P-3435/2021

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U STAROM GRADU

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, po sucu ovog suda Miljani Srhoj Buratović, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja: 1/ RG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2/ TG RGK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3/ ŠG CG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4/ ŠG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5/ FG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Darijani Godinović, odvjetniku u Hvaru, protiv tuženika: 1/ SG pok. ČG, 2/ UG pok. ČG, 3/ ĆG pok. R, 4/ ČG pok. R, 5/ VG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 6/ ZG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 7/ GG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 8/ TGK pok. ČG, ovi ad 1-4 i 8/ odsutni i nepoznata boravišta zastupani po privremenom zastupniku Željku Šćepanoviću odvjetniku u Hvaru, 9/ T Š iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], ovi ad 5, 6, 7, 9/ zastupani po Miri Boban odvjetnici u ZOU Boban i Lolić iz Splita, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon provedene glavne i javne rasprave, u nazočnosti punomoćnika tužitelja te tuženika ad 5, 6, 7 i 9/ sa zamjenikom punomoćnika, zaključene dana 26. rujna 2024., objavljene 17. prosinca 2024.

p r e s u d i o je

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

I/ "Utvrđuje se da je tužiteljica ad 1/ suvlasnica za 1/6 dijela, tužiteljica ad 2/ za 1/3 dijela, prava vlasništva, tužitelj ad 3/ za 1/6 dijela, tužitelj ad 4/ za 1/6 dijela, tužitelja ad 5/ za 1/6 dijela suvlasničkog dijela upisanog na ime tuženika ad 1/, ad 2/, ad 3/, ad 4/, ad 5/, ad 6/, ad 7/, ad 9/ na čes.zgr. 335, čes.zem.1387, čes.zem. 1850/1, čes.zem. 1850/6, čes.zem.1850/8, čes.zem. 1850/9, z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te su ovlašteni tužitelji ad 1-5/ zatražiti i postići upis prava vlasništva na svoje ime i u svoje vlasništvo, uz prethodno brisanje istog prava sa imena tuženika ad 1/, ad 2/, ad 3/, ad 4/, ad 5/, ad 6/, ad 7/, ad 9/ koji upis su tuženici ad 1/, ad 2/, ad 3/, ad 4/, ad 5/, ad 6/, ad 7/, ad 9/ dužni trpjeti, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude.

Utvrđuje se da je tužiteljica ad 1/ suvlasnica za 1/6 dijela, prava vlasništva, tužitelja ad 3/ za 1/6 dijela, tužitelj ad 4/ za 1/6 dijela, tužitelj ad 5/ za 1/6 dijela suvlasničkog dijela upisanog na ime tuženika ad 8/ na čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te su ovlašteni tužitelja ad 1-5/ temeljeno na ovoj pravomoćnoj presudi zatražiti i postići upis prava vlasništva na svoje ime i u svoje vlasništvo, iz prethodno brisanje istog prava sa imena tuženika ad 8/, koji upis je tuženika ad 8/ dužan trpjeti, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude.

Dužni su tuženici ad 1-ad 9/ naknaditi tužiteljima ad 1- ad 5/ troškove ovog sudskog spora samo ako se protive tužbenom zahtjevu, sve sa zakonskim zateznim kamatama sukladno članku 29 ZOO-a, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti."

II/ Dužni su tužitelji naknaditi tuženima ad 5/,6/,7/ i 9/ parnični trošak u iznosu od 2.681,25 EUR-a, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelji u tužbi navodi da su stvarni vlasnici i posjednici utuženih nekretnina koje su u ZK upisane na njihovo ime u različitim suvlasničkim udjelima. Navode da je nekretnina čes.zgr.335 k. o. [katastarska općina] više od stoljeća stara obiteljska kuća, dok su ostale čestice obradiva površina na kojima je bila uzgajana vinova loza, lavanda, masline omeđene sa jasno prepoznatim kamenim suhozidima. Navode da je u PL br. 73 kao posjednica čes.zgr. 335 te čes.zem. 1387, 1850/1/3/6/7/8/9, 1841/1 upisana DG "Dinka" Domitrović. U PL br. 51 da je kao posjednica čes.zem. 1853/2, 3403, 3404, 5139, 5149/2, 3386, 5149/1 i 5120 upisana ŽG. Dodaju kako su sporne nekretnine po pravu prednika u vlasništvu i posjedu više od 100 godina te su pripale djedu tužitelja ad 1-5/ sada pok. IG koji je imao troje djeca, BG oca tužitelja ad 1/ i 2/, JG majku tužiteljice ad 3/, te EG majka tužitelja ad 4/ i 5/. Istinitost ovih navoda da potvrđuje Sporazum potpisan od LG, EG i ĐG rođ. EG od 15.05.1984. kojim se utvrđuje činjenično stanje a to je da je upravo pok. IG vlasnik imanja i kuće u [adresa]. Ističu da je pok. IG živio sa roditeljima o kojima je brinuo do njihove smrti. Za tužene ad 1-4/ i 8/ navode da bi bili odsutni i nepoznata boravište te im je sud rješenjem od dana 19.03.2019. postavio zastupnika u osobi Željka Šćepanovića odvjetnika u [adresa] uz objavu oglasa u NN, a podneskom zaprimljenim na ovom sudu dana 25.03.2019. privremeni zastupnik tuženika ad 1-4/ i 8/ se opreza radi protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te predlaže izvođenje dokaza predloženih u tužbi.

Podneskom zaprimljenim na ovom sudu dana 11.01.2022. tužitelji su precizirali tužbeni zahtjev kao u izreci.

