Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Sisku

    Poslovni broj: P Ob-174/2023-61

    Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Sisku, OIB 74610670107 po sutkinji toga suda Nataši Ljuba- Čobanov u parničnom predmetu tužiteljice FŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] koju zastupa Sandra Panjković, odvjetnica iz [adresa] protiv tuženika NŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi izmjene odluke o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i uzdržavanju mlt. ZŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. KŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] koje zastupa posebna skrbnica FŽZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb, nakon zaključene glavne rasprave održane dana 7. studenog 2024. u prisutnosti tužiteljice osobno i punomoćnice tužiteljice, a u odsutnosti tuženika osobno i posebne skrbnice mlt. djece, dana 17. prosinca 2024.,

    p r e s u d i o  j e

    1/. Umjesto uređenja iz rješenja Općinskog suda u Sisku poslovni broj br. R1 Ob – 11/2019 od 10. siječnja 2019. godine odlučuje se kako slijedi:

    I. Mlt. ZŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] i KŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] stanovat će sa majkom AŽ OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi [adresa].

    II. Majka AŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] izvršavat će roditeljsku skrb u odnosu na mlt. ZŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] i KŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] djelomično samostalno u pogledu odlučivanja o zdravlju djece, dok će u ostalom dijelu roditelji AŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] i otac NŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] roditeljsku skrb izvršavati zajednički i sporazumno.

    III. Određuju se osobni odnosi mlt. ZŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. KŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] sa ocem NŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] u vidu susreta i druženja svakog utorka i četvrtka u trajanju od tri sata ovisno o školskim obvezama djece, svaki drugi vikend od petka u 18 sati do nedjelje u 18 sati, polovicu svih školskih praznika, te državnih praznika. Katoličke blagdane mlt. djeca provesti će s majkom, a pravoslavne blagdane mlt. djeca će provesti s ocem. Radi ostvarenja osobnih odnosa u vidu susreta i druženja otac NŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] je dužan preuzeti mlt. ZŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. KŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] od majke FŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] na adresi prebivališta majke, te ih po proteku vremena određenog za održavanje istih vratiti na istu adresu.

    IV. Nalaže se ocu NŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] da na ime doprinosa uzdržavanja mlt. ZŽ i mlt. KŽ plaća mjesečno iznos od 133,00 eura ( slovima: stotridesettrieura ) i to za svako dijete počev od 17. prosinca 2024. pa dok za to budu postojali zakonski uvjeti s dospijećem svakog iznosa uzdržavanja zadnjeg dana u mjesecu, a u slučaju zakašnjenja zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na svaki dospjeli, a neisplaćeni iznos po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 % poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine , sve na ruke ili račun majke FŽ.

    2/. Nalaže se tuženiku NŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužiteljici AŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] plati trošak parničnog postupka u iznosu od 625,00 eura u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica FŽ ( nastavno: tužiteljica) podnijela je dana 2. kolovoza 2023. tužbu protiv tuženika NŽ ( nastavno: tuženik) radi izmjene odluke o roditeljskoj skrbi, načinu ostvarivanja osobnih odnosa s djecom i obvezi uzdržavanja zajedničke mlt. djece i to mlt. ZŽ ( nastavno: mlt. sin) i mlt. KŽ ( nastavno: mlt. kćer).

    2. Prije pokretanja ovog postupka tužiteljica je podnijela 19. lipnja 2023. prijedlog za određivanje privremene mjere u zasebnom izvanparničnom postupku koji se vodio kod ovog suda pod poslovnom oznakom R1 Ob-321/2023 koji prijedlog je sadržajno isti kao i zahtjevi iz ove tužbe, s tim da privremena mjera ima privremeni karakter. Taj postupak je pravomoćno okončan donošenjem rješenja o privremenoj mjeri od 7., veljače 2024. koje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Rijeci od 18. travnja 2024. Dakle, rješenjem o privremenoj mjeri, temeljem koje su i sada regulirani odnosi između stranaka i mlt. djece, usvojen je prijedlog tužiteljice tako da mlt. djeca umjesto s ocem imaju stanovati s majkom te se shodno tome mijenja ranije uređenje sadržaja roditeljske skrbi i osoba davatelja uzdržavanja. Ta odluka je i dalje na snazi no samo privremeno do pravomoćnog dovršetka ovog parničnog postupka.

    3. U tužbi temeljem koje se vodi ovaj parnični postupak, pa i nakon toga, tužiteljica navodi da su se promijenile okolnosti temeljem kojih su uređeni odnosi između roditelja i mlt. djece odlukom Općinskog suda u Sisku poslovni broj br. R1 Ob

    – 11/2019 od 10. siječnja 2019. godine kojom je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi kojim je dogovoreno je da će mlt. sin ( koji je rođen **.**.2014. ) i mlt. kćer ( koja je rođena **.**.2016.) stanovati sa ocem, ovdje tuženikom od 06. studenog 2018. godine, a s majkom, ovdje tužiteljicom, će vrijeme provoditi u tjednu kada majka radi jutarnju smjenu na način da će biti s majkom od srijede 15,00 sati do četvrtka 20,00 sati, a kada majka radi u tjednu popodnevnu smjenu od srijede od 21,00 h do petka 12,00 h, odnosno sukladno međusobnom dogovoru roditelja. Kada majka radi popodnevnu smjenu, viđat će djecu u prijepodnevnim satima po dogovoru roditelja u vremenu od 11,00 do 13,00 h. U slučaju kada majka ima neradnu nedjelju a radila je jutarnju smjenu u subotu, preuzimat će djecu u subotu od 14,00 i djeca će biti kod nje do ponedjeljka do početka njezinog radnog vremena – odnosno do 12,00 sati. U slučaju da majka radi u ponedjeljak jutarnju smjenu, tada će djeca biti kod nje do nedjelje u 20,00 sati, nadalje da će djeca biti s majkom u vrijeme njezinog godišnjeg odmora u zimskom periodu u trajanju od 2 tjedna početkom veljače, te u ljetnom periodu u trajanju od 2 tjedna početkom rujna, sukladno dogovoru roditelja o poslovnim mogućnostima početka korištenja godišnjeg odmora, kao i da će djeca sa svakim od roditelja provoditi školske praznike i blagdane naizmjenično sukladno dogovoru među roditeljima. Sukladno vjeroispovijesti roditelja, djeca će s majkom provoditi svaki katolički Božić, a sa ocem svaki pravoslavni Božić, isto vrijedi i za sve ostale vjerske blagdane – sukladno dogovoru. Sve neradne državne blagdane koje majka ne radi djeca će provoditi s majkom. Naglašava se spremnost na dogovaranje oko fleksibilnog viđanja djece kada jedan od roditelja ima druge obaveze, odnosno kada majka ima mogućnost slobodnog dana. Kada su djeca s drugim roditeljem, roditelj će omogućiti telefonski kontakt s djecom po potrebi u dogovoreno vrijeme. Također je dogovoreno da će za uzdržavanje mlt. djece svaki roditelj uzdržavati djecu u jednakom iznosu i da će roditelji dijeliti troškove školovanja djece. Tužiteljica u tužbi tvrdi da se ovakav sporazum iz Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi nije provodio jer je većinu vremena tuženik izazivao probleme kada je tužiteljica dolazila viđati djecu, otežavao joj kontakt sa djecom te uopće nije pokazivao spremnost na bilo kakav dogovor. Smatra da tuženik takvim svojim postupanjem štetno utječe na psiho-emocionalni razvoj djece, te kako bi se izmjenom postojeće odluke i stanovanjem djece sa majkom poboljšala postojeća situacija. Osim toga, tužiteljica ističe da su djeca krenula u osnovnu školu, što znatno otežava susrete i druženja kako je uređeno Planom. Isto tako, kao promijenjenu okolnosti tužiteljica navodi da je riješila svoje stambeno pitanje kupnjom stana u kojem živi sa sadašnjim suprugom u kojem ima osiguran smještaj za oboje djece. Stoga tužiteljica smatra da je u interesu mlt. djece da stanuju s njom, te da je u obostranom interesu i roditelja i djece da se osobni kontakt mlt. djece s tuženikom – ocem odredi dva puta tjedno u trajanju od tri sata, svaki drugi vikend od petka u 20,00 sati do nedjelje u 20,00 sati, polovicu svih školskih praznika, svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan. Isto tako, a predlaže da se odredi uzdržavanje u iznosu od 133,00 eura mjesečno za svako pojedino mlt. dijete. Do zaključenja glavne rasprave tužiteljica je predložila prihvatiti prijedlog posebne skrbnice mlt. djece i omogućiti joj kao roditelju izvršavanje samostalne roditeljske skrbi u dijelu odlučivanja o zdravlju djece. Potražuje i trošak parničnog postupka.

