REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3104/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Filipu Suliću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB 52634238587, uz sudjelovanje umješača na strani tužene Župa sv. Antuna opata, OIB 15477655426, iz Maranovića, Maranovići b.b., zastupanog po punomoćniku Antunu Kisiću, odvjetniku u Dubrovniku, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1771/2022-3 od 11. ožujka 2024., kojima je dijelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-1436/2019 od 2. svibnja 2022., u sjednici održanoj 17. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Protiv presude i rješenja Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1771/2022-3 od 11. ožujka 2024., kojima je dijelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-1436/2019 od 2. svibnja 2022., tužitelj je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) podnio prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši slijedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:
„1. Radi li se o promašenoj pasivnoj legitimaciji kada tužitelj podnese tužbu na utvrđenje vlasništva nekretnina protiv tada u zemljišnoj knjizi upisane tuženice kao vlasnice, ako se u tijeku parnice, upravnim aktom, te nekretnine otuđe umješaču na strani tuženice?
2. Radi li se o promašenoj pasivnoj legitimaciji kada tužitelj podnese tužbu na upis prava vlasništva nekretnina protiv tada u zemljišnoj knjizi upisane tuženice kao vlasnice, ako se u tijeku parnice, upravnim aktom, te nekretnine otuđe umješaču na strani tuženice?
3. Predstavljaju li nekretnine koje je tuženica privatizirala stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o šumama (NN 52/90), iznimku od nekretnina na kojima je treća osoba stekla knjižno pravo pravnom predmnijevom od tuženice, umjesto općine ili grada, sukladno čl. 69. st. 1. Zakona o upravljanju državnom imovinom (NN 52/18)?“.
1.1. Predmetni prijedlog za dopuštenje revizije tužitelj je podnio i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP smatrajući da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje, pravo na jednakost te pravo na sudsku kontrolu zakonitosti odluka o nekretninama.
1.2. Niti tužena niti umješač na strani tužene nisu podnijeli odgovor na prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud ocijenio je slijedeće.
2.1. U odnosu na predmetna pravna pitanja tužitelj nije postupio sukladno odredbi čl. 387. st. 1. toč. 3. ZPP jer nije jasno naznačio razloge zbog kojih smatra da bi mu Vrhovni sud Republike Hrvatske trebao dopustiti reviziju. Tužitelj je tek u odnosu na pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 1. i u odnosu na pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 2. ukazao da bi bilo potrebno preispitati sudsku praksu. No, riječ je tek o uopćenoj ocjeni tužitelja, a bez da bi iznio jasne i potpune razloge potrebe za preispitivanjem sudske prakse (posebno ne u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. al. 4. ZPP).
2.2. Tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno jedno od temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (na povredu kojih prava tužitelj ukazuje sadržajem prijedloga za dopuštenje revizije).
3. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.a st. 1., st. 3. i st. 4. u vezi s odredbom čl. 400. st. 2. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 17. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
