Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž-1355/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Ivani Čačić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice NP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marinu Kordiću, odvjetniku u Osijeku, protiv protustranke HP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivici Kučincu, odvjetniku u Valpovu, radi uređenja međe, odlučujući o žalbama stranaka izjavljenim protiv rješenja Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini, poslovni broj R1-26/2024-16 od 26. kolovoza 2024., 17. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagateljice i potvrđuju se točke I., II. i III. izreke rješenja Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini, poslovni broj R1-26/2024-16 od 26. kolovoza 2024.

II. Odbija se žalba protustranke i potvrđuje se točka IV. izreke rješenja Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini, poslovni broj R1-26/2024-16 od 26. kolovoza 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja u točci I. izreke uređena je međa između nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], livada Pustarke od 615 m[2] u vlasništvu predlagateljice i nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oranica Pustrake od 1575 m[2] u vlasništvu protustranke prema posljednjem mirnom posjedu na način da ide pravcem označenim točkama A1-B1 u skici izmjere sudskog vještaka koja je sastavni dio tog rješenja, a što je na terenu označeno drvenim oznakama. Točkom II. izreke uređena je međa između nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oranica Pustarke od 5777 m[2] u vlasništvu predlagateljice i nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], voćnjak Pustrake od 277 m[2] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oranica Pustrake od 1575 m[2] u vlasništvu protustranke prema posljednjem mirnom posjedu na način da ide pravcem označenim točkama B1-C1-E- 1-F1-F u skici izmjere sudskog vještaka koja je sastavni dio tog rješenja, a što je na terenu označeno drvenim oznakama. Točkom III. izreke utvrđeno je da svaka stranka može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s tim označi međa i to u roku od 6 mjeseci o dana pravomoćnosti odluke o uređenju međe. Točkom IV. izreke naloženo je protustranci naknaditi predlagateljici troškove postupka od 249,97 EUR.

2. Navedeno rješenje pravodobno izjavljenom žalbom u cijelosti pobija predlagateljica zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava iz članka 103. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012. i 152/2014., dalje: ZV) i zbog bitne povrede odredba (izvan)parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupka ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013, 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023, dalje: ZPP) koji se na ovaj postupka primjenjuje u skladu s člankom 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ br. 59/2023., dalje: ZIP). Predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje drugom sucu pojedincu.

2.1. Odluku o troškovima postupka iz točke IV. izreke prvostupanjskog rješenja pravodobno izjavljenom žalbom pobija protustranka tvrdeći da je u donošenju te odluke sud prvog stupnja pogrešno primijenio članak 32. ZIP-a. Predlaže preinačiti odluku o troškovima postupka na način da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

3. Na žalbe nije odgovoreno.

4. Žalbe nisu osnovane.

5. Predmet postupka je uređenje međe između nekretnine predlagateljice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], livada Pustarke od 615 m[2] u vlasništvu predlagateljice i nekretnine protustranke k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oranica Pustrake od 1575 m[2] kao i uređenje međe između nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oranica Pustarke od 5777 m[2] koja je u vlasništvu predlagateljice i nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], voćnjak Pustrake od 277 m[2] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oranica Pustrake od 1575 m koje su u vlasništvu protustranke.

6. Na temelju činjenica koje među strankama nisu sporne i koje je utvrdio očevidom i geodetskim vještačenjem, sud prvog stupnja je utvrdio sljedeće činjenično stanje:

- da je predlagateljica vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], livada Pustarke od 615 m[2] - da je protustranka vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oranica Pustrake od 1575 m[2]

- da su nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] susjedne nekretnine te da je međa između tih nekretnina sporna

- da je predlagateljica vlasnica nekretnine 416 k. o. [katastarska općina], oranica Pustarke od 5777 m[2]

- da je protustranka vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], voćnjak Pustrake od 277 m[2]

- da su nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] te k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] susjedne nekretnine te da je međa između tih nekretnina sporna

- da protustranka nije pristala da se međa obnovi prema katastarskom nacrtu

- da među strankama nije došlo do sporazuma oko uređenja međe i

- da je posljednji mirni posjed vidljiv na terenu jer da su nekretnine susjeda u naravi livade s time da je livada u posjedu protustranke pokošena, a livada u posjedu predlagateljice nije.

7. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja je spornu među između susjednih nekretnina uredio prema posljednjem mirnom posjedu te je istodobno na licu mjesta tako uređenu među označio međašnjim znakovima.