    4. Tuženik se od početka, pa i u nastavku postupka, u cijelosti protivio izmjeni odluke kojom je određeno da će mlt. djeca stanovati s njim, odnosno tužbenom zahtjevu tužiteljice u cijelosti. Tvrdi da nije došlo promjena okolnosti koje su bitne za donošenje odluke o izmjeni ranije odluke s kojim će roditeljem djeca stanovati, načinu ostvarivanja roditeljske skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa i uzdržavanja, osporava da je na bilo koji način tužiteljici otežavao ili joj uskraćivao pravo da se viđa sa djecom, da činjenica da se tužiteljica ponovo udala i da sa suprugom sada živi u bračnoj zajednici u nekom stanu nije razlog za izmjenu postojeće odluke, da je i dalje brižan otac svojoj djeci, pruža im svu potrebnu pažnju, privrženost i ljubav, primjenjuje primjerene odgojne postupke, adekvatno odgovara na sve potrebe djece i u tom smislu nije došlo niti do kakve promjene u odnosu na vrijeme kada je sastavljen i potvrđen od strane ovog Suda Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, te da je u interesu djece da imaju redovnu dnevnu rutinu, kontinuitet i stabilnost, te da imaju mogućnost susreta sa tužiteljicom prema njenoj volji i mogućnostima, pa tuženik predlaže da sud odbije tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev. Predložio je provođenje vještačenja u kojem bi se izvršila procjena roditeljskih kompetencija. Tuženik se nakon provedenog vještačenja nastavio zastupati sam, jer mu je punomoćnica otkazala punomoć pa je u podnescima koje je sam sastavljao iznosio navode iz kojih se općenito da razabrati pa i zaključiti da osporava sve tvrdnje tužiteljice, te većinu činjenica koje iznosi vještakinja u nalazu i mišljenju. Dakle, tuženik se protivi tužbenim zahtjevima tužiteljice u kojima se traži izmjena odluke o roditeljskoj skrbi.

    5. U ovom postupku mlt. djecu zastupa posebna skrbnica koja je postavljena rješenjem ovog suda a ista prije svega apelira na stranke da zatome svoje interese te pokušaju postići sporazum o sadržajima roditeljske skrbi jer je to najbolje na zajedničku djecu. Isto tako smatra da je potrebno da stranke senzibiliziraju i afirmiraju kako stres i neslaganja u roditeljskim odnosima utječu na neka područja razvoja djeteta: razvoj bazičnog povjerenja i razvoj privrženosti, sposobnost regulacije osjećaja, razvoj samopoštovanja, uspostavljanje vršnjačkih odnosa i prilagodbu na školu i školsko postignuće. Na traženje ovog suda posebna skrbnica je utvrdila mišljenje djece. Navodi da je mišljenje utvrđeno sukladno odredbama Obiteljskog zakona (NN 103/15) i Konvencije o pravima djeteta ( čl.3 i 9. ) i načelu slobode iznošenja mišljenja (čl.12), a odnosi se na pravo djeteta da aktivno sudjeluje u rješavanju svih pitanja koja utječu na njegov život uključujući i to da bude saslušano u svakom pravnom postupku koji se na njega odnosi i to na način primjeren djetetovoj dobi. Također navodi da je postupljeno sukladno odredbi čl. 7. Pravilnika o načinu utvrđivanja mišljenja djeteta, odnosno dijete je informirano o njegovom pravu izražavanja mišljenja o svim pitanjima koja se na njega odnose, o postupku utvrđivanja mišljenja, utjecaju koji izraženo mišljenje može imati na ishod postupka, procijenjena je sposobnost i zrelost djeteta u smislu kognitivnih sposobnosti djece da oblikuju i izraze svoje mišljenje na razuman i nezavisan način te da razumije ishod izraženog mišljenja i to sve u obliku razgovora, a ne jednostranog ispitivanja, u poticajnom i ohrabrujućem ozračju u kojem se dijete osjeća sigurno i poštovano te je njegovo mišljenje ozbiljno saslušano i uzeto u obzir. Razgovor s mlt. djecom je obavljen nesmetano, bez prisustva roditelja. Iznosi da je sin stranaka dječak u dobi od devet godina, da dječak navodi ima osjećaj da dovoljno viđa oboje roditelja, zadovoljan je i volio bi da sve ostane isto. Dojam je posebne skrbnice da dječak nije opterećen obiteljskom situacijom. Kćer stranaka je djevojčica u dobi od 7 godina. Mlt djevojčica navodi da stanuje sa majkom, a ponekad s ocem, objašnjava da skoro svaki dan viđa oca, ali češće prespavljuje kod majke, te odmah nadodaje da joj je jednako lijepo i kod majke i kod oca, smatra da je oboje roditelja podjednako poznaju, navodi da je opuštena kod oboje roditelja, nema potrebu prilagođavanja ponašanja roditelju kod kojeg boravi. Sviđa joj se kako sada stanuje, ne bi ništa mijenjala. Dojam je posebne skrbnice da se djevojčica doima neopterećena obiteljskom situacijom. Posebna skrbnica nije imala primjedbi na nalaz i mišljenje vještakinje te ukazuje da valja imati na umu da su vještaci osobe - stručnjaci koji su specijalno educirani i raspolažu specifičnim znanjima i vještinama, te imaju kompetencije utvrđivati roditeljske kapacitete osoba i njihovo psihičko stanje. Konačno, posebna skrbnica ističe da je u ovom predmetu vidljivo je da je majka kompetentniji roditelj koji jasnije i bolje uviđa i podmiruje potrebe mlt. djece, dok je otac više usmjeren na majku mlt. djece i vlastite potrebe, da je otac neodgovoran u raznim sferama vlastitog života, kao što je vlastito zdravstveno stanje, kreditno zaduženje, mjesto stanovanja itd. Radi navedenog smatra da je majci potrebno odobriti samostalnu roditeljsku skrb, osobito u pogledu odlučivanja o zdravlju djece, jer u životu postoje okolnosti kada je potrebno žurno reagirati kako bi se postupilo u interesu mlt. djeteta vezano za odgoj i zdravlje mlt. djeteta, a nesuradljivost i neodgovornost roditelja može ugroziti prava i interese djeteta, uvriježeno je da se jednom roditelju dodijeli samostalna roditeljska skrb, kako bi se spriječila moguća šteta za mlt. djecu. U potpunosti je bila suglasna sa zaključkom vještačenja, te smatra važnim da se roditelji uključe u obiteljske tretmane kako bi uspostavili bolju komunikaciju, a posebno da otac radi na sebi, da uvidi svoje propuste i neadekvatne stavove, te osvijesti važnost strukturiranog i adekvatnog roditeljstva neovisno o partnerskom odnosu, te da radi na svojim roditeljskim kompetencijama i sluša upute stručnjaka, što je i preporuka vještaka.

