REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik br. 8

Poslovni broj: Pp-9306/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu po sucu Rajki Rončević-Skočić uz sudjelovanje zapisničara Marice Pašalić u prekršajnom postupku protiv I okrivljene pravne osobe FORS d.o.o. i II okrivljene odgovorne osobe HĐ, zbog djela prekršaja iz čl. 149. st. 1. toč. 49. i st. 2. Zakona o zaštiti potrošača (NN 19/22) pokrenutog povodom prekršajnog naloga Državnog inspektorata, PU Zagreb, Ispostava u Karlovcu, Klasa: UP/I-336-02/23-01/59, Urbroj: 443-02-05-16-23-2 od 11. svibnja 2023., temeljem čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), 17. prosinca 2024,

p r e s u d i o  j e

I okrivljena pravna osoba: FORS d.o.o., OIB: 18309026386, MBS: [matični broj subjekta], sa sjedištem u [adresa]

i

II okrivljena odgovorna osoba: HĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanka Republike Hrvatske, sa prebivalištem u [adresa].

OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE

I) da bi u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 9. siječnja 2023. u poslovnim prostorijama TD u [adresa] u caffe baru Catalpa prilikom pružanja ugostiteljskih usluga koristili nepoštenu odnosno agresivnu poslovnu praksu zabranjenu odredbama čl. 33., čl. 34., čl. 35., čl. 38. i čl. 29. toč. 3. Zakona o zaštiti potrošača, koju bi koristili u odnosu prema potrošačima / gostima na način da su: neopravdano povećali cijene svih ugostiteljskih usluga nakon 31. prosinca 2022. od kojih neke vrste usluga, primjenjujući fiksni tečaj konverzije 1. euro = 7,53450 kuna za uslužena pića i napitke kao što je pivo Heinken 0,25 l za koje je uvećana cijena u iznosu od 0,17 eura/1,32 kune, odnosno 9,83%, topli napitak kava za koju je uvećana cijena u iznosu od 0,14 eura/1,04 kune, odnosno 13,21%, Coca Cola 0,25 l za koju je uvećana cijena u iznosu od 0,21 euro/1,58 kuna, odnosno 10,55%, Pelinkovac 0,03 l za koji je uvećana cijena u iznosu od 0,11 eura/0,79 kuna, odnosno 9,24%, vino Graševina 0,10 l za koju je uvećana cijena u iznosu od 0,11 eura/0,79 kuna, odnosno 9,24%, Cocta 0,275 l za koju je uvećana cijena u iznosu od 0,21 euro/1,58 kuna, odnosno 10,55% te Nesscaffe za koji je uvećana cijena u iznosu od 0,11 eura/0,81 kuna, odnosno 6,92%, odnosno pri čemu su doveli potrošače/goste u nepovoljniji financijski položaj koristeći uvođenje eura 1. siječnja 2023. kao službene valute u RH te okolnosti u kojima se potrošači/gosti nalaze, a koje okolnosti su bitno utjecale na njihovu odluku pri kupnji navedenih usluga,

dakle, da bi se kao pravna i u njoj odgovorna osoba koristili nepoštenom odnosno agresivnom poslovnom praksom,

pa da bi time počinili prekršaj iz čl. 149. st. 1. toč. 49. kažnjiv po čl. 149. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti potrošača,

II) Temeljem čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 2. do 5. i 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, PU Zagreb, Ispostava u [adresa], Klasa: UP/I-336- 02/23-01/59, Urbroj: 443-02-05-16-23-2 izdao je 11. svibnja 2023. prekršajni nalog protiv I i II okrivljenog.

2. Pobijanim prekršajnim nalogom I okrivljena pravna osoba i II okrivljena odgovorna osoba proglašeni su krivima da su počinili prekršaj iz čl. 149. st. toč. 49. Zakona o zaštiti potrošača, te je I okrivljenoj pravnoj osobi izrečena novčana kazna u iznosu od 1.327,23 eura, a II okrivljenoj odgovornoj osobi novčana kazna u iznosu od 1.327,23 eura, te trošak postupka u iznosu od 13,27 eura.

3. Protiv tog prekršajnog naloga I i II okrivljeni su pravodobno podnijeli prigovor zbog poricanja prekršaja.

4. Prigovor je bespredmetan.

5. Ovaj sud je, ispitujući prekršajni nalog temeljem čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. toč. 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak, na način kako je činjenično opisano u izreci pobijanog prekršajnog naloga po propisu nije prekršaj.

