Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3216/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Roberte Pandža, predsjednice vijeća, Jadranke Travaš, sutkinje izvjestiteljice i Ksenije Grgić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŽN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Branimir Brečević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Čohilj & Rovis j.t.d., iz Pule, protiv 1. tuženice BN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Radivoj Mačešić-Biscuoli, odvjetnik u Puli i 2. tuženice Republike Hrvatske, [osobni identifikacijski broj], koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Puli-Pola, Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava služnosti odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-282/2021-9 od 27. lipnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 17. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba 1. tuženice BN i 2. tuženice [adresa] kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P- 282/2021-9 od 27. lipnja 2022. u dijelu pod točkom I., II. i IV. izreke.

II. Odbija se žalba 2. tuženice Republike Hrvatske kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-282/2021-9 od 27. lipnja 2022. u dijelu pod točkom I., II. i V. izreke.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice ŽN kao djelomično neosnovana i potvrđuje navedena presuda u dijelu pod točkom III. izreke za iznos od 82,95 eura.

II. Uvažava se žalba tužiteljice ŽN kao djelomično osnovana te se preinačuje navedena presuda u dijelu pod točkom III. izreke za iznos od 165,90 eura i rješava:

Nalaže se 1. tuženici BN i 2. tuženici [adresa] naknaditi tužiteljici ŽN daljnji trošak postupka u iznosu od 165,90 eura, u roku 15 dana.

III. Nalaže se 1. tuženici BN i 2. tuženici [adresa] naknaditi tužiteljici ŽN trošak žalbenog postupka postupka u iznosu od 241,29 eur, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja je donio presudu kojom je pod točkom I. izreke utvrdio da je na teret nekretnina oznaka k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu 2. tuženice te k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu 1. tuženice, sve k. o. [katastarska općina], kao poslužnih, a u korist k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice kao povlasne, dosjelošću osnovana stvarna služnost puta, i to staze, progona i kolnika, koja se proteže preko:

- k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], od sjeverne međe te nekretnine prema jugu, a preko

- k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] uz njihovu istočnu među počevši od točke zajedničke međe nekretnina oznaka k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], pa do zajedničke točke međe k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina],

sve u širini od 4 metra i sve trasom kako je prikazana na "Preglednoj skici dopuna" Elaborata mjerničnog vještačenja broj 37/19 stalnog sudskog vještaka mjernične struke Krešimira Horvata od 27. studenog 2020., obojano crvenom bojom, koji elaborat i "Pregledna skica dopuna" su sastavni dio prvostupanjske presude, pa se ovlašćuje tužiteljica temeljem iste ove presude po njezinoj pravomoćnosti zatražiti i ishoditi uknjižbu toga prava služnosti u zemljišnoj knjizi, a tuženice su to dužne trpjeti. Pod točkom II. izreke naloženo je tuženicama da tužiteljici naknade parnični trošak u iznosu 12.750,30 kuna. Pod točkom III. izreke u preostalom dijelu odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška kao neosnovan. Pod točkom IV. izreke odbijen je zahtjev 1.tuženice za naknadu parničnog troška kao neosnovan. Pod točkom V. izreke odbijen je zahtjev 2. tuženice za naknadu parničnog troška kao neosnovan.

2. Protiv ove presude u dijelu pod točkom I., II. i IV. izreke žalbu je podnijela 1. tuženica BN zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže u pobijanom dijelu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda odnosno ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Protiv ove presude u dijelu pod točkom I., II. i V. izreke žalbu je podnijela 2. tuženica Republika Hrvatska zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te zbog odluke o troškovima postupka. Predlaže u pobijanom dijelu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda odnosno ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje uz naknadu troškova postupka.

4. Protiv ove presude u dijelu pod točkom III. izreke žalbu je podnijela tužiteljica u kojoj ne navodi određene žalbene razloge Predlaže preinačiti u pobijanom dijelu presudu uz naknadu troška za sastav žalbe i sudske pristojbe.

5. Žalba 1. tuženice je neosnovana.