2. U odgovoru na tužbu tuženici ad 5/,6/,7/ i 9/ protive se tužbi i tužbenom zahtjevu te ističu kako su netočni navodi iz tužbe da bi tužitelji bili u isključivom i nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina. Navode da su prednice tuženika ad 5/,6/, 7/ i 9/ sada pok. NG i KG bile suvlasnice predmetnih nekretnina koje su stekle temeljem nasljeđivanja iza smrti majke pok. AG rođ. IG. Ističu kako Sporazum od 15.05.1984. je sačinjen u odnosu na samo jednu nekretninu koja je predmet tužbenog zahtjeva a sačinjen je između osoba koje nisu bili vlasnici predmetne nekretnine za cijelo te su raspolagali sa više prava nego im to pripada. Ističu kako su nekretnine koje su predmet tužbenog zahtjeva imovina obitelji IG koja se generacijama nasljeđivala, te eventualna dosjelost u konkretnom slučaju nije pravni osnov za stjecanje prava vlasništva obzirom da se radi o dosjelosti između krvnih srodnika.

3. U dokazne svrhe sud je pregledao neformalne ZK izvatke z. ul. [broj ZK uloška] upisano na ime TGK pok. ČG za 6/12 dijela, PG rođ. MG za 2/12 dijela, RGK, [adresa], za 21/12 dijela, RG, [adresa] i CG, [adresa] za po 1/12 dijela prava vlasništva i 173 k. o. [katastarska općina], pregledani su prijepisi PL br. 73 i 51 za k. o. [katastarska općina], pregledana je preslika Sporazuma, 15.05.1984., pregledana je povijest promjena na predmetnim nekretninama od revizije katastra, izveden je dokaz očevidom na mjestu spora dana 15.09.2023., pregledano je vještvo vještaka Petra Garmaza "U Solinu, listopad 2023." kao i skica mjesta spora te fotografije koje prileže istome, pregledana je preslika tužbe od 15.04.1998., odgovora od 15.05.1998., dopisa od 1997. (str. 233-236 spisa), pregledano je rješenje pod Z-420/98, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka HG, OG, dokaz saslušanjem tužitelja ad 1/, 3/ i 4/ te saslušanjem tuženika ad 6/ i 7/.

4.Tužbeni zahtjev tužitelja nije pravno osnovan.

5. Pregledom neformalnog ZK izvatka z. ul. [broj ZK uloška] utvrđeno je da je pravo vlasništva na nekretninama oznake č. zem. [katastarska čestica], vrt površine 104 m2, č. zem. [katastarska čestica], vinograd površine 709 m2, č. zem. [katastarska čestica] vinograd površine 61m2, č. zem. [katastarska čestica] oranica površine 691m2, č. zem. [katastarska čestica] vinograd površine 504m2 i č. zem. [katastarska čestica] vinograd površine 723m2, upisano na ime ovdje tužitelja u različitim suvlasničkim udjelima.

Pregledom neformalnog ZK izvatka z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je pravo vlasništva na č. zgr. [katastarska čestica], kuća 180m2, č. zem. [katastarska čestica] vrt površine 126m2, č. zem. [katastarska čestica] vrt površine 54m2, č. zem. [katastarska čestica] vrt površine 94m2, č. zem. [katastarska čestica] vinograd površine 61m2, čzem. 1850/9 vinograd površine 852m2, č. zem. [katastarska čestica] vinograd površine 849m2, č. zem. [katastarska čestica] vinograd površine 227m2, č. zem. [katastarska čestica] vinograd površine 255m2, č. zem. [katastarska čestica] vinograd površine 1079m2 i č. zem. [katastarska čestica] vinograd površine 582m2, upisano na ime ovdje tužitelja ad 1-3/, tuženika ad 1-4/, na ime ŠGK pok. C, CGK pok. C, NG ž. F, RJ ž. R, PG rođ. MG, TJ i ŠJ u različitim suvlasničkim udjelima.

6.Pregledom preslike PL br. 73 za k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da su kao posjednice za po 1/3 dijela na č. zgr. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica]/ upisane PG, [adresa], FGK i DG "Dinka" Zagreb.

Pregledom preslike PL br. 51 za k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je kao posjednice u cijelosti na č. zem. [katastarska čestica] upisana SGK.

7. Pregledan je Sporazum "Zagreb 15.05.1984," zaključen između braće FGK ŠGK i S i sestre ĐG rođ. FGK o održavanju i korištenju kuće u [adresa] kao i zemlje u [adresa]. Sudionici sporazuma konstatiraju da je kuća kao i imanje (zemlja) knjižena na pok. djeda p. FGK ([adresa]) i na njegovu u to vrijeme maloljetnu djecu. Navode da je potpisnicima sporazuma poznato da su djeca pok. djeda CJ i none FGK i to HG, Č, UG i U iselili iz [adresa] koncem 19. i početkom 20. stoljeća a da je na zemlji ostao živjeti u kući sa roditeljima najmlađi sin IG koji je o njima brinuo sve do njihove smrti. Nadalje, da im je poznato da je nakon smrti pok. [adresa]. u [adresa] ostala živjeti supruga FJ sa djecom sve do svoje smrti 1966. U preostalom dijelu sporazuma potpisnici se dogovaraju oko podjele kuće u [adresa], dok će sve ostale nekretnine u [adresa] sudionici sporazuma rješavati sporazumno.

