REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-4699/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Raoula Dubravca, predsjednika vijeća, Ivane Mlinarić, suca izvjestitelja i Lenke Ćorić, člana vijeća, u stečajnom postupku nad dužnikom LINIJSKA NACIONALNA PLOVIDBA d.d. u stečaju, OIB: 52389838135, Split, Ulica 114. brigade 10, kojeg zastupa stečajna upraviteljica Tea Gatternig, OIB: [osobni identifikacijski broj], Varaždin, Šemovečkih žrtava 18, odlučujući o žalbi koju su protiv rješenja Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj St-366/2022-106 od 6. studenoga 2024. izjavili razlučni vjerovnici ĐĐ, BĐ, TĐ, LĐ, PĐ i EĐ, koje zastupa punomoćnik Damir Gruić, odvjetnik u [adresa]; o žalbi koju je protiv rješenja Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj St-366/2022-106 od 6. studenoga 2024. i zaključka Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj St-366/2022-69 od 9. listopada 2023. izjavio razlučni vjerovnik SEM 1986 d.d., OIB: 18428856047, Split, kojeg zastupa punomoćnica Sanela Antonia Šegvić, odvjetnica u Splitu; o žalbi koju je protiv rješenja Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj St-366/2022-106 od 6. studenoga 2024. izjavio stečajni dužnik, te o žalbi koju je protiv rješenja Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj St-366/2022-106 od 6. studenoga 2024. izjavio stečajni vjerovnik Republika Hrvatska, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, u sjednici vijeća održanoj 17. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

I. Odbijaju se kao neosnovane žalba razlučnih vjerovnika ĐĐ, BĐ, TĐ, LĐ, PĐ i EĐ, žalba razlučnog vjerovnika SEM 1986 d.d., OIB: 18428856047, Split, te žalba stečajnog dužnika i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj St-366/2022-106 od 6. studenoga 2024.

II. Odbacuje se kao nedopuštena žalba stečajnog vjerovnika Republike Hrvatske protiv rješenja Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj St-366/2022-106 od 6. studenoga 2024.

III. Odbacuje se kao nedopuštena žalba razlučnog vjerovnika SEM 1986 d.d., OIB: 18428856047, Split u dijelu protiv zaključka Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj St-366/2022-69 od 9. listopada 2023.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj St-366/2022-106 od 6. studenoga 2024.

- u točki I. kupcu KUSTURA j.d.o.o., OIB: 89676410217, Vinišće, Voluja 4, dosuđen je za iznos od 5.001,00 EUR brod (katamaran) imena BIŠOVO, upisan u Upisnik brodova kod Lučke kapetanije Split, NIB: 15856, brzo putničko plovilo (DSC kodeks), kapaciteta 325 putnika, IMO broj: 9034195, godina gradnje 1991., država gradnje Singapur, brodogradilište, FBM Marinteknik Ptc. Ltd., osnovne namjene prijevoza putnika, duljine preko svega 41,57 m, širine 11 m, visine 3,80 m, bruto tonaže 458, neto tonaže 155, ukupne snage glavnih motora (kW) 2880;

- u točki II. određeno je da će iz iznosa 108.500,00 EUR koje je kupac KUSTURA j.d.o.o., OIB: 89676410217, Vinišće, Voluja 4, uplatio na ime jamčevine, biti namirena kupovnina u iznosu od 5.001,00 EUR, a da će preostali iznos od 103.499,00 EUR biti vraćen kupcu, pa je naloženo Financijskoj agenciji da, nakon pravomoćnosti tog rješenja, izvrši povrat iznosa od 103.499,00 EUR kupcu KUSTURA j.d.o.o., OIB: 89676410217, Vinišće, Voluja 4, na broj računa na koji se traži povrat;

- u točki III. određeno je da će se brod opisan u točki I. tog rješenja predati kupcu KUSTURA j.d.o.o., OIB: 89676410217, Vinišće, Voluja 4, nakon pravomoćnosti tog rješenja, o čemu će biti odlučeno posebnim zaključkom o predaji;

- u točki IV. određeno je da će nakon pravomoćnosti tog rješenja, Lučka kapetanija Split izvršiti uknjižbu prava vlasništva na brodu opisanom u točki I. izreke tog rješenja u korist kupca KUSTURA j.d.o.o., OIB: 89676410217, Vinišće, Voluja 4 te brisanje svih prava i tereta koji prestaju prodajom;

u točki V. naloženo je Lučkoj kapetaniji Split da prije pravomoćnosti tog rješenja u upisniku brodova izvrši zabilježbu toga rješenja o dosudi na brodu opisanom u točki I. izreke.