Žalba 2. tuženice je neosnovana.

Žalba tužiteljice je djelomično osnovana.

6. Razmatranjem presude i postupka koji joj je prethodio utvrđeno je da nisu ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka predviđene odredbom čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 96/08, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st. 2. ZPP-a.

7. Suprotno žalbenim navodima 1. tuženice nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju žaliteljica upire u žalbi, budući da pobijana presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, koji razlozi su jasni i međusobno ne proturječe, baš kao što o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima pobijane presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

8. Predmet spora po tužbenom zahtjevu jest utvrđenje da u korist nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao povlasnog dobra postoji pravo služnosti puta i to staze, progona i kolnika na teret k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], od sjeverne međe te nekretnine prema jugu, a preko k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] uz njihovu istočnu među počevši od točke zajedničke međe nekretnina oznaka k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], kao poslužnog dobra pa do zajedničke točke međe k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], u širini od 4 metra i sve trasom te posljedično na trpljenje upisa tog prava u zemljišne knjige kako je to prikazano na "Preglednoj skici dopuna" Elaborata mjerničnog vještačenja broj 37/19 stalnog sudskog vještaka mjernične struke Krešimira Horvata od 27. studenog 2020., obojano crvenom bojom, koji elaborat i "Pregledna skica dopuna" (čl. 186. u svezi s čl. 190. i 228. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /"Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 /pročišćeni tekst/ - dalje: ZV-a/) s time da tužiteljica kao osnovu stjecanja prava stvarne služnosti staze, progona i kolnika navodi dosjelost (čl. 228. u svezi s čl. 229. ZV-a).

9. Sud prvog stupnja raspravio je sve tvrdnje, na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore te je na osnovi izvedenih dokaza, predloženih po parničnim strankama i njihovom pravilnom ocjenom (čl. 8. ZPP-a) utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva, na koje je pravilno primijenio citirane odredbe materijalnog prava, radi čega nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao niti pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 355. i čl. 356. ZPP-a).

10. Između stranaka je nesporno da je tužiteljica vlasnica nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je 1. tuženica BN vlasnica nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da je 2. tuženica Republika Hrvatska vlasnica nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Isto je tako nesporno da je tijekom postupka **.**.2018. ĆN kao darovateljica zaključila ugovor o darovanju s daroprimateljicama BN i ĐN, a kojim je ugovorom prvotuženici BN darovala predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina].

11. U odnosu na odlučne činjenice za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva iz stanja spisa i na temelju rezultata raspravljanja proizlazi:

- da je prilikom uviđaja na mjestu prijepora punomoćnik tužiteljice pokazao sporni prolaz koji je identificiran po mjerničnom vještaku Krešimiru Horvatu te je utvrđeno da se put proteže od asfaltne ceste na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] preko k. č. br. [katastarska čestica] te je u tome početnom dijelu asfaltiran u širini od oko 3 metra, a u nastavku se put proteže preko k. č. br. [katastarska čestica] koja nije predmet spora te je na tom dijelu širine oko 4 metra i predstavlja makadamski put, punomoćnik tužiteljice pokazao je i nastavak puta preko k. č. br. [katastarska čestica] uz k. č. br. [katastarska čestica], te je na tom dijelu utvrđeno da postoji više kolotraga na različitim mjestima, ali sve u širini pokošenog dijela parcele uz k. č. br. [katastarska čestica] te je mjerenjem utvrđeno da seje taj pokošeni dio širine 5 metara i Kolotrag se nastavlja i dalje preko parcele k. č. br. [katastarska čestica] uz k. č. br. [katastarska čestica] te se na tom dijelu utvrđuje širina kolotraga mjereno od živice od 3 metra,