    6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvadak iz matice rođenih MU Sisak od 14.6.2023., preslik rješenja Općinskog suda u Sisku br. R1 Ob-11/2019-2 od 10.01.2019. te Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 6.11.2018., Izvješće o obustavi obiteljske medijacije od 7.10.2019., Izvješće o obveznom savjetovanju prije pokretanja sudskog postupka od 29.6.2023. , Ispis Whats App poruka (od lista 37- 149,226-229) , preslik zapisnika Općinskog suda u Sisku iz spisa posl .br. 4-R1 Ob- 321/2023-12 od 23.10.2023., izvješće MUP PU Sisačko-moslavačka, PP Sisak od 27.10.2023., mišljenje i izvještaj Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Sisak od 21.12.2023., fotografije , podatci o psihologijskoj obradi i socioamnestički podaci HZSR, PU Sisak od 10.6.2024., preslik rješenja Općinskog suda u Sisku iz spisa br. 4-R1 Ob-321/2023-24 od 7.2.2024., te preslik rješenja Županijskog suda u Rijeci posl. br. Gž Ob-50/2024-2 od 15.4.2024., zvučne i video datoteke sa cd-a, pismeni nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. sc. Daše Poredoš Lavor, provedeno je usmeno saslušanje vještaka, saslušani su tužiteljica i tuženik.

    7. Odbijen je dokazni prijedlog za saslušanje svjedoka ĆŽ s obzirom da je isti u svojstvu medijatora 2018. kao jedini medijator na području Sisačko-moslavačke županije provodio medijaciju s raznim strankama, a protekom vremena ne može se očekivati da isti ima korisnih saznanja vezano uz tužbu radi izmjene odluke o roditeljskoj skrbi. Također je odbijen prijedlog za saslušanjem svjedoka OŽ s obzirom da je isti potpisnik dokumenta u svojstvu čelnika tijela koje je donijelo taj dokument, te PŽ jer je riječ o osobama koje su u okviru svoje obveze davanja mišljenja i prijedloga ovom sudu dali svoje mišljenje te je ponavljanje njihovog mišljenja kojeg su potpisali na kraju dokumenta nepotrebno.

    8. Proveden je razgovor sutkinje s mlt. djecom dana 30.01.2024. po pitanju utvrđivanja i mišljenja želja mlt. djece i tom prilikom je primijećena kod oba djeteta želja da stvari budu drugačije, te želja ostavljanja dobrog dojma o svojim roditeljima uz izbjegavanja bolnih tema. Niti jednog roditelja posebno ne idealiziraju niti ocrnjuju. Razgovor s mlt. djecom održan je uz nazočnost stručne suradnice-psihologice u posebnoj prostoriji u suda, mlt. djeci je objašnjena svrha razgovora kao i njihova uloga u sudskom postupku, upoznati su s pravima sukladno Konvenciji o pravima djeteta te da ukoliko žele, mogu iznijeti vlastite stavove , misli i osjećaje. Objašnjeno im je kako njihovo mišljenje nije odlučujuće te da će ga sud uvažiti zajedno s ostalim provedenim radnjama.

    9. U svom iskazu tužiteljica je u bitnome izjavila da je podnijela prijedlog za određivanje drugačijih odnosa kada je došlo do toga da je viđala djecu otežano, kad nije bilo škole, da je kvaliteta odnosa sa ocem djece loša iako je s njim pokušala razgovarati. Rekla je da trenutno djeca svaki dan borave kod nje i prespavaju a zapravo sve ovisi o tome kakvo je njezino radno vrijeme. Misli da je djeci kod oca loše, jer je kod djece primijetila strah da će ih otac kažnjavati. To je rekla voditeljici nadzora koja joj dolazi dva puta tjedno, ali ne i kod oca djece jer on odbija suradnju. Primijetila je da otac ne obavlja higijenu kod djece kako treba ( neoprana kosa, neobrezani i crni nokti), djeca ne napravile domaću zadaću niti čitaju lektiru kod oca, jer su previše bili vani. Dalje je rekla da od samog početka Plan o ZRS nije dobro funkcionirao, od početka se nije niti izvršavao , da je plan potpisala na nagovor i pod pritiskom oca a što je podržao Centar za socijalnu skrb, jer su joj rekli da da bi prednost trebao imati onaj roditelj sa stalnom adresom, a u to vrijeme bila je podstanar. Djecu nije viđala sukladno Planu o ZRS jer joj se nije dopuštalo da odvodi djecu uz izgovore da djeca spavaju, da nisu jela, da je vani vruće, da je djeci teško voziti se autobusom i slično. Radi kao prodavač u trgovačkom centru Pevex, te joj je radno vrijeme raznoliko. Dok traje nastava djeca se nalaze kod oba roditelja a tijekom radnog tjedna prespavaju kod nje. Kaže da je tako jer ju je dijete zamolilo da bude tako. Ima novi brak i živi sa suprugom, te nema druge djece. Priznaje da je protiv nje podnesena kaznena prijava jer je dijete udarila, ali je rekla da i otac udario kćer sa radijskom antenom po ruci, a to nigdje ne piše. U daljnjem saslušanju od 18.3.2024. provedenom u ovom spisu izjavila je da se privremena mjera koju je sud donio u izvanparničnom predmetu izvršava tako da su djeca pola vremena preko tjedna kod nje, a pola kod oca, ali da djeca stanuju kod nje , te da su djeca sada mirnija no da je komunikacija između nje i tuženika i dalje loša. Nije pokretala prisilni postupak iako tuženik ne vrši uplate radi uzdržavanja povodom donesene privremene mjere. Osim ove djece, druge djece tužiteljica nema. Procjenjuje da su troškovi života kćerke oko 150 eura mjesečno (90 eura mjesečno za dnevni boravak u školi, mobitel [broj telefona] eura, kupnja odjeće i obuće 50-60 eura, 40 eura za higijenske potrepštine), a ona je zdravo dijete. Za sina je rekla da on nešto više jede, trošak za odjeću i obuću 30-60 eura , a to dijete ne ide u boravak u školu i zdravo je dijete. Tužiteljica nije znala reći ništa o imovnim prilikama i prihodima tuženika.