8. Pregledana je povijest promjena na utuženim česticama i to č.zem. tako da je za č. zem. [katastarska čestica]/ te č. zgr. [katastarska čestica] utvrđeno da je od revizije katastra kao posjednica na tim nekretninama upisana FJ ud. Ć a po tom je 2001. izvršena promjena posjednika u PL br. 73 na način da se umjesto FJ ud. C kao posjednice upisuju DG "Dinka" rođ. SJ, PG rođ. MG i ČJ rođ. UJ za po 1/3 dijela posjeda. Što se tiče č. zem. [katastarska čestica] od revizije katastra je upisan ĆJ iz [adresa], a popisom promjena iz 1994. izvršena je promjena posjednika u PL br. 51 k. o. [katastarska općina] te se umjesto VJ kao posjednica upisuje ŽG iz [adresa].

9.Pregledana je preslika rješenja pod Z-420/94 kojim se na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju posl br. O-1493/92 od 22.02.1994. iza smrti ZJ rođ. ČJ p. CJ, dozvoljava uknjižba prava vlasništva na nekretninama u k. o. [katastarska općina] za 8/30 dijela prava vlasništva na č. zgr. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] na ime i korist GJ i DJ za po ½ dijela prava vlasništva uz izbris istog prava s imena ZJ iz [adresa].

10. U ovoj pravnoj stvari izveden je dokaz očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka dana 15.09.2023. te je pregledano vještvo vještaka Petra Garmaza dipl.ing.geod. "U Solinu listopad 2023.", kao i skica mjesta spora te fotografije koje prileže istome.

11.Svjedok HG u svom iskazu naveo je da što se tiče kuće u [adresa] koja je predmet ovoga spora, on da ima zemlju nekih 50 metara udaljenu od te nekretnine, te može potvrditi da je u tu kuću tijekom ljeta redovito dolazila tužiteljica ad 2/ RGK s majkom DG i ocem V, nadalje ona je imala dva brata, Č koji je imao kuću u [adresa] te EG koji je bio stomatolog i imao vikendicu na Braču. Dodao je kako je upravo RGK s roditeljima održavala kuću koliko je mogla, pronašao im je majstore kada su odlučili promijeniti krov kuće i po njenoj priči mu je poznato da je između nasljednika postignut dogovor da bi predmetne nekretnine pripale njoj i ostalim tužiteljima. Što se tiče nekretnina koje predstavljaju zemljišta naveo je da se južno od kuće nalazi zemljište gdje je bila posađena levanda koja je još uvijek tu prisutna samo je nitko ne održava i ne bere, sa zapadne strane nalazi se vrt, dok preostale nekretnine u naravi predstavljaju šumu. Moguće je da su neke od tih nekretnina nekada bile obradive površine pod vinogradom s čijom se obradom prestalo te je to pretvoreno u šumu. Na upit suda može li pojasniti tko bi bili ostali tužitelji svjedok navodi da mu nisu poznati odnosno da nije siguran te ističe kako se otac ŽJ zvao IG dakle riječ je o djedu tužiteljice ad 2/.

Na upit punom. tužitelja da li se sjeća IG, da li mu je poznato kada je isti umro, svjedok navodi da se ne sjeća međutim sjeća se njegove supruge FJ koja je živjela u spornoj kući. Na daljnji upit da li je ikada čuo da bi itko osporavao pravo posjedovanje i korištenje predmetnih nekretnina tužitelju i njihovim prednicima, svjedok navodi da nije čuo.

Na upit zamj. punom. tuženika kada je RGK zadnji put bila u [adresa], svjedok navodi da je bila prije 2 godine međutim da dolazi njezin sin s obitelji, prije toga je dolazila i RGK s suprugom koji je umro. Na daljnji upit da li se kuća održava svjedok iskazuje potvrdno, već je naveo da je krov promijenjen, promijenjena su vrata od konobe te su farbane škure na prozorima, ostale nekretnine da se ne obrađuju obzirom da predstavljaju šumu.

12.U svom iskazu svjedok OG naveo je da osobno poznaje tužiteljice ad 1/ i 2/, naime otac RG se zvao Z koji je umro a njegov otac zvao se Č. Tužiteljica ad 2/ RGK imala je majku ŽJ koja je pak imala brata EG i Č i ono što može reći je da sam samo te 2 obitelji viđao kako koriste i dolaze u tu kuću koju su održavali i prije i sada prema mogućnostima. Nadalje, što se tiče preostalih nekretnina koje su predmet tužbe da je po priči oca mu je poznato da su pok. roditelji ŽJ, C i FJ jednu česticu zemlje na predjelu " Jarčišće" dali na obradu njegovom pokojnom djedu, koji je umro 1942. god. a koji je kad je počeo II. svj. rat zemlju vratio C FJ, na nekretnini su bile masline i vinograd koji je njegov djed obrađivao. Dodao je da je njegov djed bio dobar prijatelj s Ć i FJ što govori u prilog činjenici da nisu imali bliže rodbine u [adresa] kojima bi dali na obradu zemlju. Za preostale nekretnine zna gdje se nalaze, u davna vremena su zasigurno bila pod obradom, međutim zapušteni su već dugo godina. Dok su bili živi pok. roditelji RGK i djed RG, oni su održavali vrtove u blizini kuće kako bi posadili povrtne kulture, nakon njihove smrti s takvom obradom se prestalo budući njihova djeca sada dolaze samo ljeti.

Na upit punom. tužitelja da li se sjeća pok. C i FJ roditelja ŽJ i Č i EG, svjedok navodi da se C ne sjeća dočim je FJ s djecom živjela u kući i živjeli su od poljoprivrede. Na daljnji upit da li se kuća i dan danas održava, svjedok navodi da se kuća održavala i održava i danas i to da je održava RGK, a čini mu se da su promijenjena vrata i škure.