- na temelju nalaza i mišljenja vještaka mjerničke struke Krešimira Horvata utvrđeno je da k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu i posjedu tužiteljice predstavlja šljunčanu i travnatu površinu u cijelosti ograđenu zidovima, a da se ulazi na posjed tužiteljice nalaze na zapadnoj strani prema k. č. br. [katastarska čestica] i to dva ulaza (kolni i pješački) na sjevernoj strani i dva ulaza (kolni i pješački) na južnoj strani, da postojeći pristupni put kojim se koristi tužiteljica za pristup do svojeg posjeda na sjevernoj strani je vezan uz asfaltnu prometnicu na k. č. br. [katastarska čestica] koja predstavlja javnu cestu, a predmetni put prolazi preko k. č. br. [katastarska čestica] na način da put preko k. č. br. [katastarska čestica] predstavlja dio asfaltnog puta i dio makadamskog puta; put preko k. č. br. [katastarska čestica] predstavlja makadamski put širine kao što je prikazano u preglednoj skici; put preko k. č. br. [katastarska čestica] predstavlja dio makadamskog puta približne širine od 1,00 m, a put preko k. č. br. [katastarska čestica] predstavlja dio makadamskog puta i dio poljskog puta širine kao što je prikazani u preglednoj skici od 5. prosinca 2019. te dopuni pregledne skice od 27. studenog 2020. a dodatno se vještak 25. lipnja 2020. očitovao kako prema kopiji katastarskog plana širina prikazanog puta na k. č. br. [katastarska čestica], odnosno širina k. č. br. [katastarska čestica] na sjevernoj strani između k. č. br. [katastarska čestica] i tromeđe prema k. č. br. [katastarska čestica] iznosi 3,20 m, a da postojeći i predloženi prolaz ima širinu veću od 3,20 m pa time zahvaća i dio k. č. br. [katastarska čestica].,

- iz iskaza svjedoka LN, supruga tužiteljice proizlazi da je ista tužiteljica, supruga navedenog svjedoka kupila nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prije 11 ili 12 godina od gospođe ON, da je navedeni svjedok isti bio na toj parceli prvi put negdje 1996., 1997. ili 1998., da put kojim je pristupao se proteže od asfaltne ceste, dijelom asfaltiranim putem koji vodi do jedne kuće, a onda put ide malo u desno i, dolazi se do parcele obitelji Ž i onda po parceli 1. tuženice do parcele tužiteljice, da je do predmetne nekretnine u vlasništvu tužiteljice prolazio tim putem i pješice i vozilom i nikada ga nitko nije sprečavao u prolaženju tim putem s tim da im je gospodin ON kada je prodavao predmetnu nekretninu pokazao taj put kao pristupni put te ih doveo do parcele tim putem, a i rekao mu je da postoji snimak iz 1968. na kojem je prikazan taj put i da je ucrtan u stari geodetski plan,

- iz iskaza svjedoka ON proizlazi da je njegova supruga prije nekih deset do petnaest godina prodala k. č. br. [katastarska čestica] LN a da je prije toga ona bila vlasnica te parcele nekih pet do sedam godina a da joj je parcelu darovala teta GN, da je prvi put na toj nekretnini bio 1981. te je od 1982. pa slijedećih deset godina teti tužiteljice orao k. č. br. [katastarska čestica] i radi oranja je pristupao putem kojim se pristupilo i na uviđaju od asfaltne ceste k. č. br. [katastarska čestica] pa u „L“ unutra i potom preko k. č. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica].,

- iz iskaza svjedoka EN proizlazi da je tamo uvijek bio put te da se spornim putem pristupalo do parcele koja je bila u vlasništvu njegovog djeda, a da se put se oduvijek protezao od asfaltnog puta pa dolje, dijelom asfaltiranog, onda se skretalo malo u desno te potom preko k. č. br. [katastarska čestica] i onda preko k. č. br. [katastarska čestica] uz parcelu obitelji LN k. č. br. [katastarska čestica] pa dalje preko k. č. br. [katastarska čestica] uz k. č. br. [katastarska čestica] i onda se skretalo u desno te se tako dolazilo i do njegove parcele, da je prednica 1. tuženice VN znala da navedeni svjedok prolazi po njenoj parceli za dolazak do svoje i nikada to nije branila,