    10. Prilikom svog saslušanja otac mlt. djece u bitnome je izjavio da je točno da on i majka djece imaju jako lošu komunikaciju kao roditelji sve od kada su se razdvojili. Rekao je da ne zna zašto je određen nadzor nad izvršenjem roditeljske skrb i da to treba pitati CZSS, a da nije zadovoljan sa radom centra jer smatra da nisu reagirali adekvatno kada im se on obraćao i ukazivao im na određene propuste majke u izvršenju roditeljske skrbi, zlostavljanje djece i manipulacija djecom. Misli da je moguće da se komunikacija poboljša, ali da dobro poznaje majku djece i zato ne može očekivati bilo kakvu mogućnost dogovora između njih kao roditelja, jer se ona ne drži dogovora, ponaša se kao patološki lažac, izokreće dogovor pa se onda taj dogovor ne izvršava. Vezano oko preuzimanja djece se uspijevaju dogovoriti. Također je rekao da se sadržaj Plana o ZRS zapravo nikada nije izvršavao, te su se putem poruka dogovarali od dana do dana ili od tjedna do tjedna s kim će djeca koliko biti i kako će se provoditi preuzimanje. Rekao je da su djeca više vremena provodila kod njega u omjeru 70-30 %, ali od kako je počela škola da su podjednako kod svakog roditelja, s tim da napominje da je on taj koji je popustio majci djece jer je procijenio da bi mu drugačije štetilo u sudskim postupcima. Rekao je da će ubuduće pitati djecu kod dogovaranja gdje će biti djeca, a da oni u posljednje vrijeme radije ostanu sa majkom. Smatra da je dobar roditelj, bez obzira na to što govori majka. Misli da se ona u ovim postupcima bori za alimentaciju. Smatra da bi za djecu bilo bolje da i dalje stanuju s njim a da viđaju majku prema vlastitim željama i traženjima. Poriče da je utjecao na neke strahove kod sina, ističe da je upravo on taj roditelj koji je inicirao potrebu odvođenja djece kod psihologa jer je primijetio da se događaju promjene kod djece što ga je zabrinulo, a majka je ta koja je to stopirala. Misli da se odnos majke i djece temelji na strahu i da djeca imaju odnos sa majkom na temelju strahopoštovanja. Ne zna da li postoji emotivna bliskost , ali je primijetio da su djeca jako zadovoljna kada dolaze od majke, a tumači da je to tako jer im ona dopušta da rade što hoće, ali kaže da to nije zdravo za djecu. Radi različite honorarne poslove, dostavljanja ili građ. i slično te teško zna unaprijed kada će biti slobodan od poslova. Rekao je da je spreman na suradnju sa CZSS, te je dao broj telefona i mail da ga isti kontaktiraju. Rekao je da se uopće nije protivio da djeca provode vrijeme s majkom prije početka škole jer je to bilo jednom tjedno osim ako to ne bi odgovaralo zbog nekih izvanrednih prilika poput rođendana ili putovanja. Kada su krenuli u školu provodili su još više vremena sa majkom , jer je to zapravo bilo bliže Planu o ZRS. Međutim nije mu bilo drago da djeca borave kod majke više nego što je to bilo nužno potrebno jer nema povjerenja u majku koja se u dva ili tri navrata zaručila, ne poznaje te osobe i nije sretan da djeca borave s nepoznatim ljudima. Za sebe kaže da glasno priča, ali to ne radi svjesno, a poriče da fizički kažnjava svoju djecu. Izjavio je da su mu djeca u više navrata rekla da ih je majka fizički kažnjavala pa je to i prijavio. Nakon pravomoćnosti privremene mjere koja je donesena u predmetu R1 Ob- 321/2023 tvrdi da se ništa nije promijenio te da djeca i nadalje stanuju više s njim nego kod majke. Misli da se tužiteljica samo želi prikazati dobrom majkom pred svojim mužem, a zapravo da ona uopće ne vodi brigu o djeci nego to čini on. Želio je istaknuti kao važno da je tužiteljica 2018. zapravo napustila svoju djecu i ostavila ih i zbog toga se on morao vratiti iz inozemstva i pristao na sporazum odnosno Plan o ZRS-u. Rekao je da je to učinio jer ga je nagovarao ĆŽ ( medijator u Obiteljskom centru SMŽ), a isti ga je i odgovarao da pokrene postupak pred sudom tužbom. Ionako se taj pisani sporazum nije izvršavao te su djeca bila više kod njega nego kod majke, a kasnije kada je počela škola djeca su više bila kod majke. Konkretno je naveo vrijeme koje djeca borave kod pojedinog roditelja tijekom tjedna i vikenda. Istaknuo je da je tužiteljica majka koja je bila nasilna prema djeci i misli da je i dalje nasilna no da institucije ne reagiraju dovoljno brzo i kvalitetno. Istaknuo je da ima namjeru surađivati sa CZSS i nema ništa protiv ako se oni budu pojavili na vratima. Rekao je da su ukupni troškovi života za svako pojedino dijete u visini od 300 eura mjesečno, ali se nije mogao točno specificirano odrediti po pojedinim troškovima. Zasnovao je radni odnos od 1.3.2024. (kasnije tijekom provođenja vještačenja saznaje se da je promijenio poslodavca). Objasnio je da mu zapravo ne odgovara da se izvršava privremena mjere na plaći jer dok nije bio službeno zaposlen i zarađivao na crno na raspolaganju je imao veći iznos zarade. Bio je nezaposlen dugi niz godina. Razlog zbog kojeg se nije zapošljavao nego radio na crno je izbjegavanje plaćanje dugova po osnovi kredita, a protiv njega je pokrenut ovršni postupak. Međutim, rekao je da je pravi razlog što nije želio biti zaposlena osoba da može biti sa svojom djecom. Rekao je da prima dječji doplatak za djecu.