6. Naime, iz činjeničnog opisa optužbe, u bitnom proizlazi da Državni inspektorat, PU Zagreb, Ispostava u Karlovcu smatra da su okrivljenici neopravdano povećali maloprodajne cijene nakon 31. prosinca 2022. pri čemu su doveli potrošače u nepovoljniji financijski položaj, koristeći uvođenje eura 1. siječnja 2023. kao službene valute te okolnosti u kojima se potrošači nalaze, a koje okolnosti bi bitno utjecale na odluku potrošača pri kupnji usluga. Državni inspektorat, PU Zagreb, Ispostava u [adresa] okrivljenicima stavlja na teret postupanje protivno odredbama Zakona o zaštiti potrošača, konkretno, nepoštenu odnosno agresivnu poslovnu praksu zabranjenu odredbama čl. 33., čl. 34., čl. 35, čl. 38. i čl. 39. toč. 3. Zakona o zaštiti potrošača.

7. Međutim, niti jednom od spomenutih zakonskih odredaba, povećanje maloprodajnih cijena, samo za sebe, nije propisano kao oblik nepoštene ili zavaravajuće ili agresivne poslovne prakse. Također, niti jedna od spomenutih zakonskih odredaba, ne ureduje "neopravdano povećanje maloprodajnih cijene nakon 31. prosinca 2022. uz dovođenje potrošača u nepovoljniji financijski položaj, korištenjem uvođenja eura 1. siječnja 2023. kao službene valute", kao oblik nepoštene ili agresivne poslovne prakse. Terminologija "neopravdano povećanje cijene" te "nepovoljniji financijski položaj" proizlazi iz općih načela propisanih Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Stoga, iako Državni inspektorat, PU Zagreb, Ispostava u [adresa] okrivljenicima stavlja na teret postupanje protivno odredbama Zakona o zaštiti potrošača, ovaj Sud smatra potrebnim, uvodno osvrnuti se na odredbe Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

8. Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj propisana su u članku 6. temeljna načela uvođenja eura. U postupku uvođenja eura primjenjuju se: načelo zaštite potrošača, načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena, načelo neprekidnosti pravnih instrumenata, načelo učinkovitosti i ekonomičnosti te načelo transparentnosti i informiranosti. Sukladno stavku (2) članka 7., preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti provodi se bez naknade, primjenom fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Zbog preračunavanja iz stavka (1) članka 7. potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden. Sukladno članku 8. zabranjeno je poslovnim subjektima, kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet, instituciji za elektronički novac, drugom vjerovniku sukladno propisu kojim se ureduje potrošačko kreditiranje, Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, pružatelju financijskih usluga i tijelu javne vlasti pri uvođenju eura povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga. U devetom dijelu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, propisane su prekršajne Odredbe, koje u vezi s neopravdanim povećanjem cijene ne uređuju prekršajnopravnu odgovornost poslovnih subjekata.

9. Nadalje, nije svako povećanje maloprodajne cijene protivno načelima propisanim Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, već samo povećanje maloprodajne cijene bez opravdanog razloga. Sud je mišljenja da je povećanje maloprodajne cijene od strane okrivljenika, uslijedilo nakon što su povećane cijene usluga dobavljača. U odnosu na opravdanost povećanja maloprodajnih cijena ugostiteljskih usluga, Sud nije provodio daljnje dokaze, s obzirom da Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ne sadrži kažnjivu odredbu u slučaju postupanja protivno načelima propisanim Zakonom, a ni ovlašteni tužitelj nije činjenični opis prekršaja doveo u izravnu vezu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj već isključivo sa Zakonom o zaštiti potrošača. Državni inspektorat pri tome ne konkretizira u optužbi, pod koji oblik nepoštene odnosno agresivne poslovne prakse treba podvesti postupanje okrivljenika odnosno podizanje maloprodajnih cijena ugostiteljskih usluga nakon 31. prosinca 2022.

10. Ovaj Sud je stoga, prilikom utvrđivanja odgovornosti okrivljenika, razmotrio moguće oblike agresivne, zavaravajuće i nepoštene poslovne prakse propisane Zakonom o zaštiti potrošača u odredbama čl. 33., čl. 34., čl. 35, čl. 38, čl. 39. toč. 3. te potom cijenio, može li se neopravdano povećanje maloprodajnih cijena nakon 31. prosinca 2022. koje se okrivljenicima stavlja na teret podvesti pod biće prekršaja iz članka čl. 149. st. 1. toč. 49. kažnjivo po čl. 149. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti potrošača.