13. Tužiteljica ad 2/ ČGK, u svom iskazu navela je da je njena nona FJ bila udana za IG, obiteljski nadimak je bio " G", imali su šestero djece i živjeli su u [adresa] zajedno s Jurjevim roditeljima u kući koja je predmet spora i brinuli se o imanju, nekretninama koje su također predmet ovog spora. Kada je njen djed C umro za nonu i njeno šestero djece koji su ostali bez sigurnosti i potpore nije bilo lako opstati u [adresa] te se ona obratila rođacima u Zagrebu koji su omogućili da ona sa šestero djece 30-ih god. prošlog stoljeća preseli u Zagreb gdje započinje novi život. Dodala je da je njena majka ŽJ imala sestru D te braću CJ, Ž, ŠGK i EG, oni su bili djeca pok. FJ, njihove none i u tom periodu njihova odrastanja i školovanja u Zagrebu o kući kao i o obiteljskom imanju u [adresa] se nije nitko brinuo dok se nisu stvorile mogućnosti da svatko od djece nakon završetka školovanja pripomogne u obnovi kuće, a i tada nakon što su oni stasali tj. završili školovanje baka FJ veći dio godine provodi u [adresa]. Prvi zahvat na obnovi kuće bio je negdje 1955. i od tada se svake godine prema prioritetima ulagalo u uređenje kuće čemu govori u prilog i činjenica da je tijekom ljeta u toj kući boravila obitelj. Ona kao kćerka ŽJ i ostali tužitelji su prvi rođaci, obzirom da je obitelj brojna oni i dan danas dogovaraju termine dolaska i boravka u toj kući, a što se tiče nekretnina koje su predmet tužbe iste su dok je nona bila u Zagrebu koristili i obrađivali rođaci, a kasnije kad se nona vratila barem pola godine odnosno 10 mjeseci živjeti u [adresa], ona je uz pomoć djece koristila dio tih nekretnina za sadnju. Što se tiče ovdje tuženika, ono što joj je poznato je to da je njihova nona bila sestrična njene majke odnosno kćer jednog od braće pok. C, prema njenim sjećanjima a tada je bila u srednjoj školi tek tada je došlo do nekakvog povezivanja sa prednicima tuženika ali u smislu obnavljanja rodbinskih kontakata ali nikakvih traženja i osporavanja prava na nekretninama koje su predmet ove tužbe.

Na upit punom. tužitelja kada se njena baka pok. FJ vraća živjeti na otok u [adresa], tužiteljica navodi da ne zna točno, na daljnji upit da li itko osim pok. C i njegovih slijednika u kući i [adresa] boravio, posebice netko od tuženika i njihovih prednika tužiteljica navodi da nije nitko te da nikad nitko nije imao ključeve od kuće. U pogledu pojašnjena rodoslovlja navodi da je ona kćerka DG (ĐG), tužiteljica ad 1/ RG je kćerka ŠGK, a CG tužitelj ad 3/ je unuk ŠGK sina pok. C, tužitelj ad 4/ ŠG sin je EG, a FG tužitelj ad 5/ također je sin EG, dodala je da su ĆG, D i HG umrli bez potomaka. Na upit zamj. punom. tuženika kad je zadnji put bila u kući u [adresa] tužiteljica navodi da je bila prije 2 godine budući joj zdravstveno stanje nije dozvoljavalo raniji dolazak. Na daljnji upit da li zemlje koje su predmet tužbe oni obrađuju, tužiteljica navodi da se ne obrađuju budući žive u [adresa], na upit da li joj je poznato kako se zvao otac IG, tužiteljica navodi da pretpostavlja da se zvao HG budući je najstariji unuk dobio po njemu ime. Na daljnji upit da li joj je poznato da bi C imao braće i sestara tužiteljica navodi da je imao dvije sestre UG i D, imao je i braću, međutim svi su oni osim C napustili [adresa] i prilikom odlaska bili namireni uglavnom plaćenim putem uz dogovor odnosno obavezu da C jedini koji ostaje u [adresa] preuzme brigu o roditeljima i obiteljskom imanju. Na upit zašto u Sporazumu iz 1984. osim kuće u [adresa] nisu navedene i nekretnine koje su predmet tužbe, tužiteljica navodi da misli da su pored kuće predmetom sporazuma i nekretnine ali da nije sigurna, a na daljnji upit zašto sporazum nije potpisan od strane ostalih nasljednika navedeni u stavku 3 Sporazuma, tužiteljica navodi da je već prethodno rekla da su napustili [adresa], ne zna gdje su živjeli. Na daljnji upit da li joj je poznato kako se zvala baka tuženika, tužiteljica navodi da se zvala ZJ a da joj nije poznato kako se zvao njezin otac. Na daljnji upit da li joj je poznato da bi ona bila nasljednica iza pok. CJ i ZJ, tužiteljica navodi da ona to ne može znati. Na daljnji upit gdje je živjela ZJ, tužiteljica navodi da je živjela u [adresa]. Na daljnji upit da li se susretala s ZJ, tužiteljica navodi da su se srele nekoliko puta, a na upit zašto prilikom tih kontakata nije inicirala razgovor oko zemlje, tužiteljica navodi da nije bilo potrebe jer ni prije ni poslije od strane ZJ i njenih nasljednika nije iskazan takav interes. Na upit tuženika da li se sjeća da je ikad prespavala u kući ZJ tužiteljica navodi da se toga ne sjeća.

