Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-3128/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vlaste Feuš kao predsjednika vijeća, Vlatke Fresl Tomašević kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Tomislava Aralice kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice RJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku NN, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika LJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz ZOU SO i NO u [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva i predaje u posjed, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu, poslovni broj P-271/2021-37 od 15. lipnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 17. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu, poslovni broj P-271/2021-37 od 15. lipnja 2023.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice na utvrđenje da međa između nekretnina tužiteljice upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnina tuženika upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ide južno od pravca između točaka A i B u smjeru zapad-istok, i to za 6,80 m južno u odnosu na točke A odnosno za 3,75 m južno u odnosu na točke B, koje su točke utvrđene pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu broj R1-61/19, na utvrđenje da je tužiteljica vlasnica zemljišta između navedenih točaka A i B i stvarne međe označene točkama 1, 2 i 3, kao i zahtjeva na predaju u posjed tog dijela i naknade troškova postupka (točka I izreke) te je naloženo tužiteljici naknaditi trošak parničnog postupka tuženiku u iznosu od 1.057,63 eura (točka II izreke).
2. Presudu pobija tužiteljica zbog svih žalbenih razloga predviđenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku(„Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu: ZPP- a). Predlaže preinačenje iste na način da sud drugog stupnja tužbeni zahtjev prihvati u cijelosti te tuženika obveže naknaditi prouzročeni trošak žalbenog postupka odnosno podredno da ukine presudu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje međe između nekretnina stranaka, utvrđenja prava vlasništva nekretnine te radi predaje u posjed.
5. Među strankama nije sporno da je tužiteljica vlasnica nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica] oranica kod kuće sa 450 čhv i k. č. br. [katastarska čestica] oranica kod kuće sa 112 čhv a tuženik vlasnik nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak brdo u selu sa 126 čhv i k. č. br. [katastarska čestica] livada podkućnica sa 659 čhv kao i da je pravomoćnim rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj R1-61/19-19 od 25. listopada 2019. uređena međa između navedenih nekretnina stranaka i to po pravičnoj ocjeni suda na način da se pravac međe proteže približno u smjeru zapad - istok od početne točke A na terenu označene drvenim kolcem do završne točke međe B također označene drvenim kolcem koja se od početne točke nalazi na udaljenosti od 27,10 metara, kao što je prikazano na skica izmjere stalnog sudskog vještaka geodetske struke VŠ iz [adresa] koja čini sastavni dio tog rješenja. U ovoj žalbenoj fazi među strankama nisu sporne niti činjenice da je u postupku R1-61/19-19 međa bila utvrđena prema pravičnoj ocjeni suda po kojoj se ista proteže sredinom sporne površine između međe pokazane po svakoj od stranaka uslijed nemogućnosti uređenja međe po katastarskom nacrtu s obzirom da na to ovdje tuženik nije pristao te uslijed nemogućnosti uređenja iste po posljednjem mirnom posjedu jer se isti nije mogao utvrditi na temelju izvedenih dokaza a niti po sporazumu budući isti nije sklopljen. 6. Nakon dovršetka naprijed navedenog postupka u kojem nije prihvaćen njen prijedlog za uređenje međe između nekretnina stranaka koji se podudara s katastarskim nacrtom tužiteljica je, temeljem odredbe čl. 103. st.6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96, 68/98, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 u daljnjem tekstu ZV), pokrenula ovaj postupak navodeći da se stvarni položaj međe između predmetnih nekretnina ne podudara s međom uređenom rješenjem poslovni broj R1-61/19-19 od 25. listopada 2019., već da se stvarna međa proteže južno od pravca uređene međe između točaka A i B u smjeru zapad-istok, i to za 6,80 metara južno u odnosu na točku A odnosno za 3,75 metara južno u odnosu na točku B odnosno da se stvarna međa podudara s međom prema katastarskom planu kako je pokazana od strane geodetskih vještaka i u navedenom izvanparničnom postupku.
7. Pošavši od utvrđenja da za svoju tvrdnju da se stvarna međa i stanje dugogodišnjeg samostalnog i poštenog posjeda stranaka podudaraju s međom prema katastarskom planu te da je ona vlasnica sporne površine između uređene međe i međe koja proizlazi iz katastarskog plana tužiteljica nije pružila valjane dokaze za dokazivanje istinitosti tvrdnji tužiteljice o odlučnim činjenicama u ovoj pravnoj stvari sud prvog stupnja utvrdio je da tužiteljica, na kojoj je bio teret dokazivanja, nije dokazala osnovanost svojeg zahtjeva te je posljedično tome njezin zahtjev u cijelosti odbio.