11. Člankom 4. Zakona o zaštiti potrošača definirani su pojedini pojmovi u smislu tog Zakona pa je tako u stavku 1 . točki 14. definirana „odluka o kupnji", između ostalog kao svaka odluka koju donosi potrošač, a koja se odnosi na to hoće li, kako i pod kojim uvjetima, kupovati. Točkom 19. definirana je „poslovna praksa trgovca prema potrošaču (poslovna praksa)", kao svaka radnja, propuštanje, način ponašanja ili predstavljanja, poslovna komunikacija, uključujući oglašavanje i stavljanje proizvoda na tržište, koju je poduzeo trgovac, a izravno je povezana s promidžbom, prodajom ili isporukom proizvoda potrošaču.

12. Sukladno čl. 33. Zakona o zaštiti potrošača, nepoštena poslovna praksa je zabranjena. Članak 34. propisuje da je poslovna praksa nepoštena, ako je - suprotna zahtjevima profesionalne pažnje i u smislu određenog proizvoda, bitno utječe ili je vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača kojemu je takva praksa namijenjena ili do kojega ona dopire odnosno prosječnog člana određene skupine potrošača na koju je ta praksa usmjerena. Prema stavku (4), nepoštenom poslovnom praksom posebno se smatra zavaravajuća poslovna praksa i agresivna poslovna praksa.

13. Članak 35. Zakona o zaštiti potrošača propisuje da se poslovna praksa smatra zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti navedenih u stavku 2. čanka, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio. U stavku (2) članka 35. Zakona propisane su okolnosti na koje se zavaravajuća poslovna praksa može odnositi, uključujući, u točki 4. cijenu proizvoda ili način na koji je ona izračunata ili postojanje određene pogodnosti u odnosu na cijenu. Povećanje maloprodajne cijene nije posebno navedeno kao okolnost na koju se zavaravajuća poslovna praksa može odnositi.

14. Ovlašteni tužitelj u optužnom prijedlogu nije činjenično opisao na koju konkretnu okolnost iz stavka (2) čl. 35. Zakona se odnosi zavaravajuća poslovna praksa niti je povećanje maloprodajnih cijena od 1. siječnja 2023. na način opisan u izreci ove presude podveo pod bilo koju od okolnosti pa tako ni pod okolnost iz točke 4. stavka (2) članka 35. Zakona niti je objasnio u čemu se sastoji zavaravajuće postupanje ugostitelja, odnosno iz kojeg bi razloga takvo postupanje ugostitelja moglo utjecati na ponašanje i odluke potrošača.

15. Uvidom u cjenik povećanja cijena u nabavi od 1. siječnja 2022. -1. siječnja 2023., ovaj Sud je utvrdio da se prvookrivljena pravna osoba kao ugostitelj koja je u okviru svoje poslovne djelatnosti pružala ugostiteljske usluge u caffe baru Catalpa nije koristila u svom poslovanju praksom koja je nepoštena i zavaravajuća, jer je konkretne ponude (pića) označila točnom informacijom o cijeni proizvoda odnosno cjenikom koji je u primjeni od 1. siječnja 2023.godine. Naime, iz cjenika je vidljivo da su cijene dvojno iskazane na jasan, čitljiv i uočljiv način u euru i kuni, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 1 EUR-7,53450 kn. Takvim predstavljanjem cijene svoje ponude pića okr. pravna osoba nije dovela prosječnog potrošača u zabunu i nije ga poticala na donošenje odluke o kupnji istog. Najme, trgovci u smislu cit. Zakona su dužni potrošaču dati jasnu i točnu obavijest, a opisanim predstavljanjem ugostiteljskih usluga i navođenjem točne cijene predstavljene na jasan način u euru i kuni nije po ocjeni Suda kod potrošača-kupaca ugostiteljskih usluga stvoren važan utjecaj na njihovo ekonomsko ponašanje s ciljem znatnog umanjivanja njihove sposobnosti da donese odluku utemeljenu na potpunoj obavijesti pa prema tome iz navedenog ne proizlazi takva poslovna praksa okrivljenika u vezi cijene usluga, za koju je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača i navesti ga da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.