Zaključkom Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj St-366/2022-69 od 9. listopada 2023., koji kronološki prethodi pobijanom rješenju, protiv kojega se izričito žali razlučni vjerovnik SEM 1986 d.d., OIB: 18428856047, Split, utvrđena je, među ostalim, vrijednost imovine stečajnog dužnika, pa je tako, među ostalim, za brod (katamaran) Bišovo utvrđena vrijednost u iznosu od 1.085.000,00 EUR, određeno je da će se brodovi prodavati elektroničkom javnom dražbom u postupku koji će provesti Financijska agencija, a isti se na četvrtoj dražbi prodaju po početnoj cijeni od 1,00 kn odnosno 0,13 EUR. U uputi o pravnom lijeku navedeno je da protiv tog zaključka nije dopuštena žalba.

2. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj St-366/2022-20 od 26. siječnja 2023. otvoren stečajni postupak nad dužnikom, a rješenjem poslovni broj St-366/2022-42 od 31. svibnja 2023. određena je prodaja broda opisanog u točki I. izreke pobijanog rješenja, u stečajnom postupku uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnog postupka o ovrsi na nekretnini, a sve to sukladno članku 247. stavcima 1. i 8. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17 i 36/22; dalje: SZ). Zaključkom istog suda od 9. listopada 2023. utvrđena je vrijednost broda te su određeni uvjeti i način prodaje, pa je određeno da će se prodavati elektroničkom javnom dražbom u postupku koji će provesti Financijska agencija, koja je 24. listopada 2024. dostavila sudu izvještaj o provedenoj elektroničkoj javnoj dražbi u odnosu na predmetni brod. Iz dostavljenog izvještaja o provedenoj elektroničkoj javnoj dražbi za identifikator nadmetanja 47948 (stranice 748. do 760. spisa) vidljivo je da je četvrta elektronička javna dražba (za identifikator predmeta prodaje 25948) započela 31. srpnja 2024. u 15:00:00.000 sati te da je završila 23. listopada 2024. u 10:59:59.999 sati. Datum početka nadmetanja bio je 9. listopada 2024. u 11:00:00.000 sati, a završetak nadmetanja bio je 23. listopada 2024. u 10:59:59.999 sati. Nadalje, iz tog izvješća proizlazi da je pet ponuditelja uplatilo potrebnu jamčevinu radi sudjelovanja u dražbi u iznosu od 108.500,00 EUR, da su dane ukupno 2 valjane ponude, a da je najvišu valjanu ponudu dalo trgovačko društvo KUSTURA j.d.o.o. (ponuda predana 21. listopada 2024. u 13:20:24.089 sati), dok je drugu najvišu ponudu dalo trgovačko društvo THE END d.o.o. u iznosu od 2.501,00 EUR (ponuda predana 18. listopada 2024. u 20:00:02.072 sati). Dakle, trgovačko društvo KUSTURA j.d.o.o. dalo je najvišu valjanu ponudu za kupnju broda označenog u točki I. izreke ovog rješenja i to u iznosu od 5.001,00 EUR. Člankom 103. stavkom 4. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20 i 114/22; dalje: OZ), koji se na odgovarajući način primjenjuje u ovom postupku na temelju članka 247. SZ-a, propisano je da o dosudi nekretnine sud donosi pisano rješenje (rješenje o dosudi) koje se objavljuje na oglasnoj ploči suda i na mrežnim stranicama Agencije. Stavkom 5. tog članka propisano je da će se smatrati da je rješenje iz stavka 4. ovoga članka dostavljeno svim osobama kojima se dostavlja zaključak o prodaji te svim sudionicima u dražbi istekom trećega dana od dana njegova isticanja na oglasnoj ploči. S obzirom na to da je kupac uplatio jamčevinu u iznosu od 108.500,00 EUR, a taj je iznos viši od postignute kupovnine, odlučeno je da će se iz uplaćenog iznosa jamčevine namiriti kupovnina u iznosu od 5.001,00 EUR, a preostali iznos od 103.499,00 EUR će biti vraćen kupcu nakon pravomoćnosti tog rješenja. Podneskom od 25. listopada 2024. razlučni vjerovnik SEM 1986 d.d., Split, podnio je prigovor na provedenu elektroničku javnu dražbu za predmetni brod, u kojem u bitnom ističe da je dražba sukladno odredbama Pomorskog zakonika trebala biti provedena pred sudom, a ne pred Financijskom agencijom, te da zaključak o prodaji ne sadrži sve elemente koje mora sadržavati prema Pomorskom zakoniku, kao i da postignuta cijena nije u interesu stečajnog dužnika i svih ostalih vjerovnika. Stoga, predlaže sudu da poništi provedenu dražbu jer ju je provelo nenadležno tijelo i protivno zakonskim odredbama te da se provede nova dražba na odgovarajući način u skladu s odredbama Pomorskog zakonika. Podneskom od 29. listopada 2024. razlučni vjerovnici s osnove pomorskih privilegija na brodu ĐĐ, BĐ, TĐ, LĐ, PĐ i EĐ, koje sve zastupa punomoćnik Damir Gruić, odvjetnik