U odnosu na žalbu predlagateljice

8. Drugostupanjski je sud na temelju članka 365. stavka 2. ZPP-a ispitao pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

9. Ispitujući na taj način pobijano rješenje ocjena je ovog suda da u njegovu donošenju nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

9.1. Suprotno tvrdnjama žaliteljice, pobijano rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama te iz njega jasno proizlazi što je njome odlučeno i zbog čega. Izneseni razlozi nisu nejasni i proturječni pa se pobijano rješenje može ispitati. Zbog toga nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se u žalbi poziva predlagateljica.

9.2. Iz sadržaja žalbe proizlazi da predlagateljica kroz žalbeni razlog bitne povrede iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a zapravo pobija ocjenu dokaza provedenu po prvostupanjskom sudu i utvrđenje tog suda da posljednji mirni posjed susjednih nekretnina, za koje je utvrđeno da su u naravi livade, uočljiv. Navodi kojima žaliteljica osporava ili problematizira utvrđenja na kojima prvostupanjski sud temelji osporeno rješenje u biti su prigovori činjenične naravi kojima žaliteljica iznosi svoju ocjenu dokaza provedenih u postupku koja je različita od ocjene na kojoj je zasnovana pobijana odluka.

9.3. Činjenica da žaliteljica ocjenom dokaza odlučnim za odluku nije zadovoljna nema značaj bitne povrede iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a niti bitne povrede iz članka 354. stavka 1. ZPP-a u vezi navodno pogrešno primijenjenih odredbe članka 220. na koju se žaliteljica sadržajno poziva u žalbi kada tvrdi da sud prvog stupnja nije saslušao stranke niti svjedoke. Prema članku 8. ZPP-a, odlučne činjenice utvrđuje sud (ne stranke) i to prema svom uvjerenju, na osnovi savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, odnosno na temelju rezultata cjelokupnog postupka pri čemu je stečeno uvjerenje u odnosu na ocjenu provedenih dokaza dužan opravdati uvjerljivim i logičnim razlozima. Tako je i postupio prvostupanjski sud u pobijanoj rješenju jer je za razloge zbog kojih je na temelju provedenog utvrdio posljednji mirni posjed dao odlučne i dostatne razloge. U skladu s člankom 220. stavkom 2. ZPP-a, sud (ne stranke) odlučuje koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica. S obzirom na to da je odlučnu činjenicu – posljednji mirni posjed utvrdio neposrednim opažanjem na očevidu provedenom na licu mjesta kojem je prisustvovao punomoćnik predlagateljice, čime joj je bila dana prilika da učinkovito sudjeluje u pribavljanju dokaza (očevidom i geodetskim vještačenjem) koji su korišteni za odlučivanje o spornoj međi, sud prvog stupnja je pravilno postupio kada je odluku o uređenju međe donio bez izvođenja daljnjih dokaza.

10. Sud prvog stupnja je ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke te je na temelju provedenog očevida, osobnim opažanjem potpuno i pravilno utvrdio odlučnu činjenicu – posljednji mirni posjed. Neosnovan je stoga žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski sud na temelju pravilne ocjene provedenih dokaza u utvrdio tu odlučnu činjenicu, a činjenična osnova na kojoj utemeljena prvostupanjsko rješenje nije dovedena u sumnju žalbenim navodima predlagateljice. Ako ne postoji sporazum susjeda sud će među urediti po posljednjem mirnom posjedu. U skladu s člankom 10. ZV-a posjed je faktična vlast na nekom stvari. To znači da sud mora utvrditi tko od susjeda ima faktičnu vlast na spornoj međašnjoj površini. Ta je površina u odnosu na susjedne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označena točkama A-B-B1-A1-A na skici izmjere sudskog vještaka koja je sastavni dio tog rješenja, dok je u odnosu na nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] ta površina u istoj skici izmjere označena točkama B-B1-C1-E1- F1-F-E-D-C-B. Mirni posjed spornih površina u ovom je predmetu pravilno utvrđen očevidom jer je sud prvog stupnja neposrednim opažanjem utvrdio da faktičku vlast na spornoj međašnjoj površini ima protustranka. To stoga što je riječ o susjednim livadama s time da je livada u posjedu protustranke pokošena, a livada u posjedu predlagateljice nije. Na temelju te činjenice pravilno je sud prvog stupnja primijenio članak 10. ZV-a kada je utvrdio da je protustranka u posjedu sporne međašnje površine.

11. U skladu s člankom 103. ZV-a, sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju (stavak 2.) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. toga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni (stavak 3.) Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima.