14.Tužiteljica ad 1/ RG u svom iskazu navodi u cijelosti bi se pridružuje iskazu tužiteljice ad 2/, dodala je da je ona kćerka pok. ŠGK, sina pok. FJ te je istakla je njen otac ŠGK bio najstariji od šestero djece, i nakon što se poslije II. svj. rata nona FJ vratila u [adresa] gdje je povremeno živjela, on joj je pomagao u obradi jednog dijela zemljišta i to zemljišta gdje je prije bio vinograd, zajedno su posadili levandu a njen brat Z je noni pomagao prilikom žetve levande od čega je ona ostvarivala jedini prihod. Dodala je kao ona, njen sin i kćer svake godine dolaze u kuću u [adresa], istu nastoje održavati i to na način kao što su nastojali održavati njihovi roditelji, sada rade njihova djeca dakle praunuci pok. FJ i C. Dodala bi je da je od tužiteljice ad 2/ mlađa pet godina, bilo joj je poznato da je njen otac imao sestrične međutim ona ih u životu nikada nisam srela ni upoznala, a također nikad nitko od njihove strane nije pokušao ostvariti kontakt s njima, odnosno nije osporavao i dovodio u pitanje naše dugogodišnjeg korištenje i posjedovanje ni kuće ni zemljišta. Na upit pun. tužitelja da li joj je poznato da su nasljednici CJ pored njenog djeda C, njegova braća i sestre, tužiteljica navodi da joj je poznato, međutim da saznanja o tome kao i njihovim pravima ima iz sporazuma gdje je navedeno da su isti napustili otok, iselili se i namireni na način da im je plaćen put. Na upit zamj. punom. tuženika da li joj je poznato tko je i da li je od pradjeda netko ostao živjeti u [adresa] tužiteljica navodi da je u [adresa] ostao živjeti njen djed C dok joj za ostale nije poznato gdje su živjeli, C je bio najmlađi sin CJ, na upit da li joj je poznato gdje je živjela baka ovdje tuženika ,tužiteljica navodi da joj nije poznato da su oni imali baku budući unutar obitelji se o tome nije pričalo.

15.Tužitelj ad 4/ ŠG svom iskazu naveo je da je on sin pok. EG, da je najmlađi u obitelji i u tom smislu se u cijelosti pridružuje iskazima tužiteljica ad 1/ i 2/ budući da sva saznanja o predmetu spora ima od njih.

16.Tuženik ad 7/ GG, u svom iskazu naveo je da se njegova majka zvala DJ, njena majka je bila AG djevojačko ŠG čiji je otac bio HG brat pok. C. Stoga, on po nasljedstvu svoje bake AG rođ. HG i pradjeda CJ polaže pravo na sporne nekretnine, a dodao je da je baka ZJ uvijek govorila da ima dio na nekretninama u [adresa], napomenuo je da je tužiteljica ad 2/ u više navrata boravila kod njih u Splitu, te stoga drži da ne stoji da nisu imali saznanja o postojanju ostatka loze HG. U Sporazumu iz 1984., potpisnici su isključivo braća ŠGK i CGK te sestra ĐG, dočim, nema nitko od njihove strane osim što je navedeno da je HG njihov pradjed odselio iz [adresa], no međutim isti ni na koji način nije namiren kao što navode tužitelji. Istina je da je pradjed HG iselio u Argentinu gdje je rođeno petero djece među njima i baka ZJ, oni su se svi vratili u domovinu, gdje je on ostao 3-4 godine, baka ZJ je ostala živjeti u [adresa] dočim se pradjed HG s ostalom djecom vratio u Argentinu gdje je ostao do kraja života. Dodao je da su njegova majka DJ i njena sestra GJ dolazile u [adresa], a njega je u dobi od nekih 12 god. dovela majka i baka ZJ da mi pokaže tu djedovinu, međutim on poslije nije dolazio, činjenica da je bilo jako davno ali se sjeća da je zemlja bila neobrađena i postojala je kuća u koju nisu ulazili. Što se tiče dolazaka tužiteljice ad 2/ to je bilo u njenoj mladosti, 1984. kada je potpisan ovaj sporazum još je bila živa njihova baka AG. Na upit pun. tužitelja s koliko je god. baka ZJ doselila iz Argentine, tuženi navodi da je imala 14-15 godina, a na daljnji upit ima li saznanja kada je preminuo pradjed HG, tuženik navodi da nema saznanja, a baka ZJ preminula je 1992. god., na upit da li je imala ključeve kuće u [adresa], tuženik navodi da nije a na upit da li je sudjelovala u obradi nekretnina održavanju kuće i sl. tuženik navodi da nema saznanja. Na upit da li mu je poznato da je pok. C ostao na zemlji živjeti s roditeljima, tuženik navodi da o tome nema saznanja da je prvi put o tome saznao u ovom postupku. Na upit zamj. pun. tuženika da li mu je ikad baka govorila o tome da bi ona ili HG bili namireni za nekretnine koje su predmet postupka, tuženik navodi da nije. Na upit da li je baka ikad govorila o sporazumu. tuženik govori da nije, te nadalje navodi da je u više navrata njegova majka sa sestrom dolazila na [adresa] i obilazila nekretnine, a dolazila je i sestra Š zajedno s tetkom GJ. Na daljnji upit da li su za života njegove majke i bake tužitelji imali pretenzije tj. polagali prava na predmetne nekretnine, tuženik navodi da nisu do trenutka zaprimanja ove tužbe.