u Splitu, podnijeli su prigovore kojima u bitnom ističu da je predmetni brod prodan za beznačajan iznos u odnosu na njegovu procijenjenu vrijednost, kao i da postoji sumnja da je došlo do zlouporabe javnog dražbovanja pa predlažu sudu da poništi četvrtu elektroničku javnu dražbu. Podneskom od 29. listopada 2024. razlučni vjerovnik Banka Splitsko- dalmatinska d.d. u stečaju, također prigovara provedenoj dražbi, navodeći u bitnom iste razloge kao i razlučni vjerovnik SEM 1986 d.d., Split, pa predlaže sudu da poduzme sve potrebne radnje radi zakonitog postupanja. Podneskom od 30. listopada 2024. stečajna upraviteljica navodi da nisu osnovani navodi razlučnih vjerovnika o nezakonitosti provedenog postupka o tome da je prodaja trebala biti izvršena usmenom javnom dražbom, a ne pred Financijskom agencijom. Međutim, ističe da je postignuta cijena za predmetni brod nerazumno niska te da je protivna interesu stečajnog dužnika i njegovih vjerovnika, kao i svrsi i cilju provedbe stečajnog postupka. Stoga predlaže da sud prije donošenja rješenja o dosudi zakaže ročište na koje će pozvati ponuditelja KUSTURA j.d.o.o. i razlučne vjerovnike radi rasprave o mogućem namirenju postojećih troškova unovčenja i dijela tražbine razlučnih vjerovnika iz isplaćene jamčevine, a ako se na tom ročištu ne bi postigao dogovor, tada predlaže sudu sazvati ročište radi utvrđivanja postojanja zlouporabe javnog nadmetanja na koje će se pozvati svi sudionici četvrte elektroničke dražbe. Prvostupanjski sud je navedene prigovore i prijedloge ocijenio neosnovanima. Prigovori razlučnih vjerovnika SEM 1986 d.d., Split i Banke Splitsko-dalmatinske d.d. u stečaju da je dražbu za predmetni brod trebalo provoditi pred sudom, a ne pred Financijskom agencijom, otklonjeni su uz pozivanje na odredbu članka 247. stavka 1. SZ-a, kojim je propisano da se nekretnina na kojoj postoji razlučno pravo prodaje u stečajnom postupku, na prijedlog stečajnoga upravitelja ili razlučnoga vjerovnika, uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnoga postupka o ovrsi na nekretnini. Pravila o obustavi postupka ne primjenjuju se. Sukladno stavku 8. istog članka stavcima 1. - 7. toga članka na odgovarajući se način primjenjuju na prodaju brodova, pa tako i predmetnog broda imena BIŠOVO. Stavkom 4. ovog članka propisano je da prodaju provodi Financijska agencija elektroničkom javnom dražbom. Dakle, neosnovano razlučni vjerovnici ističu da se prodaja trebala vršiti pred sudom po odredbama Pomorskog zakonika jer je jedini način prodaje propisan citiranim odredbama Stečajnog zakona, tako da prodaju brodova na kojima postoji razlučno pravo provodi Financijska agencija elektroničkom javnom dražbom. Zaključak o prodaji sadrži sve elemente koje sukladno člancima 95. i 98. OZ-a, u vezi s člankom 241. stavkom 1. i 8. SZ-a, mora sadržavati, kao i da razlučni vjerovnici nisu imali nikakvih prigovora na postupak prodaje predmetnog broda niti na zaključak o prodaji. Punomoćnik razlučnog vjerovnika Banke Splitsko-dalmatinske d.d. u stečaju bio je prisutan na ročištu radi utvrđenja vrijednosti održanom 2. listopada 2023., te nije imao nikakvih prigovora, dok za razlučnog vjerovnika SEM 1986 d.d., Split nitko nije niti pristupio na ročište, iako je bio uredno pozvan. Procjena tržišne vrijednosti plovila izrađena je od strane stalnog sudskog vještaka za strojarstvo, tehniku i procjenu motornih vozila i plovila doc. dr. sc. ĆĐ, objavljena je na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča suda 5. svibnja 2023., te su i na taj način svi zainteresirani mogli vidjeti sve tehničke podatke i karakteristike predmetnog broda. U odnosu na prigovore razlučnih vjerovnika s osnove pomorskih privilegija na brodu ĐĐ, BĐ, TĐ, LĐ, PĐ i EĐ, koje sve zastupa punomoćnik Damir Gruić, odvjetnik u Splitu, kojima navode da postoji sumnja da je došlo do zlouporabe javnog dražbovanja, prvostupanjski sud ističe da prije donošenja rješenja o dosudi ispituje zakonitost provedene dražbe te je dužan poduzeti radnje kako bi onemogućio svaku zlouporabu prava. Međutim, iz stanja spisa, a osobito iz dostavljenog izvještaja Financijske agencije, ne proizlazi da bi postojao „zatvoreni krug indicija“ kako to navode razlučni vjerovnici, kao ni da postoji sumnja da je došlo do zlouporabe javnog dražbovanja. Iako je pet ponuditelja uplatilo potrebnu jamčevinu radi sudjelovanja u dražbi u iznosima od po 108.500,00 