11.1. Imajući na umu da protustranka nije pristala na to da se međa obnovi prema katastarskom nacrtu te da nema sporazuma susjeda čija je međa u pitanju, pravilno je sud prvog stupnja primijenio citirani propis kada je u točkama I. i II. izreke pobijanog rješenja među uredio prema utvrđenom posljednjem mirnom posjedu te na licu mjesta označio tu među međašnjim znakovima.

11.2. Na pravilnost primjene materijalno prava iz članka 103. stavaka 3. i 4. ZV-a ne utječu žalbeni navodi predlagateljice kojima dovode u pitanje poštenost posjeda protustranke na spornoj međašnjoj površini. Zbog toga su neosnovani žalbeni navodi kojima se tvrdi da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo “počevši od temeljnih odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojima se definira, posjed, pošteni, zakoniti i mirni posjed”. Međa se u skladu s odredbom članka 103. ZV- a uređuje prema posljednjem mirnom posjedu, a ne prema kvalificiranom ili barem poštenom posjedu. Čak i posjed koji je stečen na neistinit, protupravan način ili samovlasno, postaje miran istekom rokova u kojima se može tražiti posjedovna zaštita (članak 18. stavak 2. ZV-a). Predlagateljica ne tvrdi niti ne dokazuje da je u odnosu na „potajno i prijevarom pokošen“ sporni dio međašnje površine zahtijevala posjedovnu zaštitu.

12. Kada donese odluku o uređenju međe i označi liniju do koje zemljišna čestica doseže u prostoru, od toga trenutka se presumira vlasništvo do tako postavljene međe. Riječ je o oborivoj presumpciji te je moguće dokazivati suprotno. U skladu s člankom 103. stavkom 6. ZV-a, svatko može, nakon odluke suda u postupku uređenja međe, u parnici dokazivati vlasništvo te da se prema njemu označi međa. Susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe. Zbog toga se odluka suda iz točke III. izreke pobijane odluke temelji na pravilnoj primjeni tog propisa i nije dovedena u sumnju neprimjerenim komentarom žaliteljice da je „nejasno što prvostupanjski sud dobiva ovakvim rješenjem.“

13. S obzirom na to da ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjsko rješenje pobija žalbom predlagateljice niti postoje razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 380. točke 2. u vezi s člankom 2 ZIP-a, odbijena je žalba predlagateljice i potvrđene su točke I., II. i III. izreke pobijanoj rješenja.

U odnosu na žalbu protustranke u odnosu na odluku o troškovima postupka

14. Odluka suda prvog stupnja kojom je naloženo protustranci naknaditi polovinu troškova koji se sastoje od troškova sudskih pristojbi i geodetskog vještačenja temelji se na pravilnoj primjeni članka 32. stavka 4. ZIP-a. U skladu s tim propisom, sud će o naknadi troškova koji se odnose na ostvarivanje zajedničkih interesa svih stranaka odlučiti razmjerno udjelima stranaka u predmetu postupka, a ako se takvi udjeli ne mogu utvrditi, troškovi se dijele na jednake dijelove.

15. S obzirom na to da je u ovom predmetu uređenje zajedničke međe bilo potrebno jer je međa bila sporna i odnosi se na ostvarivanje zajedničkog interesa obiju stranaka, pravilna je odluka suda prvog stupnja kojom je o naknadi troškova sudskih pristojbi i vještačenja odlučeno razmjerno udjelima stranaka (1/2) u predmetu postupka. Pritom činjenica da predlagateljica nije bila spremna spor oko međe razriješiti sporazumom koji joj je predlagala protustranka, nego u za to predviđenom sudskom postupku, nema sama za sebe značaj toga da je riječ o troškovima koji je uzrokovala svojom krivnjom i koje bi stoga prema pravnom shvaćanju žalitelja trebala snositi sama. S obzirom na to da je postupku za koji je predlagateljica platila sudske pristojbe i u kojem je predlagateljica predujmila troškove očevida i vještačenja, donesena odluka kojom se ostvaruje i interes protustranke jer je tom odlukom uređena sporna međa između njegovih nekretnina i susjednih nekretnina predlagateljice, neosnovano žalitelj tvrdi da je sud prvog stupnja pogriješio kada nije odredio da tužiteljica sama snosi te (svoje) troškove. Zbog toga je uz primjenu članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi s člankom 2. ZIP-a, odbijena žalba protustranke i potvrđena je točka IV. izreke prvostupanjskog rješenja.

U Varaždinu 17. prosinca 2024.

Sutkinja

Ivana Čačić