17.Tuženik ad 6/ ZG, u svom iskazu naveo je da se u cijelosti pridružuje navodima tuženika ad 7/, te je dodao da su njegova majka GJ i majka tuženika ad 7/ DJ bile sestre tj. kćeri ZJ a on je s roditeljima od rođenja živio s bakom ZJ. Istakao je da je tužiteljica ad 2/ u mladosti 2-3 puta godišnje dolazila kod njih u Split, prespavala bi u sobi u kojoj je on kao dijete tada spavao, poznato mu je da je ona bila jedina rodica njegove majke i tete s kojom su održavale redoviti kontakt, a kontaktirale su i njegova baka ZJ i majka tužene ad 2/ ĐG koje su također bile u kontaktu a ĐG je posjećivala njihovu baku. Taj kontakt s tužiteljicom ad 2/ trajao je do njene udaje, kontakt je potom nastavljen putem telefona odnosno kada bi njegovi roditelji odlazili u Zagreb posjećivali bi tužiteljicu ad 2/. Stoga ne stoji navod iste da nisu poznavali njegovu baku niti njegovu majku i njenu sestru. Što se tiče oca tužiteljice ad 1/ ŠGK, sjeća se da je isti također dolazio kod njegove bake ZJ bar jednom godišnje posjećivao je donoseći levandu i crno vino govoreći da je to i od njenog dijela, to je bilo u vrijeme njegova djetinjstva a on je mogao tada imat 10-11 god. Na upit pun. tužitelja da li mu je poznato kada je ŠGK preminuo, tuženik navodi da mu to nije poznato. Na upit zamj. pun. tuženika da li mu je baka ikad spominjala sporazum ili diobu unutar obitelji, tuženik navodi da nije te je uvijek govorila da na [adresa] i ona ima dio nasljedstva i odlazila je u [adresa] i [adresa], ostajala 2-3 dana, a nije mu poznato kod koga. Na daljnji upit da li je baka rekla što bi predstavljalo njihovu djedovinu, tuženik iskazuje da je govorila o dijelovima imanja, jednom je spomenula da su postojale tri kuće od kojih je jedna prodana ali ne u rodu.

18. S obzirom da se tužitelj tijekom postupka poziva na dugogodišnji, nesmetani i mirni posjed predmetnog stana u sljedništvu svojih prednika, tj. isti se poziva na dosjelost kao predmet stjecanja u odnosu na suvlasničke udjele prednika tuženika valja upozoriti da je čl. 388 st. 2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96….141/06, 146/08, 38/09, 153/09 dalje ZV) propisano da se stjecanje, promjene, pravni učinci i prestanak stvarnog prava, do stupanja na snagu toga zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. U smislu odredbi OGZ-a, koje valja primijeniti temeljem navedenog čl. 388 st. 2 ZV-a, a u svezi sa odredbama Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06.travnja 1941.godine (NN 73/91), za stjecanje vlasništva temeljem dosjelosti, a kako se radi o originarnom načinu stjecanja, potrebno je da je posjed zakonit (pravno pravilo 1461 OGZ-a), da je pošten (pravno pravilo 1463 OGZ-a), da je istinit (pravno pravilo 1464 OGZ-a), te je potrebno vrijeme dosjedanja, koje bi, a s obzirom da se radi o zemljištu u privatnom vlasništvu, iznosilo 30 godina u smislu pravnog pravila 1468 OGZ-a. Za navesti je da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina, nije bio dužan dokazivati zakonit način stjecanja, već je bio potreban samo pošteni posjed. Dakle, sukladno navedenom pravnom pravilu, a i kasnije sukladno Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda br. 3/60 od 04.travnja 1960.godine, kojim je najdulji rok za dosjedanje skraćen na 20 godina, a temeljem kojeg su se ocjenjivale pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjedanjem sve do donošenja Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN 53/91, 9/92 i 77/92 dalje ZOVO), nužna pretpostavka za dosjedanje uvijek je bio pošteni posjed. Posjed je pošten ako posjednik ne zna ili iz opravdanih razloga ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Nepošten posjednik je onaj tko zna ili je mogao znati da stvar nije njegova. Po pravnom pravilu 328 bivšeg OGZ-a presumira se da je posjed pošten. Prema odredbi čl. 28 st. 2 i 4 ZOVO postojanje posjeda određenih kvaliteta kroz zakonom određeno vrijeme pretpostavka je za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a u smislu čl. 76 st. 3 ZOVO savjesnost posjeda se pretpostavlja. Također u smislu čl. 159 st. 3 ZV-a, traži se pošteni posjed, a u smislu čl. 18 st. 5 ZV-a, poštenje posjeda se presumira. Što se tiče stjecanja prava vlasništva dosjelošću, treba reći da je to originarni način stjecanja prava vlasništva, jer pravni učinci nastupaju ipso iure, čim su ispunjene pretpostavke dosjelosti. Naime, dosjelost nije samo pravna osnova stjecanja koja bi imala nastupiti tek nekim aktom stjecanja, nego do stjecanja dolazi samom činjenicom da je nastupila dosjelost, pa je dakle nekretnina dosjelošću došla u dosjedateljevo vlasništvo bez upisa u zemljišne knjige, kao što to propisuje i čl. 129 st. 1 ZV-a, a upis u zemljišne knjige ima samo deklaratoran i publicitetan učinak, time da je u smislu čl. 130 st. 1 ZV-a, stjecatelj vlasništva dosjelošću ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva.