EUR, dok su dane samo 2 valjane ponude, prvostupanjski sud ne nalazi da bi bilo koji od drugih ponuditelja bio spriječen davati ponude, niti da bi bilo koji od ponuditelja svojim postupanjem isključio ostale ponuditelje mogućnosti da daju ponude. Razlučni vjerovnici ne daju nikakve dokaze ni činjenične navode iz kojih bi proizlazilo da postoji nekakva povezanost između ponuditelja, odnosno iz kojih bi proizlazilo postojanje sumnje da je došlo do raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala, odnosno zlouporabe prava i nesavjesnog korištenja prava koja im pripadaju na temelju važećih propisa. Iz činjenica i dokaza koje su u trenutku donošenja pobijanog rješenja dostupni sudu, ne postoji nikakva sumnja iz koje bi proizlazilo da je bilo tko od sudionika javne dražbe zlouporabio ili nesavjesno koristio svoja prava na dražbovanje i davanje najpovoljnijih ponuda te na taj način onemogućio postizanje više cijene. Vezano za navode svih razlučnih vjerovnika te stečajne upraviteljice o tome kako je postignuta cijena izrazito niska u odnosu na utvrđenu vrijednost predmetnog broda, prvostupanjski sud ističe kako je ta činjenica notorna, te se slaže s tim tvrdnjama. Međutim, zakonska odredba iz članka 247. stavka 6. SZ-a kojom je propisano da se na četvrtoj dražbi predmet prodaje po početnoj cijeni od 1,00 EUR izričita je i jasna, te je još uvijek na snazi, a i Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-I/3465/2017 od 18. prosinca 2018. odbio je zahtjev za ocjenu suglasnosti te je utvrdio da ta odredba nije nesuglasna s Ustavom. Sve dok je takva odredba na snazi, sud ju je dužan primjenjivati te postoji mogućnost da se bilo koji predmet koji se unovčava na četvrtoj javnoj dražbi doista proda za 1,00 EUR, ma kolika bila utvrđena vrijednost tog predmeta i bez obzira na visinu jamčevinu koju je bilo potrebno uplatiti. S druge pak strane, prvostupanjski sud napominje da prvi razlučni vjerovnik u prednosnom redu može koristiti mogućnost iz članka 247. stavka 7. SZ-a te izjaviti da kupuje predmet prodaje i da stavlja u prijeboj svoju tražbinu s protutražbinom stečajnoga dužnika po osnovi cijene u visini utvrđene vrijednosti tog predmeta. Isto tako, razlučni vjerovnici mogu i sami sudjelovati na dražbi te iskoristiti mogućnost oslobađanja od polaganja kupovnine iz članka 107. OZ-a. Iako je svima bilo poznato da se predmetni brod nije prodao ni na trećoj javnoj dražbi te da postoji mogućnost da se na četvrtoj javnoj dražbi proda za 1,00 EUR ili za neki viši iznos, koji je svejedno znatno niži od utvrđene vrijednosti, nitko od razlučnih vjerovnika u konkretnom slučaju nije iskoristio mogućnosti koje im zakon pruža, nego su tek nakon završetka dražbe odlučili podnositi prigovore, koji prigovori su prema ocjeni prvostupanjskog suda ili zakašnjeli ili neosnovani. U odnosu pak na navode stečajne upraviteljice o tome kako bi trebalo održati ročište na kojem će se kupac i razlučni vjerovnici dogovoriti vezano za namirenje troškova unovčenja i dijela tražbine razlučnih vjerovnika iz uplaćene jamčevine, prvostupanjski sud ističe da se, sukladno članku 248. stavku 1. SZ-a, troškovi unovčenja i tražbine razlučnih vjerovnika namiruju iz iznosa ostvarenog prodajom, a to je u konkretnom slučaju iznos od 5.001,00 EUR. Jamčevina je svojevrsno osiguranje koje sukladno članku 99. OZ-a mora uplatiti osoba da bi sudjelovala u elektroničkoj javnoj dražbi, ali ne postoji zakonska odredba koja bi omogućavala da se iz uplaćene jamčevine, koja je viša od postignute kupovnine, namiruju troškovi unovčenja i razlučni vjerovnici. Stoga, suprotno navodima stečajne upraviteljice, bez obzira na činjenicu da je postignuta cijena značajno niža od utvrđene vrijednosti predmetnog broda te od troškova postupka i ostalih obveza stečajne mase, ne postoji nikakva zakonska osnova da se kupcu naloži plaćanje bilo kakvog drugog iznosa, osim onoga koji predstavlja najvišu ponudu. Sama činjenica da postignuta cijena nije dovoljna za namirenje troškova, u konkretnom slučaju nema nikakvo značenje u odnosu na kupca. Stoga je prvostupanjski sud ocijenio ispunjenima sve pretpostavke da se kupcu KUSTURA j.d.o.o., predmetni brod (katamaran) imena BIŠOVO dosudi za iznos od 5.001,00 EUR, koji predstavlja najvišu ponuđenu cijenu na četvrtoj javnoj dražbi, kao i da nema nikakvih osnova da se kupca obveže na plaćanje bilo kojeg iznosa koji je viši od postignute cijene.