    11. Uvidom u izvješće i mišljenje HZSR, Područni ured Sisak ( nastavno: HZSR) od 21. prosinca 2023. vidljivo je da je isto izrađeno u odnosu na tuženika samo na temelju heteroanamnestičkih podataka s kojima su isti raspolagali jer je izostala suradnja od strane tuženika. Tako u izvješću stoji da tužiteljica stanuje u vlastitom stanu u [adresa], koji se sastoji od kuhinje, dnevne sobe, dječje sobe i kupatila, te je stambeni prostor u potpunosti prikladno namješten, a djeca imaju vlastitu sobu prilagođenu njihovim potrebama i uzrastu. Navodi se da je tužiteljica sklopila bračnu zajednicu sa novim suprugom koji prije nije bio u bračnoj zajednici, nema vlastite djece, a mlt. djeca tužiteljice imaju dobar odnos sa njezinim suprugom. Za tuženika se navodi da je po zanimanju tehničar za elektro strojarstvo, računalstvo i da je nezaposlen, a sa drugim podacima HZSR ne raspolaže, s obzirom da se isti nije odazivao pozivima, nije zatečen na terenu, te nije uspostavio suradnju s voditeljicom mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora, koja je roditeljima izrečena 01.07.2023. godine. U svibnju 2023. godine pokrenut je postupak zaštite osobnih prava i dobrobiti mlt. djece kod HZSR nakon što je otac policiji prijavio nasilničko ponašanje majke prema djeci. Iako je u zajedničkom postupanju dežurne djelatnice i policije obavljen razgovor s djecom otac je slijedećeg dana samoinicijativno doveo djecu inzistirajući da se s njima odmah ponovo obavi razgovor nastupajući pri tom hostilno i navodeći da neće omogućiti susrete djece i majke. Sa djecom je obavljen razgovor idućeg dana, a tuženik je pri tome uputio djecu da majci ne govore o razgovoru u Područnom uredu. U pojedinačnim razgovorima s mlt. djecom dobivena su saznanja njihovoj o izloženosti neprihvatljivim odgojnim postupcima u vidu tjelesnog kažnjavanja od strane oba roditelja, izloženosti verbalnim sukobima roditelja ( „svađe oko svega“, škole, izleta, plaćanja troškova), sukobima oca sa članovima vlastite primarne obitelji ( majkom i sestrom ) kao i sukobima majke i bake po ocu. Kod oba je djeteta uočena izloženost razvojnim rizicima proizašlim iz narušenih odnosa roditelja i njihovih poteškoća u suradnji, konfliktnih odnosa odraslih članova obitelji, te odgojnih poteškoća roditelja i izloženosti neprimjerenim odgojnim metodama. Roditelji su u nekoliko navrata savjetovani o poziciji i potrebama djece, načinima uspostavljanja adekvatne suradnje u skrbi i odgoju djece i poželjnim odgojnim postupcima. Upozoravani su na važnost rješavanja konflikata na miran način i na važnost zaštićivanja djece od izloženosti neprimjerenim sadržajima. Budući da savjetovanja nisu polučila pozitivne promjene u odnosu na roditeljsku suradnju, a opterećivanje i manipulacija djecom se nastavila, roditeljima je izrečena mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora u odnosu na djecu. Rješenjem kojim je izrečena mjera roditelji su između ostalog obvezani surađivati s voditeljem mjere i omogućiti uvid u stambene prilike te su upoznati sa posljedicama ne omogućavanja provođenja mjere. Roditelji su u provedenom postupku zaštite djece također obvezani uključiti se u kontinuirani savjetodavni rad Obiteljskog centra. Tužiteljica se uključila u rad savjetovališta i uspostavila suradnju sa voditeljicom mjere dok tuženik unatoč nastojanjima voditeljice s istom nije uspostavio suradnju niti se uključio u rad savjetovališta. Uvidom u izvješća voditeljice mjere razvidno je da majka s djecom uspostavlja emocionalno topao odnos te uviđa nepovoljnu poziciju djece, potrebu za promjenama i uspostavljanjem suradnje sa njihovim ocem. Voditeljica iznaša da majka zamjećuje napetost djece i verbalizira svoje nastojanje da pred djecom ne govori o ocu i postojećim problemima u suradnji. Uočava podršku majčinog partnera i pozitivan odnosa istoga s djecom. U svojim izvješćima voditeljica ističe da obzirom na odbijanje oca nije u mogućnosti savjetovati oko potrebnih promjena. Navodi da od majke doznaje da uglavnom ona s djecom uči i piše zadaće pri čemu otac ignorira njene upute vezane uz školske obveze djece. Iznaša i da otac majci nije pristao dati zdravstvenu iskaznicu za djecu za potrebe putovanja na more te da se komunikacija roditelja odvija uglavnom putem poruka. Voditeljica iznaša saznanja da djeca tijekom boravka kod oca u više navrata nisu napisala zadaću. Nakon što je tužiteljica pokrenula postupak obveznog savjetovanja prije pokretanja ovog postupka tuženik je pristupio postupku obveznog savjetovanja unaprijed negodujući i optužujući djelatnice HZSR za pristranost majci i ne postupanje u zaštiti djece. Iznio je stav da je majka ugrožavajuća za djecu navodeći da ista ne može kontrolirati svoje ponašanje i da ne voli djecu, da njen partner zlorabi alkohol, radi čega procjenjuje da su djeca tijekom praznika s njome ugrožena. Predložio je da djeca stanuju s njime te da majku viđaju prema vlastitim potrebama i željama i to „dok se ona normalno ponaša prema njima“. Insistirao je da se ponovo obavlja razgovor s djecom unatoč savjetima i pojašnjavanju pozicije djece i činjenice da stavljanje zahtjeva pred djecu da „dokazuju“ poziciju jednog roditelja intenzivira konflikt lojalnosti u koji su dovedeni. Imenovani je tijekom razgovora djelovao hostilno, rigidno, nedostupno savjetima i projektivno. Odbio je uključiti se savjetovalište kao i potpisati izjavu. Voditeljica mjere je opetovano pokušala uspostaviti suradnju s ocem i objasniti mu svoju ulogu i ciljeve rada no s istim u konačnici nije uspjela dogovoriti niti termin za prvi razgovor. Dalje se navodi da je tuženik odbio preuzeti osobnu odgovornost za stvaranje promjena u razvojnim prilikama za djecu iako mu je kroz izrečenu mjeru i uključivanje u savjetodavni rad osigurana pomoć, te da je isti odbivši da sam sudjeluje u stvaranju promjena djecu opetovano odveo na razgovor u savjetovalište Zavoda za javno zdravstvo s namjerom dokazivanja vlastite pozicije. U pogledu kriminalističkog istraživanja saznaje se od Policijske postaje Sisak da je protiv oba roditelja podnesena kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu za mladež u [adresa] radi sumnje na počinjenje kaznenog djela na štetu svoje mlt. djece "Povreda djetetovih prava“ na način da su od početka 2022. godine do kraja mjeseca rujna 2023. godine kao roditelji grubo zanemarili svoje dužnosti podizanja i odgoja djece. Također se iznosi u izvješću da je u postupku prikupljanja podataka ( socioanamnestičke i psihologijske obrade ) tužiteljica pristupila svim pozivima i sudjelovala u zatraženim radnjama dok se tuženik nije odazvao upućenim pozivima uslijed čega s istim nije bilo moguće provesti potrebnu obradu. HZSR je zaključno mišljenja da mlt. djeca odrastaju u rizičnim obiteljskim prilikama te su kod oba roditelja zamjetna ograničenja u roditeljskim ulogama. Protiv oba je roditelja radi povrede prava djece podnesena kaznena prijava te im je određena mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora koja se aktualno provodi samo sa majkom a uslijed činjenice da otac nije omogućio provođenje mjere. Doznaje se da majka uspostavlja primjerenu suradnju s voditeljicom mjere te je sklona empatizirati s djecom i raditi na željenim promjenama. Majka u brizi za djecu ima podršku svog partnera koji uspostavlja pozitivne odnose s djecom. Doznaje se o urednoj obiteljskoj dinamici i adekvatnim uvjetima za brigu o djeci na adresi majke. Na planu roditeljske uloge oca ističe se emocionalna i psihološka nedostupnost, projektivnost i ne preuzimanje odgovornosti za vlastite postupke, nemogućnost odvajanja vlastitih osjećaja i potreba od osjećaja i potreba djece te nemogućnost empatiziranja s djecom. Otac u brizi za djecu ima podršku svoje majke a doznaje se o ranijim verbalnim sukobima s članovima primarne obitelji. Slijedom navedenoga mišljenja su da majka može na bolji način skrbiti o potrebama djece a obzirom ista pokazuje dostupnost savjetima i angažiranost u preuzimanju roditeljske odgovornosti. Predlaže se da se odnosi roditelja i djece urede na način da mlt. djeca stanuju s majkom te da se osobni odnosi djece s ocem održavaju utorkom i četvrtkom u trajanju od tri sata, ovisno o školskim obvezama djece, svaki drugi vikend od petka u 18.00 do nedjelje u 18.00 sati, polovicu svih školskih praznika, blagdane i državne praznike naizmjenično.

