REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj Gž Ovr-424/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, po sutkinji Ivi Kancijanić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja ČL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Davorin Grgić, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenika 1. SL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. CL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Marija Vučković, odvjetnica u Zagrebu, radi odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima poslovni broj Ovr-1293/2024-4 od 29. svibnja 2024., 17. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba ovršenika te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima poslovni broj Ovr-1293/2024-4 od 29. svibnja 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem je sud prvog stupnja odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe podnesen 29. travnja 2024.

2. Pravovremenu i dopuštenu žalbu protiv navedenog rješenja podnose ovršenici. Navode da sud pogrešno tumači kako u ovom predmetu ne egzistira bilo koji od taksativno predviđenih razloga za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava s obzirom na to da su protiv ovršne isprave podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije čime je ispunjen uvjet za odgodu ovrhe predviđen odredbom članka 65. stavka 1. točke 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24. dalje: OZ). Ističu da u slučaju uspjeha u revizijskom postupku protuovrhom neće moći vratiti neosnovano naplaćene iznose, iz razloga što ovrhovoditelj ne ostvaruje prihode i nema imovine. Navode da je s time u vezi obrazloženje pobijane odluke nejasno i kontradiktorno samom sebi. Smatraju da su dokazali kako bi provedbom prijenosa zaplijenjenih sredstava bila ugrožena egzistencija ne samo ovršenika već i dvoje malodobne djece koja žive u zajedničkom kućanstvu s ovršenicima, jer da cijela obitelj živi od mjesečnih primanja u iznosu od 215,62 eura. Predlažu uvažiti žalbu te preinačiti pobijano rješenje i prihvatiti prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe.

3. Ovrhovoditelj je podnio odgovor na žalbu s prijedlogom da se odbije kao neosnovana i potvrdi rješenje suda prvog stupnja.

4. Žalba ovršenika nije osnovana.

5. Predmet postupka je zahtjev ovrhovoditelja za proglašenje nedopuštenim prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava po zahtjevu ovrhovoditelja za izravnu naplatu iznosa od 11.530,29 eura / 86.875,00 kuna sa zateznim kamatama od 23. kolovoza 2022. do isplate na temelju pravomoćne sudske odluke - presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1327/06-173 od 23. kolovoza 2022., koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-823/2023-2 od 7. ožujka 2023.

6. Pobijano rješenje ispitano je u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći pri tome po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba ovršnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava prema članka 365. stavku 2. u vezi s člankom 381. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) i člankom 21. stavkom 1. OZ-a.

7. U prvostupanjskom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9. 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

8. Prigovorom da je odluka kontradiktorna sama sebi jer sud navodi da ovršenici u slučaju uspjeha s revizijom mogu provesti protuovrhu neovisno o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, ovršenici sadržajno upućuju na bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a. Međutim, budući da - unatoč takvom pogrešnom zaključivanju suda prvog stupnja - iz obrazloženja pobijane odluke proizlazi kako je prijedlog odbijen zato što ovršenici nisu učinili vjerojatnim da bi provedbom ovrhe (prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava) trpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, rješenje se može ispitati pa nije ostvarena ova bitna povreda.

9. Sud prvog stupnja je odbio prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava po zahtjevu ovrhovoditelja za izravnu naplatu s obrazloženjem da u konkretnom slučaju ne egzistira nijedan od razloga taksativno navedenih u članku 65. OZ-a te da ovršenici nisu učinili vjerojatnim nastupanje nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.

10. Prema odredbi članka 210. stavka 1. OZ-a ovršenik može, nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi članka 209. stavka 4. tog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Pritom će se, prema odredbi stavka 2. istog članka na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način primjenjivati odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe (članka 65. OZ-a).

10.1. Iz odredbe članka 65. stavka 1. OZ-a u vezi s člankom 210. stavkom 1. OZ-a proizlazi da se prijenos zaplijenjenih sredstava može odgoditi na prijedlog ovršenika samo ako se kumulativno ispune obje pretpostavke propisane člankom 65. stavkom 1. OZ-a odnosno ako je ostvaren neki od pojedinačno navedenih razloga iz članka 65. stavka 1. točaka 1. do 11. OZ-a te ako postoji još i vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, teško nadoknadive štete ili nasilja.

11. Ovršenici su dokazali da su protiv ovršne isprave podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije, čime je - protivno utvrđenju suda prvog stupnja - ostvarena prva od zakonskih pretpostavki za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava u skladu s člankom 65. stavkom 1. točkom 1. OZ-a.

11.1. Međutim, pravilno je sud prvog stupnja zaključio da ovršenici nisu učinili vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

11.2. S time u vezi valja navesti da ovršenik već u podnesenom prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate mora navesti činjenice i pružiti dokaze iz kojih proizlazi vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete. Pritom valja imati u vidu da se za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ne traži postojanje bilo kakve štete, nego isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive, one koju protuovrhom ili restitucijskom parnicom i ovrhom koja bi se nastavno provela, ovršenici ne bi mogli nadoknaditi od ovrhovoditelja. Ta šteta primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno o tome je li ovrhovoditeljeva imovina dostatna za vraćanje novčanih sredstava koja će u postupku izravne naplate biti prenesena ovrhovoditelju, ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.

11.3. Ovršenici u ovom postupku ničim nisu učinili vjerojatnim da ovrhovoditelj nema sredstava za vraćanje navedenih novčanih iznosa pa su u tom smislu istaknute tvrdnje ovršenika ostale na razini paušalnih navoda. Činjenica što je ovrhovoditeljev obrt zatvoren ne dovodi nužno do takvog zaključka, jer to ne znači da ovrhovoditelj nema druge imovine iz koje bi se ovršenici mogli namiriti u slučaju uspjeha s izvanrednim pravnim lijekom.

12. Proizlazi stoga da je sud prvog stupnja donio pravilnu i zakonitu odluku kada je prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa novčanih sredstava odbio kao neosnovan pa je valjalo odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a.

U Puli 17. prosinca 2024.

Sutkinja

Iva Kancijanić