3. Protiv tog rješenja podnesene su četiri pravovremene žalbe.

4. Prvu žalbu pravovremeno su podnijeli razlučni vjerovnici ĐĐ, BĐ, TĐ, LĐ, PĐ i EĐ, koji dopuštenost svoje žalbe protiv rješenja o dosudi obrazlažu pozivanjem na odredbu članka 105. stavka 1. OZ-a u vezi s člankom 247. stavkom 1. SZ-a, polazeći od toga da oni imaju novčane tražbine s osnova neisplaćenih plaća i ostalih primitaka po osnovi radnog odnosa koje su sukladno odredbama članka 241. stavka 1. točaka 1. i 2. Pomorskog zakonika osigurane pomorskim privilegijem, tj. specifičnim zakonskim založnim pravom koje postoji na predmetnom brodu „Bišovo“, slijedom čega oni imaju status razlučnih vjerovnika (svojstvo razlučnih vjerovnika, a razlučno pravo se odnosi na predmetni brod, vidljivo je iz tablice razlučnih prava, list 358.-359. spisa). U bitnom navode da je postupanje ponuditelja tijekom dražbe bilo protivno odredbama članka 3. stavka 3. ZPP-a, ali ne na aktivan način (kao u situacijama iz prakse kada se davanjem ponuda onemogući druge ponuditelje u sudjelovanju u dražbi), nego na pasivan način (odustankom od davanja ponuda), koje je došlo uslijed sklapanja zabranjenog sporazuma između njih, pa je time osujećena sama svrha javne dražbe (postizanje najviše cijene), te je omogućeno jednom od ponuditelja da po povoljnim uvjetima kupi predmetni brod za beznačajan iznos u odnosu na utvrđenu vrijednost. Iznose sadržaj dnevnika nadmetanja koji se nalaze u spisu (jamčevinu radi sudjelovanja na četvrtoj elektroničkoj dražbi uplatilo je ukupno 5 različitih ponuditelja, ukupan broj valjanih pouda bio je 2, a tri uplatitelja jamčevine uopće nisu dala valjanu ponudu, najveća i kronološki druga ponuda iznosila je 5.001,00 EUR, dok je procijenjen iznos vrijednosti broda 1.085.000,00 EUR), te tvrde da ponašanje ponuditelja u konkretnom slučaju upućuje na špekulativne razloge i zlouporabu prava, jer postoji sumnja da su se svi ponuditelji međusobno povezali s interesom da brod bude prodan nekome od njih po nerealno niskoj cijeni. Tvrde da je sud trebao provesti određene izvide i po potrebi saslušati sudionike javne dražbe na okolnost razloga odustanka od sudjelovanja na dražbi. Ukazuju i na propise o zaštiti tržišnog natjecanja, koji zabranjuju sporazume između neovisnih poduzetnika čije usklađeno djelovanje ima za cilj ili posljedicu narušavanje tržišnog natjecanja. Drže da je pobijanim rješenjem povrijeđeno i načelo razmjernosti, budući da je imovina prodana po 215 puta manjoj cijeni od procijenjene, što je nemoralno, nezakonito i nesvrsishodno. Takvom prodajom nije profitirao nitko osim kupca, a to nije svrha stečajnog postupka. Svrha stečajnog postupka je namirenje vjerovnika, a ne stvoriti nove dugove unutar stečaja i omogućiti trećima da za beznačajan iznos steknu imovinu stečajnog dužnika.