    12. Nakon prijedloga tuženika sud je odobrio da se pokuša ponovno provesti obrada oca zatraženo je od HZSR da u tom smislu sačini dopunsko mišljenje. Iz dopunskog mišljenja HZSR od 10. lipnja 2024. sud je utvrdio da je obavljena psihološka obrada i da su prikupljeni podaci koji su izostali u prvom traženju suda za davanjem mišljenja i prijedloga. Iz istog je utvrđeno da tuženik aktualno živi sa svojom majkom u njezinoj kući veličine trosobnog stana, a sastoji se od dvije spavaće sobe, kuhinje, sanitarnih prostorija, a od tuženika se saznaje da mlt. djeca imaju vlastitu zajedničku sobu. Aktualno je tuženik zaposlen. Nakon psihologijske obrade vidi se da kod tuženika na planu roditeljske uloge dominiraju poteškoće odvajanja vlastitih doživljaja i osjećaja od osjećaja i doživljavanja djece uslijed čega isti nije u mogućnosti empatizirati s djecom i pružiti im adekvatnu podršku. Na kognitivnom nivou prepoznaje emocionalnu opterećenost djece i verbalizira zabrinutost za njihov razvoj, no uslijed negativne usmjerenosti i frustracije u odnosu prema bivšoj partnerici aktualno nije u mogućnosti sagledati vlastite poteškoće u roditeljskoj ulozi i ponašanja kojima djecu dovodi u poziciju konflikta lojalnosti. U roditeljskom funkcioniranju tuženika dominira usmjerenost na dokazivanje propusta majke djece što aktualno limitira njegove roditeljske kapacitete. Isti uslijed čvrstog uvjerenja da je majka djece loš roditelj pokazuje tendenciju njenog isključivanja koristeći djecu u dokazivanju vlastitih stavova. Isti pri tome nije u mogućnosti sagledati izvore emocionalnih pritisaka za djecu niti preuzeti odgovornosti za vlastite neprimjerene postupke. Ističu da kroz raniju primjenu mjera za zaštitu djece tuženik nije pokazao dostupnost savjetima u cilju promjene nepovoljnih razvojnih okolnosti po djecu. Stoga je HZSR u cijelosti ostao kod prethodnog dostavljenog prijedloga o roditeljskoj skrbi za mlt. djecu.

    13. Nadalje, u ovom postupku provedeno je i vještačenje po stalnom sudskom vještaku za društvene znanosti, probleme obitelji, djece, mladeži i odraslih dr. sc. Daši Poredoš Lavor. Sudski vještak se obvezuje u nalazu i mišljenju provesti psihološku obradu oca i majke mlt. djece, te iskazati obrazloženo kvalitetu i sadržaj emotivne veze djece i svakog roditelja, kvalitetu i sadržaj odnosa između roditelja, eventualne elemente emotivnog pritiska oca ili majke na djecu odnosno eventualno manipulativni utjecaj oca ili majke na djecu, te utvrditi roditeljske kompetencije. Vještakinja je u pismenom nalazu i mišljenju na temelju podataka iz sudskog spisa, analize socijalnog okruženja, psihosocijalnoj obradi ispitanika i psihološkoj obradi ispitanika, zaključila da su temeljni problemi u obitelji stranaka nedostatak i gubitak međusobnog uvažavanja i prihvaćanja, manjkava komunikacija i emotivno udaljavanje stranaka što se izravno reflektira i na život zajedničke mlt. djece. Ističe se da tužiteljica pokazuje više pažnje, privrženosti i ljubavi; primjenjuje primjerenije odgojne postupke; sigurnija je u svoje životne postupke, cjelovitije uočava potrebe mlljt. djece i pokazuje više roditeljskih kapaciteta i odgovornosti, u odnosu na tuženika koji se doima nešto nesigurniji u ulozi roditelja, s prisutnom emocionalnom nestabilnošću, opterećenošću prošlim životnim negativnim iskustvima, nedovoljnom kritičnošću u osobitosti svog socijalnog funkcioniranja, s nedovoljnom razvijenim vještinama uočavanja i podmirenja potreba mlt. djece. Mlt. djeca promatrana su primarnim okruženjima kod oba roditelja u nekoliko termina, te se oba djeteta, u majčinom i očevom okruženju, izjašnjava da bi dalje voljeli živjeti s majkom, a dolaziti kod oca i bake na druženja. Mišljenja je da mlt. djeca trebaju nadalje živjeti s majkom – tužiteljicom, te da je majka roditelj koji posjeduje više roditeljskih kompetencija. Što se tiče osobnih odnosa predlaže da mlt. djeca nadalje održava kontakte s ocem na način uobičajene pravne prakse.

    14. U svom usmenom obrazloženju pismenog nalaz i mišljenja vještakinja je i nadalje u cijelosti ostala kod pismenog nalaza i mišljenja te je na svaki pojedinačno izneseni pismeni prigovor tuženika odgovorila i sve ih otklonila.

    15. Whatsup poruke i fotografije koje je sud dobio na uvid dostavom u spis nema potrebe posebno obrazlagati jer iako ih je sud pojedinačno uzeo u obzir ti dokazi nisu bili odlučni kod donošenja ove sudske odluke kao drugi na kojima je sud temeljio svoju odluku.

    16. Isto tako sud kod donošenja ove odluke nije uzeo u obzir sadržaj dostavljenih videa ( kasnije po sudu prenesenih na CD) uzimajući u obzir ukazivanje tužiteljice da je riječ o dokazima pribavljenim na nezakonit način, pa je u tom smislu prihvaćen stav tužiteljice da se na takvim dokazima ne može temeljiti odluka suda kako to propisuje članak 220.a Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH i 123/08 – ispr., 57/11, 148/11 i 25/13, 43/13. i 89/14, 70/19,80/22 – nastavno ZPP).

    17. U dokaznom postupku sud je utvrdio slijedeće relevantne činjenice:

    - tužiteljica i tuženik zaključili su Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi 6. studenog 2018. te je Plan odobren rješenjem Općinskog suda u Sisku poslovni broj br.R1 Ob - 11/2019 od 10. siječnja 2019. po kojem su mlt. djeca stanovala s tuženikom a s tužiteljicom je određeno provođenje osobnih odnosa ovisno o njezinom radnom vremenu

    - sukladno dogovoru roditelja Plan i odluka suda nije se izvršavala u dijelu održavanja osobnih odnosa zbog poslovnih razloga na strani tužiteljice, tako da su djeca stvarno boravila kod svakog od roditelja različito od onoga kako je navedeno u sudskoj odluci čija se izmjena traži tužbom

    - nakon donošenja rješenja Općinskog suda u Sisku poslovni broj br.R1 Ob - 11/2019 od 10. siječnja 2019. odnosi između roditelja djece sve više pogoršavali, što je utjecalo na psiho-emocionalni razvoj djece, djeca su krenula u osnovnu školu, te je tužiteljica riješila svoje stambeno pitanje kupnjom stana i sklopila brak s novim partnerom s kojim živi

    - nakon razdvajanja stranaka i uređenja odnosa između roditelja i mlt. djece HZSR izrekao mjeru intenzivne stručne pomoći i nadzora strankama u odnosu na njihovu djecu

    - tijekom provođenja mjere tužiteljica uspostavlja primjerenu suradnju s voditeljicom mjere, empatizira s djecom i radi na željenim promjenama, dok se kod tuženika bilježi nesuradnja s voditeljicom mjere, emocionalna i psihološka nedostupnost, projektivnost i ne preuzimanje odgovornosti za vlastite postupke, nemogućnost odvajanja vlastitih osjećaja i potreba od osjećaja i potreba djece te nemogućnost empatiziranja s djecom.

    - tužiteljica u brizi za djecu ima podršku svog partnera koji ima pozitivne odnose s djecom, te se kod tužiteljice nalazi uredna obiteljska dinamika i adekvatni stambeni uvjeti

    - oba djeteta iznose želju da stvari budu drugačije, žele ostaviti dobar dojam o svojim roditeljima žele izbjeći bolne teme, a u razgovoru koji je proveden u majčinom i očevom okruženju, izjašnjavaju se da bi nadalje voljeli živjeti s majkom, a dolaziti kod oca i bake na druženja

    - tužiteljica je roditelj koji posjeduje više roditeljskih kompetencija

    - tuženik je odbio tužiteljici predati zdravstvene iskaznice mlt. djece kada su išli s njom na more

    - zajednički sin stranaka ima 10 godina, a zajednička kćer stranaka ima 8 godina, oboje su zdrava djeca i imaju uobičajene prosječne potrebe i troškove života kao i njihovi vršnjaci, te je sud utvrdio da je iznos od 133,00 eura mjesečno visina njihovih troškova, za svako pojedino mlt. dijete

    - između stranka nije sporno da su se troškovi mlt. djece snosili po njihovom nastajanju kod onog roditelja kod kojeg su djeca bila te da niti jedna roditelj nije plaćao uzdržavanje drugom roditelju

    - između stranka nije sporno da niti nakon donošenja rješenja o privremenoj mjeri kojom je tuženik obvezan plaćati uzdržavanje u iznosu od 133,00 eura za svako mlt. dijete tuženik nije plaćao uzdržavanje

    18. Analizirajući svaki dokaz zasebno te sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sud je donio odluku kao u izreci.