8. Suprotno žalbenim razlozima, sud prvog stupnja sastavio je presudu u skladu s odredbama Zakona o parničnom postupku. Za svoju odluku dao je jasne i razumljive razloge koji imaju podlogu u izvedenim dokazima. Pobijana presuda ima jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, koji nisu u proturječnosti s izrekom presude. Ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati pa se nije ostvario žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. tč. 11. ZPP, na koju povredu odredaba parničnog postupka ukazuje tužitelj u svojoj žalbi.
9. Sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene (članak 8. ZPP) valjano utvrdio činjenično stanje, koje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja, time da u svojoj žalbi tužiteljica navodi neodlučne činjenice prema kojima bi činjenično stanje ostalo pogrešno ili nepotpuno utvrđeno, a svode se zapravo na ocjenu provedenih dokaza od strane žaliteljice.
10. Prvostupanjski sud je u obrazloženju pobijane presude reproducirao iskaze saslušanih svjedoka kao i iskaze stranaka te utvrdio da istima nije mogao pokloniti vjeru odnosno da iz istih nije mogao sa sigurnošću utvrditi odlučne činjenice. Iznesena utvrđenja i zaključak suda prvog stupnja da tužiteljica nije uspjela dokazati istinitost svojih tvrdnji odnosno glede osnova tužbenog zahtjeva prihvaća i ovaj sud drugog stupnja jer ih žalbeni navodi nisu uspjeli dovesti u sumnju. Navodi iz žalbe tužiteljice u bitnom se iscrpljuju u iznošenju vlastite ocjene dokaza prema kojoj je sud iz iskaza saslušanih svjedoka i njenog iskaza mogao utvrditi istinitost njenih tvrdnji. Vlastita ocjena dokaza nije način na koji stranka može dovesti u pitanje pravilnost i zakonitost sudske odluke (čl. 8 ZPP-a) a osobito ne kada zanemaruje činjenicu, koju je sud prvog stupnja pravilno uzeo u obzir, a to je da su se iskazi svjedoka i stranaka u ovoj pravnoj stvari uglavnom referirali na razdoblje od prije više od 30 godina, da u tom razdoblju nekretnine stranaka uopće nisu bile obrađivane ni održavane, da su iste zato zarasle zbog čega nije moguće uopće raspoznati prostorni doseg odnosno razgraničenje nekretnina stranaka opažanjem na terenu pa da je u tim okolnostima doista i upitna sposobnosti svjedoka da se točno očituju odnosno na terenu točno orijentiraju i to na način da bi bili u stanju točno pokazati granice do kojih su nekretnine stranaka bile uživane s time da su pri tome saslušani svjedoci čija je uvjerljivost bila podjednaka o tim činjenicama iskazivali suprotno, koja oprečnost u iskazivanju je očito posljedica favoriziranja određene stranke. Prema tome ne postoji niti žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 355 ZPP- a).
11. S obzirom na navedeno zaključak suda prvog stupnja da tužiteljica nije uspjela dokazati istinitost svojih tvrdnji o odlučnim činjenicama (da bi ona bila vlasnica sporne površine zemljišta između uređene međe u izvanparničnom postupku i međe koja proizlazi iz katastarskog plana odnosno da se stvarna međa i stanje dugogodišnjeg samostalnog i poštenog posjeda stranaka podudaraju s međom prema katastarskom planu) ukazuje se pravilnim.
12. Naime, dužnost je stranaka da u parnici iznesu tvrdnje o činjenicama na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predlože dokaze kojima će potkrijepiti te činjenične tvrdnje (čl. 219. ZPP). Pri tome je tužitelj dužan dokazati istinitost navoda o postojanju svoje tražbine, a ako u tome ne uspije njegov zahtjev za pružanje pravne zaštite treba odbiti. Kako istinitost određene tvrdnje treba dokazati ona stranka koja tvrdi da određena činjenica postoji, a ne onaj koji poriče njeno postojanje u konkretnom slučaju teret dokaza naprijed navedenih odlučnih činjenica je na tužiteljici, što ista nije uspjela dokazati.
13. Prema izloženom, sud prvog stupnja na utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev odbio u cijelosti.
14. Slijedom izloženog, valjalo je primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP, odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
15. I odluka o troškovima postupka pravilna je kako po osnovi (čl. 154. st.1 ZPP) tako i po visini (čl. 155 st. 1 ZPP) troškova koji su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 112/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22).
U Zagrebu 17. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća:
Vlasta Feuš