16. Prema članku 38. Zakona o zaštiti potrošača poslovna praksa smatra se agresivnom, ako u konkretnom slučaju, uzimajući u Obzir sva obilježja i okolnosti slučaja korištenjem uznemiravanja, prisile, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj, u bitnoj mjeri umanjuje ili je vjerojatno da će umanjiti slobodu izbora ili postupanja prosječnog potrošača u vezi s proizvodom te ga time navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio. 17. Prema članku 39. stavak (1) točka 3. Zakona o zaštiti potrošača, prilikom odlučivanja o tome je li u poslovnoj praksi korišteno uznemiravanje, prisila, uključujući sila ili prijetnja ili nedopušten utjecaj, vodit će se računa o tome je li ugostitelj iskorištavao nesretne ili druge okolnosti u kojima se potrošač nalazio, a koje su bile tolikog značenja da su umanjile sposobnost potrošača da razumno rasuđuje, a ugostitelj je bio svjestan da će te okolnosti utjecati na odluku potrošača u odnosu na proizvod.

18. Razmotrivši optužni prijedlog sud nije utvrdio da bi ponašanje okrivljenika- konkretno povećanje maloprodajnih cijena - na način kako je opisano u optužnom prijedlogu bilo podvedivo pod gore citiranu odredbu Zakona o zaštiti potrošača koja zabranjuje agresivnu poslovnu praksu.

19. Iz materijalnopravnih dokaza, i to iz cjenika usluga caffe bara Catalpa od 1. siječnja 2023., proizlazi da su potrošači imali mogućnost, prije odabira usluge, upoznati se s cijenom usluga, pri čemu su potrošači imali mogućnost neometano odabrati drugog pružatelja ugostiteljskih usluga koje pruža konkretno prvookrivljena pravna osoba. Samo na području njenog rada, postoji još nekoliko ugostiteljskih objekata, a okrivljenici ničime nisu utjecali na izbor potrošača pri odabiru caffe bara. Nadalje ovlašteni tužitelj, u optužbi nije činjenično opisao na koji bi način od strane okrivljenika eventualno bilo korišteno u odnosu na potrošače: uznemiravanje, prisila, sila ili prijetnja ili nedopušten utjecaj, a što su nužne sastavnice agresivne poslovne prakse.

20. Ovaj sud smatra, da se uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ne može podvesti pod ”nesretne ili druge okolnosti” iz točke 3. stavka (1) članka 39. Zakona o zaštiti potrošača, a temeljem kojih treba ocijeniti je li od strane okrivljenika u poslovnoj praksi korištena agresivna poslovna praksa uznemiravanjem, prisilom, silom ili prijetnjom ili nedopuštenim utjecajem. Naime, kao što je to prethodno ovaj sud već utvrdio, informacije o cijeni usluge, bile su iskazane na cjeniku na jasan, način u euru i kuni, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 1 EUR-7,53450 kn. Tim informacijama je svaki potrošač mogao pristupiti neometano uvidom u cjenik usluga okrivljenika u caffe baru. lz činjeničnog opisa ne proizlazi da su okrivljeni prema potrošačima-kupcima ugostiteljskih usluga koristili bilo kakav oblik uznemiravanja, prisile, sile ili prijetnja ili nedopuštenog utjecaja, a koje bi mogle utjecati na neometan izbor i odluku pri kupnji ugostiteljskih usluga od okrivljenika.

21. Imajući u vidu sve navedeno, po ocjeni ovog suda, ne može se smatrati da je podizanje maloprodajnih cijena nakon 1. siječnja 2023. agresivna poslovna praksa, s obzirom da sastavnice agresivne poslovne prakse (nesretne ili druge okolnosti na strani potrošača te uznemiravanje, prisila, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj).

22. Imajući u vidu sve navedeno, sud je okrivljene oslobodio od optužbe temeljem čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, jer djelo, na način kako se okrivljenima stavlja na teret, po propisu nije prekršaj.

23. Kako su okrivljeni oslobođeni od optužbe, trošak prekršajnog postupka je pao na teret proračunskih sredstava ovoga suda.

Zagreb, 17. prosinca 2024.

Zapisničar

Sudac

Marica Pašalić

Rajka Rončević-Skočić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez naplate takse, na adresu: Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na gornji broj, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostavna naredba:

1. I okrivljenoj pravnoj osobi, FORS d.o.o., [adresa]

2. II okrivljenoj odgovornoj osobi HĐ, [adresa].

3. Tužitelju, Državnom inspektoratu, PU Zagreb, Ispostava u Karlovcu 4. Pismohrana-ovdje