Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž-477/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Ivani Čačić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljica ML iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i maloljetne ŠL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po majci i zakonskoj zastupnici MLĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i punomoćniku Kristijanu Lanči, odvjetniku u Opatiji, protiv protustranaka LL, ĐL i CL, svi nepoznatog boravišta i bez punomoćnika, zastupani po privremenom zastupniku Filipu Liscu, odvjetniku u Opatiji, radi razvrgnuća suvlasništva, odlučujući o žalbi protustranaka izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj R1-89/2021 od 11. siječnja 2024., 17. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba protustranaka i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj R1-89/2021 od 11. siječnja 2024.

II. Odbija se zahtjev protustranki za naknadu troškova sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanom je odlukom suda prvog stupnja riješeno:

„I. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnine zč 911 šuma od 10197 m2 upisane u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] geometrijskom diobom na način da:

a)predlagateljicama pripadne svakoj u ½ dijela dio broj 1 površine 756 m2 i dio broj 3 površine 4320 m2 kako je to označeno na prijedlogu diobe katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stalnog sudskog vještaka geodetske struke Sandra Viškanića iz ožujka 2023. na listu 50 spisa.

b)protustrankama pripadne svakoj 1/3 dijela dio broj 2 površine 756 m2 i dio broj 4 površine 4320 m2 kako je to označeno na prijedlogu diobe katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stalnog sudskog vještaka geodetske struke Sandra Viškanića iz ožujka 2023. na listu 50 spisa.

II. Zemljišnoknjižni sud će na zahtjev stranaka izvršiti uknjižbu prava vlasništva na nekretnini iz toč I. izreke na ime i u vlasništvo stranaka po pravomoćnosti ovog rješenja i provedbi parcelacijskog elaborata u katastru sukladno diobi iz ovog rješenja.

III. Svaka stranka snovi svoj trošak postupka.“

2. Navedeno rješenje pravodobno izjavljenom žalbom u cijelosti pobijaju protustranke iz svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014. i 70/2019., dalje: ZPP koji se na ovaj postupak primjenjuje u skladu s člankom 107. stavkom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, “Narodne novine” br. 80/2022. s izuzecima iz članka 107. stavaka 2., 3. i 4. tog Zakona i u skladu s § 21. stavkom 1. pravnih pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku, „Službene novine Kraljevine Jugoslavije“, br. 45/1934. i „Narodne novine“, br. 73/1991.) uz prijedlog da se prvostupanjsko rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Predlagateljice nisu odgovorile na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ovaj je drugostupanjski sud na temelju članka 365. stavka 2. ZPP-a ispitao pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

6. Ispitujući na takav način pobijano rješenje, ocjena je ovog suda da u njegovom donošenju nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6.1. Iako žalitelji u žalbi navode da je podnose iz svih žalbenih razloga, bitne povrede odredaba parničnog postupka u žalbi nisu određeno naznačene. Iz žalbenog navoda da je „izvođenje dokaza uviđajem na licu mjesta održano unatoč tome što privremeni zastupnik protustranki nije bio u mogućnosti pristupiti“ sadržajno proizlazi da žalitelji upućuju na bitnu povredu iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a. Iz stanja spisa proizlazi da je izvođenje dokaza uviđajem za dan 28. rujna 2022. određeno rješenjem prvostupanjskog suda od 9. rujna 2022. To je rješenje dostavljeno privremenom zastupniku protustranki istog dana te je on 13. rujna 2022. obavijestio sud da neće prisustvovati uviđaju zbog obveza zastupanja u drugom predmetu. Pritom nije predložio da se određeno izvođenje dokaza odgodi. Iz spisa predmeta također proizlazi da su protustranke zastupane po privremenom zastupniku imala priliku učinkovite sudjelovati u pribavljanju nalaza i mišljenja geodetskog vještačenja zbog kojeg je određen dokaz uviđajem. Na taj uviđaj protustranke su bile pozvane, a nalaz i mišljenje geodetskog vještaka im je dostavljen te su bili upoznati s njegovim zaključcima i prijedlozima. S obzirom na to da je protustrankama bila pružena mogućnost da učinkovito sudjeluju u postupku pribavljanja nalaza i mišljenja koji su korišteni za odlučivanje o prijedlogu za razvrgnuće, koju mogućnost nisu iskoristili jer njihov privremeni zastupnik nije pristupio na uviđaj niti je predlagao njegovu odgodu, a na nalaz i mišljenje vještaka nisu imali primjedbi, protiveći se geometrijskoj diobi (samo) zato što bi tom diobom na strani protustranaka i dalje ostala suvlasnička zajednica, neosnovano protustranke u žalbi impliciraju da su, zbog toga što je uviđaj održan u odsutnosti njihova privremenog zastupnika, bili stavljeni u neravnopravni položaj time što im je onemogućeno raspravljanje.