    19. Članak 408. Obiteljskog zakona ( Narodne novine 103/2015, 98/19, 47/20 i 49/23, nastavno: ObZ) definira spor o roditeljskoj skrbi kao spor o pitanju s kojim će roditeljem dijete stanovati i načinu ostvarivanja roditeljske skrbi u kojem se odlučuje i o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem te uzdržavanju djeteta.

    20. Članak 409. Obz-a propisuje da ako se roditelji nisu sporazumjeli o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili ga je sud odbio odobriti, svaki roditelj ili dijete može podnijeti tužbu radi rješavanja pitanja s kojim će roditeljem dijete stanovati, načinu ostvarivanja roditeljske skrbi, osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem te uzdržavanju djeteta.

    21. U članku 416. Obz-a predviđeno je da sud prije donošenja odluke o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi i osobnim odnosima djeteta s roditeljem sud treba omogućiti djetetu da izrazi svoje mišljenje, utvrdi na koji način je svaki od roditelja provodio vrijeme s djetetom i na koji način je ostvarivao roditeljsku skrb o djetetu prije pogoršanja obiteljskih odnosa i po potrebi pribaviti nalaz i mišljenje centra za socijalnu skrb ili ovlaštenog sudskog vještaka. Pri tom će u postupku posebno cijeniti spremnost svakog od roditelja na suradnju u postupku obveznog savjetovanja ili spremnost na sudjelovanje u obiteljskoj medijaciji i spremnost svakog od roditelja na poticanje ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem.

    22. Kako je sud nedvojbeno provedenim dokaznim postupkom da je u interesu mlt. djece da se donese nova odluka kojom će se izmijeniti ranija odluka suda, donio je odluku kao u izreci.

    23. Naime, niti između stranaka nije bilo sporno da aktualna odluka ne odražava stanje koje odgovara okolnostima koje su postojale u vrijeme donošenja odluke čija se izmjena traži. Sukladno dogovoru roditelja Plan i odluka suda nije se izvršavala u dijelu održavanja osobnih odnosa zbog poslovnih razloga na strani tužiteljice, tako da su djeca gotovo od samog početka razdvojenog života roditelja stvarno boravila kod svakog od roditelja različito od onoga kako je navedeno u sudskoj odluci čija se izmjena traži tužbom. Osim toga, utvrđeno je da su se nakon donošenja rješenja Općinskog suda u Sisku poslovni broj br.R1 Ob - 11/2019 od 10. siječnja 2019. odnosi između roditelja djece pogoršali, što je utjecalo na psiho- emocionalni razvoj djece, da djeca su krenula u osnovnu školu, te je tužiteljica riješila svoje stambeno pitanje kupnjom stana i sklopila brak s novim partnerom s kojim i živi. Nedvojbeno je riječ o bitno izmijenjenim okolnostima u odnosu na okolnosti koje su postojale u vrijeme donošenja odluke kojom su regulirani odnosi između roditelja i mlt. djece. Stoga je očito da su se ostvarili uvjeti da je izmijeni odluka o roditeljskoj skrbi koja je još na snazi.

    24. Provedenim dokaznim postupkom u sud je utvrdio da je u interesu mlt. djece da stanuju tužiteljicom i da adresa mlt. djece bude na adresi majke jer je utvrđeno da je tužiteljica roditelj koji ima primjerenije roditeljskih kapaciteta, te ima adekvatne stambene i materijalne prilike, a iz razgovora s mlt. djecom jasno proizlazi da mlt. djeca pokazuju privrženost za oba roditelja, no žele dalje stanovati s majkom a družiti se s ocem.

    25. Ovakav stav suda proizlazi iz zaključka Stručnog tima HZSR, nalaza i mišljenja vještaka te provedenog razgovora s mlt. djecom. Zaključak Stručnog tima HZSR ne odudara od zaključka vještaka i ta dva dokaza su međusobno sukladni. Unatoč prigovorima tuženika koje je sud ocijenio subjektivnim, sud je u potpunosti prihvatio oba dokaza jer ih smatra stručnim i vjerodostojnim. Nalaz i mišljenje vještaka opsežno je i detaljno provedeno te obrazloženo na logičan način. Tuženikov stav o tim dokazima sud ne prihvaća jer proizlazi iz želje da se bolje pozicionira u ovom postupku, te prikaže dobrim roditeljem, no ujedno je jasno vidljivo da se u nizu postupaka i ponašanja tuženika zamjećuje namjera okrivljavanja drugog roditelja i neprihvaćanje vlastitih odgovornosti za loše odnose sa tužiteljicom, bez pokazivanja motivacije da se promjenom ponašanja okolnosti za zajedničku djece pozitivno manifestiraju.

    26. Sud smatra da su svoje pravo na iskazivanje mišljenja vezano uz ovo pitanje mlt. djeca ostvarila u ovom postupku. Dakle, mlt. djeci omogućeno je sukladno odredbi čl. 360. Obz i odredbi čl. 9.st. 2. i 12. Konvencije o pravima djeteta koja je usvojena 20. studenog 1989. , koja je u pravni poredak Republike Hrvatske preuzeta na temelju notifikacije o sukcesiji ( službeni list SFRJ br. 15/1990, Narodne novine, Međunarodni ugovori br. 12/93, 20/97-dalje: Konvencija) izjašnjavanje po tom pitanju, te su djeca u nekoliko navrata govorila o svojim željama. Iako sud nije vezan mišljenjem djece, već na temelju izraženog mišljenja donosi odluku koja je u interesu djeteta u konkretnom slučaju izražena želja mlt. djece je u skladu s mišljenjem HZSR i vještaka. Svaka drugačija odluka suda bila bi pogrešna i suprotna načelu prvenstvene zaštite dobrobiti i prava djeteta propisanog člankom 5. Obz-a.

    27. U skladu s mišljenjem suda da je u interesu djece da stanuju s majkom donesena je odluka kojom su regulirani osobni odnosi roditelja i mlt. djece na način da mlt. djeca imaju susrete i viđenja s onim roditeljem s kojim ne stanuju , jer se i na ovaj način umanjuje razdvojenost mlt. djece od svakog roditelja. Osim toga, roditelji kao i mlt. dijete, imaju pravo na osobne odnose kako to propisuje članak 119. Obz-a, što podupiru obje stranke.

    28. Nadalje, odlučeno je da će tužiteljica kao roditelj s kojim će stanovati mlt. djeca izvršavati djelomično samostalnu roditeljsku skrb u dijelu odlučivanja o zdravlju djece, dok će u ostalom dijelu roditelji odlučivati zajednički i sporazumno. Naime, članak 105. Obz-a omogućuje donošenje ovakve odluke suda.

    29. U članku 105. Obz-a propisano je slijedeće:

    (1) Jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti.

    (2) Roditelj nastavlja samostalno ostvarivati roditeljsku skrb bez sudske odluke ako je drugi roditelj umro ili je proglašen umrlim, a roditelji su prije smrti jednoga od njih roditeljsku skrb ostvarivali zajednički.