Osnovne pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću su samostalan posjed određene kakvoće i neprekidno trajanje posjeda kroz zakonom određeno vrijeme. Samostalan posjed postoji ako posjednik izvršava svoju faktičnu vlast na stvari, kao da je vlasnik stvari. Samo takav posjed bez obzira da li je posredan ili neposredan može dovesti do stjecanja vlasništva dosjelošću. U smislu čl. 11 st.2 ZV- a za svaki se posjed pretpostavlja da je samostalan. Međutim, posjed mora biti i određene kakvoće te mora proteći i vrijeme dosjedanja. Tijek vremena za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalan posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

19. Cijeneći izvedene dokaze zasebno i u njihovoj ukupnosti a suglasno čl.7 i 8 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91 ….. 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22 i 114/22, dalje ZPP) ovaj sud drži da tužbeno traženje tužitelja nije pravno osnovano. Dakle, tužitelji navode da je unutar obitelji došlo do diobe slijedom koje bi predmet spora pripao prednicima tužitelja odnosno tužiteljima, a sve temeljem Sporazuma iz 1984. Međutim, za navesti je da taj Sporazum su potpisali roditelji tužitelja ali ne i drugi zakonski nasljednici za koje navode da su iselili iz Hrvatske da nisu bili u kontaktu s ostaklim nasljednicima a koji nisu polagali nikakva prava na predmetnim nekretninama te da su oni jedini posjednici ovih nekretnina a koje su ujedno navedene u Sporazumu.

Nadalje, za navesti je da tužitelji u tužbi navode kako je IG imao troje djece i to BG oca tužitelja ad 1/ i ad 3/, EG majka tužitelja ad 4/ i ad 5/ i JG majka tužiteljice ad 2/, međutim tužiteljica ad 2/ je u svom iskazu navela kako je njena nona FJ bila udana za IG obiteljski nadimak da je bio " G" te da su imali šestero djece, a tužiteljica ad 1/ je pak navela da je ona kćerka pok. BG, sina pok. FJ koji je bio najstariji od šestero djece.

Nadalje, tužiteljica ad 2/ navodi kako su ostala djeca IG po njezinom saznanju preminuli bez potomaka o čemu nisu dostavljeni dokazi, dakle navodi se da postoji troje djece a ne šestero. Iz iskaza tužiteljice ad 2/ proizlazi kako su svi nasljednici odselili iz Hrvatske i da ne zna gdje su živjeli a potom navodi da joj je poznato da je nona tuženika bila sestričina njene majke, ista da je živjela u [adresa], da su se srele nekoliko puta, da ista nije pokazivala interes za predmet spora te da se ne sjeća da je ikada prespavala u kući bake tuženika, dočim iz iskaza tuženika proizlazi suprotno. Tužiteljica ad 1/ pak navodi da joj je poznato da je njezin otac imao sestričine, da ih nije upoznala ali unatoč tome da nitko od njih nije polagao prava na nekretninama a to sve da joj je poznato iz Sporazuma. Dakle, tužiteljica ne spori činjenicu poznavanja da postoje drugi nasljednici za koje navodi kako ih nije upoznala no međutim postavlja se pitanje otkud saznanje kako isti ne polažu prava na nekretninama, ovo tim više što neposrednih saznanja nema već saznanja temelji na Sporazumu kojeg nisu potpisali niti prvi srodnici roditelja tužiteljice a niti ostali nasljednici.

