomično odbiti kao neosnovanu i presudu suda prvog stupnja potvrditi u toč. I./, II./ i III./ izreke te u toč. IV izreke u dijelu kojim se nalaže tuženici isplata tužitelju novčanog iznosa od 2.533,97 EUR (19.092,22 kn) sa zakonskim zateznim kamatama te u dijelu kojim je naloženo tuženici naknaditi tužitelju parnične troškove do iznosa od 3.131,02 EUR, dok je u preostalom dijelu odluku o troškovima postupka trebalo djelomično preinačiti, po čl. 373. toč. 3. ZPP i odlučiti kao u toč. II. izreke ove drugostupanjske presude.

U Zadru 17. prosinca 2024.

Predsjednica vijeća

Katija Hrabrov