    (3) Jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka, pri čemu je sud dužan posebno voditi računa koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sukladno članku 416. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona.

    (4) Roditelj koji se protivi zajedničkom ostvarivanju roditeljske skrbi, odnosno sklapanju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazumu dužan je dokazati da zajednička roditeljska skrb nije za dobrobit djeteta, u protivnom sud može samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi povjeriti drugom roditelju ako je to u skladu s dobrobiti djeteta.

    (5) Kad sud donosi odluku o samostalnom ostvarivanju roditeljske skrbi, odredit će hoće li roditelj koji samostalno ostvaruje roditeljsku skrb sam zastupati dijete u bitnim osobnim pravima ili uz suglasnost drugog roditelja sukladno članku 100. ovoga Zakona.

    30. Odluka o djelomično samostalnoj roditeljskoj skrbi sud je donio na temelju zaključka da je za mlt. djecu sigurnije da roditeljska skrb bude samostalna u odnosu na majku mlt. djece, kao roditelja s kojim stanuju djeca jer je prihvaćeno ukazivanje posebne skrbnice mlt. djece da je ponekad potrebno žurno reagirati kako bi se postupilo u interesu mlt. djeteta vezano za odgoj i zdravlje mlt. djeteta, a nesuradljivost i neodgovornost roditelja može ugroziti prava i interese djeteta, uvriježeno je da se jednom roditelju dodijeli samostalna roditeljska skrb, kako bi se spriječila moguća šteta za mlt. djecu. Nesuradljivost tuženika vidljiva je kako u odnosu spram tužiteljice kao drugog roditelja, tako i u pogledu institucija koje su sudjelovale u postupcima koji su se provodili i provode se radi zaštite interesa tuženikove mlt. djece. Osim toga, tuženik priznaje da povremeno konzumira opijate, što je utvrđeno iz nalaz i mišljenja vještaka, što sud ne smatra da je dobra odluka o zdravlju samog tuženika, niti je ta činjenica dobar roditeljski uzor za mlt. djecu. Prema tome, sud smatra da je u interesu mlt. djece prihvaćanje ovakvog prijedloga tužiteljice i posebne skrbnice mlt. djece, a da se s druge stane na ovakav način neće u većoj mjeri narušiti ostali segmenti roditeljskog prava tuženika.

    31. Vezano uz uzdržavanje mlt. djece sud je donio odluku uvažavajući odredbu članka 310. stavak 1. Obz-a kojim je propisano da roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a onaj drugi svoju obvezu uzdržavanja ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Obveza tuženika proizlazi iz članak 288. Obz-a po kojoj su roditelji dužni uzdržavati svoju mlt. djecu. Odluka o visini koja je i manja od minimalnog novčanog iznosa koji je propisan Odlukom o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta (Narodne novine 49/2024) koja je na snazi u utuženom periodu. Citiranom odlukom propisno je da je za dijete do 6 godina minimalni iznos potreban za mjesečno uzdržavanje djeteta u starosti do 6 godina 195,16 eura, a za dijete od 7 do 12 godina iznos od 229,60 eura. Ovom odlukom iznos koji je naložen ocu znatno je niži od navedenog, pa kako je utvrđeno iz iskaza tuženika da je on radno sposoban, odlučeno je kao u izreci presude u odnosu na oba mlt. djeteta. Iako je sud utvrdio materijalne potrebe pojedinog djeteta iz iskaza tužiteljice i tuženika, i bez tog utvrđivanja po čanku 311. Obz-a tuženik je u obvezi zbog same činjenice da je roditelj mlt. djece, te se te svoje obveze ne može osloboditi.

    32. S obzirom da su se ostvarili uvjeti za izmjenu ranije odluku suda po pitanju s kojim roditeljem će stanovati mlt. djeca, o održavanju osobnih odnosa s onim roditeljem s kojim neće stanovati, na isto se nadovezuje i potreba da se izmijeni odluka za uzdržavanje mlt. djece. Što se tiče ranijeg perioda sud je rješenjem o privremenoj mjeri osigurao mlt. djeci plaćanje istog iznosa po svakom pojedinom mjesecu, te kako rješenje o privremenoj mjeri doneseno u predmetu Općinskom suda u Sisku poslovne oznake R1Ob-321/2023 ima svoju samostalnu pravnu sudbinu, te se može prisilno izvršiti neovisno o ovoj presudi, ovom presudom obvezan je tuženik na plaćanje uzdržavanja počev dana donošenja presude pa nadalje.

    33. Zaključno treba reći da je ovaj sud na raspolaganju imao nekoliko važnih dokaza iz kojih je zaključio da je u interesu mlt. djece da se izmijeni ranija odluka suda, na način da mlt. djeca trebaju stanovati s majkom, istoj omogućiti izvršavanje samostalne roditeljske skrbi samo u dijelu brige o zdravlju djece, ali da se očita emotivna veza između mlt. djece i oca održi kroz održavanje osobnih odnosa u vidu susreta i druženja, te da se naloži ocu da redovito plaća uzdržavanje za svako mlt. dijete. Naime, mišljenje i prijedlog HZSR, mišljenje i nalaz vještaka, te prijedlog posebne skrbnice, predlažu i podržavaju ovakvu odluku suda, te bi svaka drugačija odluka bila suprotna činjenicama koje je sud utvrdio u ovom postupku, te suprotno interesu mlt. djece. Subjektivni osjećaj roditelja, u ovom slučaju tuženika, da je on bolji roditelj, a u situaciji u kojoj nema mogućnosti postizanja sporazuma roditelja o pitanju gdje bi djeca trebala stanovati, ne vezuje sud. Sud je vezan činjenicama koje je utvrdio u sudskom postupku, te je u skladu su utvrđenim dužan donijeti odluku koja je u interesu mlt. djece. Nakon detaljnog, temeljitog, složenog i (zapravo) dugotrajnog dokaznog postupka donesena je odluka koja ni u kojem slučaju ne predstavlja odluku kojom se osuđuju pojedina ponašanja i/ili osobine roditelja, već odluka koja se u okolnostima nemogućnosti roditelja da i bez intervencije suda odluče o dobrobiti svoje djece, donosi da bi se u najboljem interesu djece regulirali odnosi između roditelja i djece. Zato je odlučeno kao u izreci.

    34. O trošku parničnog postupka sud je odlučio primjenom članka 366. Obz-a. Tuženik je nakon utvrđivanja svih relevantnih činjenica za donošenje odluke u najboljem interesu mlt. djece u konačnici izgubio ovaj spor. Zbog toga sud smatra da je odluka kojom se obvezuje tužiteljici nadoknaditi parnične troškove primjerena i pravična. Visina troška određena je Tar. br. 7. t. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( Narodne novine NN 138/2023, nastavno: OT) u kojoj je predviđeno se u ovakvoj vrsti postupaka za odvjetnički rad plaća jedinstvena naknada bez obzira na broj poduzetih odvjetničkih radnji, te pripadajući PDV ( Tar. br. 46 OT) . Zbog toga je naloženo tuženiku da plati tužiteljici iznos od ukupno 625,00 eura.

    35. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

    U Sisku, 17. prosinca 2024.

    Sutkinja

    Nataša Ljuba-Čobanov

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo uložiti žalbu u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi u 2 primjerka na ovaj sud, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

    Dostavna naredba:

    1. tužiteljica po pun.

    2. tuženik

    3. posebna skrbnica

    4. HZSR, PU Sisak-nakon pravomoćnosti

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.