7. Predmet postupka je razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina.

8. Na temelju isprava koje su u spisu, očevida te provedenog geodetskog vještačenja, sud prvog stupnja je utvrdio sljedeće činjenično stanje:

- da su predlagateljice suvlasnice svaka u 12/48 (1/4) dijela nekretnine zk.č.br. 911 k. o. [katastarska općina], šuma od 10197 m[2]

- da su protustranke suvlasnice preostalih 1/2 dijelova tih nekretnina (svaka 8/48 ili 1/6)

- da predmet diobe kao i suvlasnički omjeri nisu sporni

- da je stvarna površina zk.č.br. 911 k. o. [katastarska općina] prema stanju u naravi 10152 m[2] - da se površina te nekretnine od 1512 m[2] nalazi unutar građevinskog područja - da se površina te nekretnine od 8640 m[2] nalazi izvan građevinskog područja

- da se dio nekretnine koji se nalazi unutar građevinskog područja može podijeliti u dvije cjeline jednakih površina (756 m[2] ) koje su na prijedlogu diobe sudskog vještaka za geodeziju Sandra Viškića iz ožujka 2023. označene kao dio 1 i 2

- da se dio nekretnine koji se nalazi izvan građevinskog područja može podijeliti u dvije cjeline jednakih površina (4320 m[2] ) koje su na istom prijedlogu diobe označene kao dio 3 i 4

- da ne postoji sporazum stranaka o načinu diobe jer su protustranke tijekom postupka zahtijevale diobu isplatom.

9. Na temelju tih utvrđenja sud prvog stupnja je na temelju članka 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 i 81/15 - dalje: ZV) odlučio suvlasništvo na predmetnim nekretninama djelomično razvrgnuti na način da podnositeljicama pripadnu dio 1 (unutar građevinskog područja) od 756 m[2] i dio 3 (izvan građevinskog područja) od 4320 m[2] , svakoj u ½ dijela, dok su protustranke postale suvlasnice dijela 2 (unutar građevinskog područja) od 756 m[2] i dijela 4 (izvan građevinskog područja) od 4320 m[2] , svaka u 1/3 dijela.

10. Utvrđenja suda prvog stupnja iz točke 8. ovog obrazloženja prihvaća i ovaj sud i ona nisu dovedena u sumnju žalbenim navodima. Na pravilno utvrđene odlučne činjenice sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo kada je razvrgavajući suvlasništvo na predmetnoj nekretnini odlučio suvlasništvo (djelomično) razvrgnuti geometrijskom diobom u skladu s člankom 50. stavkom 2. ZV-a.

11. U skladu s člankom 48. stavkom 1. ZV-a suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava. Odredbom članka 48. stavak 2. ZV-a propisano je da suvlasnik pravo na razvrgnuće ostvaruje sporazumom sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće) ili putem suda (sudsko razvrgnuće).

11.1. Imajući na umu da zakon dopušta djelomično razvrgnuće, na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja ne utječu žalbeni navodi kojima protustranke u bitnome tvrde da je sud pogriješio kada nije razvrgnuo i suvlasništvo protustranaka. Imajući na umu odredbu članka 48. stavka 1. ZV-a (koja dopušta djelomično razvrgnuće), neosnovani su navodi protustranaka koje ponavljaju u žalbi da je (jedina) svrha razvrgnuća suvlasništva podjela nekretnine na način da svaki od suvlasnika postane samovlasnik jednog dijela nekretnine. Neosnovano žalitelji tvrde da je donesenom odlukom o razvrgnuću sud prvog stupnja povrijedio članak 55. stavak 1. ZV-a. To stoga što će svaka protustranka na temelju pobijane odluke o razvrgnuću uknjižbom steći pravo suvlasništva 1/3 dijela nekretnine nastale geometrijskom diobom (dio 2 i 4 od ukupno 5076 m[2] ), a koje će izvesti iz 1/6 suvlasničkog dijela s kojom su sudjelovale u razvrgnuću nekretnine od 10152 m[2] .