5. Drugu žalbu podnio je razlučni vjerovnik SEM 1986 d.d., OIB: 18428856047, Split, (svojstvo razlučnog vjerovnika, a razlučno pravo se odnosi na predmetni brod, vidljivo je iz tablice razlučnih prava, list 360. spisa), navodeći da se žali i na predmetno pobijano rješenje i na zaključak poslovni broj St-366/2022-69 od 9. listopada 2023., iz svih žalbenih razloga. Ukazuje na to da je sud na temelju članka 11. SZ-a trebao po službenoj dužnosti izvesti dokaze, a slično kao i drugi žalitelji ukazuje na pitanje svrsishodnosti prodaje za manje od 1% procijenjene vrijednosti broda, te ukazuje na kontradiktorno obrazloženje, u kojem sud s jedne strane navodi da se slaže s tim da je cijena preniska, ali se poziva na odredbu članka 347. SZ-a koja omogućuje i prodaju za početnu cijenu od jedan euro. Ukazuje na to da je drugi brod stečajnog dužnika, stariji i procijenjen na manju vrijednost, prodan kao sekundarna sirovina po višestruko većoj cijeni. Ustraje na nadležnosti suda, a ne Financijske agencije za provedbu javne dražbe.

6. Treću žalbu protiv rješenja o dosudi podnio je sam stečajni dužnik, iz svih žalbenih razloga, navodeći sadržajno, slično kao i ostali žalitelji, da nije primijenjena odredba članka 3. stavka 3. Zakona o parničnom postupku koja se tiče dopuštenih raspolaganja stranaka, da je pobijano rješenje nejasno i proturječno, da je došlo do povreda načela savjesnosti i poštenja, načela zabrane zloporabe prava (zloporaba kroz odustajanje od ponude), načela razmjernosti (ogroman nerazmjer između postignute kupovne cijene i procijenjene vrijednosti, kao i nerazmjer kupovnine i uplaćene jamčevine), te da je došlo do zajedničkog djelovanja ponuditelja koji su djelovali protivno cilju i svrsi zbog kojih se provodi postupak dražbovanja.

7. Četvrtu žalbu podnijela je Republika Hrvatska, iz svih žalbenih razloga, navodeći sadržajno slične argumente kao i ostali žalitelji.

8. Odgovor na žalbe podnio je kupac Kustura j.d.o.o., osporavajući žalbene navode kao konstrukcije i insinuacije koje oštro demantira. U odnosu na primjedbe žalitelja na kupovnu cijenu i nerazmjer u odnosu na visinu jamčevine, napominje da je prije uplate jamčevine izvršio temeljitu analizu stanja broda, za koji je potrebno ulaganje od 150 do 200 tisuća eura da bi se doveo u plovno stanje, kao i da kupac na sebe mora preuzeti obveze namirenja troškova vozarine i ležarine, procjene vrijednosti broda, troška unovčenja broda, obveze za plaće radnika od ukupno 50 do 80 tisuća eura, što sveukupno premašuje iznos jamčevine koju je ranije dao.

9. Žalba koju su podnijeli razlučni vjerovnici ĐĐ, BĐ, TĐ, LĐ, PĐ i EĐ nije osnovana.

10. Žalba razlučnog vjerovnika SEM 1986 d.d., OIB: 18428856047, Split nije osnovana u odnosu na pobijano rješenje, dok u odnosu na zaključak prvostupanjskog suda poslovni broj St-366/2022-69 od 9. listopada 2023. nije dopuštena.

11. Žalba stečajnog dužnika nije osnovana.

12. Žalba vjerovnika Republike Hrvatske nije dopuštena.