20.Tuženici pak navode da je njihova baka više desetljeća živjela u [adresa], da je bila u kontaktu s ostatkom obitelji te da je oduvijek bilo poznato da njihova baka a time i oni imaju dio predmeta spora. Tužiteljica ad 2/ da je nebrojeno puta prespavala kod njihove bake, da su bili u izrazito dobrim odnosima te da se nikada nije dovodila u pitanje činjenica da baka tuženika ima prava na predmetnim nekretninama. Dakle, tužiteljici ad 1/ kao i drugima je očito bilo poznato da baka tuženika prebiva u [adresa], da ona potiče od obitelji IG, da je otac tužiteljice ad 1/ dolazio kod bake tuženika, a tuženici da su zajedno a svojom bakom i roditeljima u mladosti obilazili predmetne nekretnine koje im je baka pokazivala kao njihovu djedovinu. U prilog navodu tužitelja da im nitko nikada nije osporavao pravo vlasništva na tim nekretninama tj. diobe u odnosu na predmet spora, suprotno tome govori dopis punomoćnika roditelja tužitelja od 1997. koji je bio upućen majci tuženika ad 7/ i 9/ DJ, a kojim dopisom se navodi da je CGK (otac tužitelja ad 4/ i 5/) zamolio navedenog da mu riješi uknjižbu pogotovo na staroj kući (č. zgr. [katastarska čestica]) koja da je prodana drugim osobama od strane prednika tužitelja, radi čega se moli DJ da dostavi rješenje o nasljeđivanju iza svoje majke kako bi se reguliralo zk stanje, a pored navedenog da bi trebalo rediti uknjižbu i na njenim nekretninama. Iz navedenog dopisa razvidno je kako su prednici tužitelja a i sami tužitelji bili u kontaktu, te se tuženicima ne spori da isti imaju udio na nekretninama koje su predmet spora, te se nudi pomoć pri rješavanju takvog upisa. Nadalje, dana 15.04.1998. podnesena je tužba od strane majke tužiteljice ad 2/ i PG i ČJ protiv NG i DJ kojom tužbom se traži utvrđenje prava vlasništva isključivo na č. zgr. [katastarska čestica] ali ne i na sada spornim nekretninama. Iz odgovora na tužbu od dana 15.05.1998. tužene DJ i NG navode kako su iste nasljednice iza svoje majke AG da polažu prava na ostavinu iza iste te da im nije jasno zašto ih se tuži budući su tužitelji nepošteno ušli u posjed o čemu nisu obavještene. dakle, iz navedene dokumentacije razvidno je kako su otac tužitelja ad 4/ i 5/ kao i majka tužiteljice ad 2/ ne samo znali za ostale nasljednike već su čak i protiv njih pokrenuli postupak iz čega proizlazi kako ostali nasljednici polažu prava na nekretninama a što pak potvrđuje protivljenje prednika tuženika podneseno tužbi. Premda se u navedenim dokumentima osim nekretnina označene ka č. zgr. [katastarska čestica] ne navode nekretnine koje su predmet ovog spora proizlazi kako majke tuženika imaju prava na predmetu spora jer da je suprotno onda bi ove sporne nekretnine bile obuhvaćene i tadašnjom tužbom ili navedene u dopisu a što ovdje nije slučaj. Važno je istaći kako tužitelji svoju tužbu temelje na Sporazumu iz 1984. a koji se odnosi na kuću [adresa]. Dočim iz rezultata postupka proizlazi kako je postojalo više kuća, prednici tužitelja su pokretali postupke u odnosu na one kuće koje su smatrali da njima pripadaju, međutim to ni u kojem slučaju ne znači da tužiteljima pripadaju sve kuće i cijela ostavina. Nadalje u Sporazumu se navodi kako je svim potpisnicima sporazuma poznato da su djeca pok. djeda CJ i none ZJ bili HG (prednik tuženika), Č, UG, U i C (prednik tužitelja) iz čega proizlazi kako su potpisnicima Sporazuma bili poznati svi nasljednici pok. CJ. Međutim, navedeni Sporazum nije potpisan od svih nasljednika nego isključivo od nasljednika pok. IG i to ne od svih već samo nekih. Međutim, kao rezultat dokaznog postupka proizlazi kako je baka tuženika ZJ cijeli život živjela u [adresa] bila u kontaktu s ostalim nasljednicima i tužiteljima, te se postavlja pitanje kako ista o takvom sporazumu nije imala nikakva saznanja niti je takav sporazum potvrdila ili dala suglasnost a što bi bilo logično da je dioba u obitelji provedena. Dakle, navedeni Sporazum o diobi nesporno je potpisan samo od jednog od pet pravnih prednika i kao takav ne može osnov stjecanja prava vlasništva, a pored navedenog tužitelji nisu dokazali da bi bilo tko od drugih nasljednika bio namiren na bilo koji način. Dakle, sud drži da tužitelji nisu dokazali da bi između prednika stranaka u odnosu na sporne nekretnine bio postignut dogovor odnosno bila izvršena dioba, dogovor koji bi neki od prednika stranaka bili namireni, a temeljem čega bi predmetne nekretnine u cijelosti pripale u vlasništvo prednicima tužitelja.

Dakle, tužitelji i njihovi prednici znali su da im ne pripada pravo na posjed spornih nekretnina u cijelostima sama činjenica stupanja u posjed i posjedovanja od strane prednika tužitelja odnosno tužitelja, nije dovoljna za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na suvlasničkom dijelu prednika tuženika, jer su s obzirom na prethodna utvrđenja, kao i što je već navedeno, prednik tužitelja i tužitelji znali odnosno imali dovoljno razloga posumnjati da nemaju odnosno da im ne pripada pravo na posjed spornih nekretnina u cijelosti. Dakle, sud drži da u odnosu na sporne nekretnine na strani prednika tužitelja odnosno nakon njihove smrti na strani tužitelja, nisu stečeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću propisani odredbama OGZ-a a niti prema prihvaćenom načelnom mišljenju proširene Opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda br. 3/60 od 04.04.1960., pa niti prema odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN 53/91 dalje ZOVO stupio na snagu 01.09.1980.), pa tužitelji nisu dokazali ispunjenje pretpostavki stjecanja prava vlasništva dosjelošću u odnosu na suvlasnički udio prednika tuženika.

21.Stoga je riješeno kao u izreci.

22. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a time da je sud tuženima ad 5/ , 6/, 7/ i 9/ usvojio trošak na ime sastava odgovora na tužbu u iznosu od 75 bodova sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 9104, 37/05, 59/07, 148/09, 142/12 – dalje: OT), po 75 bodova na ime pristupa na ročišta od dana 16.02.2022., 07.09.2022., 15.09.2023., 07.02.2024., 25.03.2024., 10.07.2024., i 26.09.2024. primjenom Tbr. 9 toč.1 OT, te po 75 bodova na ime sastava podnesaka od 10.02.2022., 27.08.2024. i 24.09.2024. sve sukladno Tbr.8 toč. 1 OT.

Na ovaj način tuženima je ukupno usvojeno iznos od 825 bodova. Kako vrijednost boda sukladno Tbr. 54 OT iznosi 2,00 EUR-a to je tuženima ukupno obistinjen iznos od 1.650,00 EUR-a koji iznos je uvećan za 30% sukladno Tbr. 36 OT te ukupno iznosi 2.145,00 EUR-a. Kad se taj iznos uveća za iznos PDV-a , trošak tuženika iznosi 2.681,25 EUR-a.

U Starom Gradu, 17. prosinca 2024.

SUDAC:

Miljana Srhoj Buratović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pismenog otpravka iste, a dostavlja se putem ovog suda na Županijski sud u Splitu u tri primjerka.

DNA:

- punom. stranaka