12. Kraj činjenice da je geodetskim vještačenjem utvrđeno da upisana površina nekretnine u suvlasništvu (10197 m[2] ) ne odgovara stvarnoj površini koja prema stanju naravi iznosi 10152 m[2] , a koju je (stvarnu) površinu sud imao na umu kad je donio odluku o razvrgnuću geometrijskom diobom, bespredmetni su u žalbi posebno nagalašeni navodi da je sud prvog stupnja pogriješno utvrdio činjenično stanje kada se rukovodio površinom upisanom u zemljišnim knjigama.

13. Načini razvrgnuća suvlasništva prema odredbama ZV-a su: fizička dioba (članak 50. stavak 2.), geometrijska dioba (članak 50. stavak 2.), civilna dioba (članak 50. stavak 4.), razvrgnuće isplatom (članak 51.), razvrgnuće na nekoliko stvari istodobno (tzv. razdioba po ekvivalentu, članak 52.) i razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva (članak 53.).

14. Odredbom članka 50. ZV-a je propisano da kada razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a mogući je i dopušten. Osim toga, sud je vezan i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona (stavak 1.). Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. toga članka, djeljive pokretne stvari dijelit će fizički, a nekretnine geometrijski (stavak 2.). Ako dioba iz stavka 2. tog članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima - civilno razvrgnuće (stavak 4.).

15. Iz provedenog postupka proizlazi da stranke kao suvlasnice nisu sporazumno odredile način razvrgnuća, pri čemu treba reći da u konkretnom slučaju nitko od stranaka nije tijekom postupka predlagao razvrgnuće suvlasništva civilnom diobom (članak 50. stavak 4. ZV). Protustranke su predlagale razvrgnuće isplatom (članak 51. stavak 1. ZV). U skladu s člankom 51. stavkom 1. ZV-a, suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima. Imajući na umu citirani propis jasno je da nema mjesta tome da se razvrgnuće predmetne nekretnine provede isplatom jer to nije određeno ni zakonom ni pravnim poslom i predlagatelji nisu takvo razvrgnuće zahtijevali. S obzirom na to da pravo na razvrgnuće isplatom pripada suvlasniku koji učini vjerojatnim da postoji osobito ozbiljan razlog da mu pripadne cijela stvar, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova, pogrešno je tumačenje protustranki da na temelju članka 51. stavka 1. ZV-a njima pripada ovlaštenje na isplatu. Pravo na isplatu pripada suvlasnicima onog suvlasnika koji tvrdi da postoji ozbiljan razlog da mu pripadne cijela stvar, a ne suvlasnicima koji tvrde da na strani drugog suvlasnika postoji ozbiljan razlog da mu pripadne cijela stvar.

16. Odredbom članka 50. stavkom 2. ZV-a propisano je da, u situaciji poput ove kada nema sporazuma o načinu razvrgnuća, sud djeljive nekretnine dijeli geometrijski. Ako ta dioba nije moguća, onda slijedi civilna dioba (članak 50. stavak 4. ZVDSP).

17. Iz provedenog dokaza geodetskim vještačenjem proizlazi da je zk.č.br. 911 k. o. [katastarska općina] djeljiva nekretnina koja se može geometrijski podijeliti na način da svaka predlagateljica postane suvlasnica ½ dijela nekretnine koja je jednake ukupne površine (s jednakim dijelovima građevinskog i negrađevinskog dijela) kao i nekretnina koja će nakon diobe pripasti u suvlasništvo 1/3 dijela svake protustranke pa je pravilno sud prvog stupnja zaključio da je riječ o mogućoj geometrijskoj diobi. Zbog toga žalitelji u žalbi neosnovano tvrde da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio članak 50. stavak 4. ZV-a kada nije odlučio da se stvar proda na javnoj dražbi odnosno provede civilna dioba. Imajući na umu da se provedenom geometrijskom diobom ne remete odnosi u veličini suvlasničkih dijela protustranki koje postaju suvlasnici 1/3 dijela nekretnine koja je dvostruko manja od nekretnine u kojoj su bili suvlasnici u 1/6 dijela (8/48), a da pritom novonastala nekretnina ima proporcionalno jednake dijelove u građevinskom i negrađevinskom području kao i zk.č.br. 911 prije diobe te da je djelomično razvrgnuće dopušteno zakonom (članak 48. stavak 1. ZV-a), tvrdnje žalitelja da geometrijska dioba nije moguća te da je sud prvog stupnja trebao provesti civilnu diobu predstavlja, u okolnostima ovog predmeta, zlouporabu prava na civilnu diobu.