13. Pobijano rješenje ovaj sud je ispitao na temelju odredbe članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) i članka 10. SZ-a, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

14. Uvodno se napominje da, budući da odredbama Stečajnog zakona nije propisano tko ima pravo na žalbu na rješenje o dosudi (kao što je to u članku 247. stavku 2. SZ-a određeno za rješenje o prodaji nekretnine), o tome se odlučuje odgovarajućom primjenom odredaba Ovršnog zakona. Međutim, odredbama Ovršnog zakona ograničen je krug osoba koje imaju pravo žalbe protiv rješenja o dosudi. Naime, odredbom članka 105. OZ-a u stavku 1. propisano je da stranke imaju pravo na žalbu protiv rješenja o dosudi, a stavkom 2. protiv rješenja o dosudi nekretnina koje su prodane na dražbi pravo na žalbu imaju i osobe koju su sudjelovale na dražbi kao ponuditelji.

15. U stečajnom postupku nema stranaka, nego je riječ o sudionicima postupka. Stoga su, uz odgovarajuću primjenu pravila o prodaji i dosudi nekretnine u ovršnom postupku (odnosno u konkretnom slučaju broda) osobe koje imaju pravo na žalbu u postupku prodaje broda u stečajnom postupku protiv rješenja o dosudi, stečajni dužnik, osobe koje su sudjelovale na dražbi kao ponuditelji i, u slučaju kad se prodaje nekretnina (u konkretnom slučaju shodnom primjenom propisa - brod) na kojoj postoji razlučno pravo – razlučni vjerovnik.

16. Iz spisa proizlazi da je određena prodaja broda stečajnog dužnika, a nakon provedene elektroničke javne dražbe Financijska agencija dostavila je Izvještaj o provedenoj javnoj dražbi u postupku prodaje broda. Na prodaju brodova upisanih u javne knjige prema odredbi članka 247. stavka 8. SZ-a primjenjuju se stavci 1. do 7. članka 247. SZ-a (kao da je riječ o nekretnini), a nekretnina na kojoj postoji razlučno pravo u stečajnom postupku na odgovarajući način se primjenjuju pravila o prodaji i dosudi nekretnine u ovršnom postupku.

17. Osobe koje imaju pravo na žalbu u postupku prodaje nekretnine u stečajnom postupku protiv rješenja o dosudi su stečajni dužnik (u konkretnom slučaju jedan od žalitelja), osobe koje su sudjelovale na dražbi kao ponuditelji i u slučaju kad se prodaje nekretnina na kojoj postoji razlučno pravo, razlučni vjerovnik (u konkretnom slučaju podnositelji prvih dviju žalbi).

18. S obzirom na to da žalitelj Republika Hrvatska nije niti jedan od navedenih (jer nije razlučni vjerovnik, niti je sudjelovala na dražbi kao ponuditelj), tj. osoba koja bi bila na osnovu zakona ovlaštena podnijeti žalbu, valjalo je žalbu tog žalitelja odbaciti kao nedopuštenu i na temelju odredbe članka 380. točke 1. ZPP-a u vezi s odredbom članka 10. SZ-a riješiti kao u točki II. izreke rješenja ovog drugostupanjskog suda.

19. Nadalje, žalitelj razlučni vjerovnik SEM 1986 d.d., OIB: 18428856047, Split, u svojoj žalbi izričito navodi da se žali i na zaključak prvostupanjskog suda poslovni broj St-366/2022-69 od 9. listopada 2023., međutim, protiv tog zaključka, kao što je navedeno i u uputi o pravnom lijeku, žalba nije dopuštena (odnosno ovaj sud je sadržajno i meritorno mogao razmatrati samo žalbu protiv rješenja), pa je u tom dijelu i žalbu tog žalitelja valjalo odbaciti kao nedopuštenu i na temelju odredbe članka 380. točke 1. ZPP-a u vezi s odredbom članka 10. SZ-a riješiti kao u točki III. izreke rješenja ovog drugostupanjskog suda.

20. Žalbe koje su dopuštene sadržajno se svode na istu činjeničnu i pravnu problematiku – je li postojao dogovor ponuditelja usmjeren na zloporabu prava sa svrhom postizanja nerazmjerno niske cijene, te je li odredba članka 247. SZ-a, koja omogućuje početnu cijenu od 1,00 EUR, koja teoretski može rezultirati i prodajom po takvoj cijeni na četvrtoj dražbi, ograničena općim načelima obveznog prava, te procesnog i stečajnog postupka.