18. Neosnovano žalitelji u žalbi tvrde da je sud prvog stupnja pogriješio kada je svoju odluku temeljio na prijedlogu diobe geodetskog vještaka jer da taj prijedlog nije parcelacija nekretnine odnosno nisu sačinjeni parcelacijski elaborat i prijavni list. Pritom citira članak 160. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23., dalje: ZPU) prema kojem se parcelacija građevinskog zemljišta može se provoditi samo u skladu s lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice, građevinskom dozvolom, odnosno drugim aktom na temelju kojega je izgrađena građevina, urbanističkim planom uređenja ili prostornim planom područja posebnih obilježja koji u grafičkom dijelu propisuje oblik i veličinu građevne čestice, odnosno zone pojedine namjene u mjerilu 1:1000 ili 1:2000, prostornim planom uređenja grada, odnosno općine i generalnim urbanističkim planom u svrhu određivanja zemljišta koje je vlasnik dužan prenijeti u vlasništvo jedinice lokalne samouprave na temelju članka 171. stavka 1. toga Zakona, odnosno granicom građevinskog područja određenom važećim ili ranije važećim prostornim planom u svrhu određivanja vlasništva zemljišta sukladno posebnim zakonima o poljoprivrednom zemljištu i šumama. To stoga što je člankom 161. stavkom 1. točkom 3. ZPU-a predviđena mogućnost parcelacije (neovisno o uvjetima iz članka 160. ZPU-a) i na temelju sudske odluke. Zbog toga žalitelji u žalbi netočno tvrde da ne postoji mogućnost da se u sudskom postupku razvrgne suvlasnička zajednica nekretnina na način da se, kao što je to učinjeno u ovom predmetu, putem geodetskog vještaka označe dvije ili više površine različitim brojevima, da se donese odluka o diobi na način da površina označena brojevima 1 i 3 pripadne predlagateljima, a površina označena brojevima 2 i 4 pripadne protustrankama. Time stranke dobivaju sudsku odluku koja je doduše neprovediva u zemljišnim knjigama, ali predstavlja osnovu za izradu prijavnog lista odnosno parcelacijskog elaborata koji bi služili za upis u zemljišne knjige.

19. S obzirom na to da se, kako se to pravilno u žalbi ističe, troškovi privremenog zastupnika ne smatraju troškovima parničnog postupka u smislu članka 151. ZPP-a (već se tim troškovima smatra predujam za njegovo troškove čiju naknadu predlagateljice nisu zahtijevale), bespredmetni su žalbeni navodi o tome da sud prvog stupnja pogriješio kada u odluci o troškovima postupka nije odlučio o troškovima privremenog zastupnika. O troškovima privremenog zastupnika, uključivo i za troškove zastupanja u žalbenom postupku, koji se isplaćuju iz položenog predujma za njegov rad, odlučit će sud prvog stupnja koji ga je i postavio i to kada mu privremeni zastupnik podnese zahtjev za njihovu naknadu.

20. Kako ne postoje razlozi navedeni u žalbi kao ni oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavka 2. ZPP koji se na ovaj predmet primjenjuje u skladu s paragrafom 21. Zakon o vanparničnom postupku ("Službene novine Kraljevine Jugoslavije" br. 45/34., "Narodne novine" br. 73/91.), to je na temelju članka 380. točke 2. ZPP-a odbijena žalba protustranaka i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje.

21. Imajući na umu da protustranke nisu snosile troškove zastupanja privremenog zastupnika u žalbenom postupku, nego su troškove njihovog zastupanja prethodno snosile predlagateljice, odbijen je zahtjev protustranki za naknadu troškova sastava žalbe.

U Varaždinu 17. prosinca 2024.

Sutkinja

Ivana Čačić