21. Prema ocjeni ovog suda, pravilno je prvostupanjski sud, iz stanja spisa, a osobito iz dostavljenog izvještaja Financijske agencije, ocijenio da ne proizlazi da bi postojao „zatvoreni krug indicija“ niti da postoji sumnja da je došlo do zlouporabe javnog dražbovanja, što je, među ostalim, obrazložio time da ne nalazi da bi bilo koji od drugih ponuditelja bio spriječen davati ponude ili da bi bilo koji od ponuditelja svojim postupanjem isključio ostale ponuditelje mogućnosti da daju ponude. Pravilno je prvostupanjski sud ocijenio i da razlučni vjerovnici ne daju nikakve dokaze niti činjenične navode iz kojih bi proizlazilo da postoji nekakva povezanost između ponuditelja, odnosno iz kojih bi proizlazilo postojanje sumnje da je došlo do raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala, odnosno zlouporabe prava i nesavjesnog korištenja prava koja im pripadaju na temelju važećih propisa. Sudska praksa na koju se žalitelji pozivaju odnosi se na situacije u kojima ponuditelji na umjetan način dovode do nerealnog povećanja cijene, dok se u konkretnom slučaju radi o tvrdnji da, prema tvrdnjama žalitelja, ponuditelji isprva stvaraju dojam da će ponuditi znatno veće iznose, da bi zatim odustankom ishodili prodaju po jako niskoj cijeni.

22. Prema ocjeni ovog suda, to što se prvostupanjski sud slaže s ocjenom žalitelja da je postignuta kupovna cijena preniska u odnosu na procijenjenu vrijednost broda, ne čini obrazloženje kontradiktornim, jer ne mijenja činjenicu da nitko nije ponudio više, odnosno, nitko od razlučnih vjerovnika nije iskoristio svoja zakonska prava iz članka 247. stavka 7. SZ-a (izjaviti da kupuje predmet prodaje i da stavlja u prijeboj svoju tražbinu s protutražbinom stečajnog dužnika po osnovi cijene u visini utvrđene vrijednosti tog predmeta), odnosno pravo da i sami sudjeluju na dražbi te iskoriste mogućnost oslobađanja od polaganja kupovnine iz članka 107. OZ-a. U situaciji u kojoj su razlučni vjerovnici propustili iskoristiti neku od navedenih zakonskih mogućnosti, oni se ne mogu pozivati na činjenicu da je drugi brod stečajnog dužnika, stariji i manje procijenjene vrijednosti, prodan po višoj cijeni kao sekundarna sirovina, jer nitko ih nije sprječavao da sami na neki od propisanih i privilegiranih načina kupe taj brod i sami ga zatim prodaju kao sekundarnu sirovinu po nekoj cijeni višoj od 5.001,00 EUR, niti im je s obzirom na to da je sve oglašavano na e-Oglasnoj ploči suda moglo ostati nepoznato da se dražba provodi.

23. Pravilno je prvostupanjski sud obrazložio primjenu odredbe članka 247. stavka 6. SZ-a, navodeći da je ona izričita, jasna i na snazi, a prema odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske nije ni u nesuglasju s Ustavom. Navedenom odredbom propisana je početna cijena na četvrtoj dražbi, a konkretna postignuta cijena veća je od navedene. U konkretnom slučaju ne treba zanemariti ni troškove koje će kupac s različitih osnova nesporno imati kako bi predmetni brod doveo u plovidbeno stanje, a koji višestruko premašuju i cijenu koja je za brod plaćena, i jamčevinu koju je ranije uplatio (iz koje se može pretpostaviti koliko je najviše bio spreman platiti u slučaju da na dražbi bude suočen s ponudama u višim iznosima), a vezano uz pitanje stanja stečajne mase nakon takve prodaje valja imati na umu i da na kupca prelaze obveze poput ležarine i vezarine, koje bi, u slučaju da brod nije prodan, dodatno i trajno opterećivale stečajnu masu. U tom smislu neosnovani su žalbeni navodi koji ukazuju na suprotnost takve prodaje načelu boljeg namirenja vjerovnika, jer u slučaju da se brod ne proda, pa makar i za razmjerno prenisku cijenu, kroz troškove kao što su vozarina i ležarina, u konkretnom slučaju također se kroz povećanje obveza i dugova umanjuje mogućnost namirenja vjerovnika.

24. Budući da žalbenim navodima nisu dovedeni u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, na temelju članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi s člankom 10. SZ-a žalbe su, u dijelu u kojem su dopuštene, odbijene kao neosnovane, a pobijano rješenje potvrđeno kao u točki I. izreke rješenja ovog drugostupanjskog suda, dok su na temelju odredbe članka 380. točke 1. ZPP-a u vezi s odredbom članka 10. SZ-a žalbe u dijelu u kojem nisu dopuštene odbačene kao u točkama II. i III. rješenja.

Zagreb, 17. prosinca 2024.

Predsjednik vijeća

Raoul Dubravec