- iz iskaza svjedoka VN proizlazi da je parcelu na koju se pristupilo radi uviđaja kupio njezin svekar 1969. a ona ju je naslijedila od supruga nakon njegove smrti prije 27. godina, da po toj parceli imaju pravo prolaziti uz sam rub vlasnici donjih parcela i to braća B, te djed EN te im je to rečeno i pri kupnji parcele, a prolazili su i susjedi, Ć, date nikada nikog nije zaustavljala te nije spriječila tužiteljicu da kamionima prolaze preko njene parcele dok su gradili i predmetnim prolazom dok su gradili,a i danas prolaze Đ kad idu brati gljive i šparoge,

- iz iskaza svjedoka ĐN proizlazi da od rođenja živi u obiteljskoj kući u kojoj živi i njena majka na adresi [adresa], a koja je 500 -stotinjak metara udaljena od predmetnih nekretnina, da je nekretnina tužiteljice bila ranije u vlasništvu ZN, koja je prolazila i po njihovoj parceli uz među s k. č. br. [katastarska čestica] i prolazila je s kariolom što joj nitko nije branio, da se 1980. -tih godina pa nadalje po njihovoj parceli pristupalo do k. č. br. [katastarska čestica] pješice i vozilima, traktorima, mehanizacijom i oni to nisu branili, a niti njoj svjedokinji ni njenoj obitelji nije nitko branio prolazak preko k. č. br. [katastarska čestica] i tim putem je prolazila i ZN,

- iz iskaza 1. tuženice BN proizlazi da je k. č. br. [katastarska čestica] stekla od svoje majke,da je a nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nekad davno je obrađivala ŽNZ, a viđala je i njenog šogora koji je na parcelu dolazio automobilom, dok su EN i njegov djed B prolazili pješice te zaprežnim kolima i volovima dok su orali, da nikada nisu branili pristup LN, te da isti mogu prolaziti no ne postavljati priključke, kablove i kanalizaciju i da im nitko nije branio pristup preko k. č. br. [katastarska čestica], kao niti da se prolazi izvan širine asfaltnog puta od tri metra za slučaj prolaska širih vozila.

12. Slijedom gornjih utvrđenja kao i savjesnom ocjenom iskaza svjedoka LN, ON i EN koji su u skladu iskazima svjedoka VN i ĐN te s iskazom 1. tuženice BN sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da je pravna prednica tužiteljice ZN koja se doselila u [adresa] 1964. godine prolazila spornim putem preko predmetnih nekretnina i to sa zaprežnim kolima, da se tuda pristupalo pješice, automobilom, traktorom, mehanizacijom, kao i da je ZN kada se VN doselila u [adresa] 1964. imala magarca i zaprežna kola kojima je prolazila i obrađivala zemlju, te da se obitelj ZN doselila u [adresa] prije VN i to prije nekih 89 godina iz L.

13. Stoga je sud prvog stupnja pravilno utvrdio da su pravni prednici tužiteljice kao i tužiteljica osobno izvršavali sadržaj stvarne služnosti puta i to staze, progona i kolnika u razdoblju duljem od 40 godina, a obzirom da je iskazom svjedoka VN utvrđeno da je pravna prednica tužiteljice GN ZN već obrađivala zemlju kada se VN 1964. doselila u [adresa] te je pristupala predmetnim putem preko k. č. br. [katastarska čestica] radi pristupa na svoje nekretnine koje je obrađivala, a što joj nitko nije branio, a ZN se doselila u P sa svojom obitelji prije nekih 80 godina. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da su pravni prednici tužiteljice pristupali preko predmetnih nekretnine radi pristupa na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pješice, magarcem, zaprežnim kolima, ručnim kolicima, automobilom, traktorom i da, pa kako tadašnji vlasnici poslužnih nekretnina odnosno tuženici i njihovi pravni prednici nisu to nikada osporavali.

14. Prema odredbi čl. 229. st. 1. ZV stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.

15. Stoga je pravilno utvrđenje prvostupanjskog suda da je na temelju zakona sukladno odredbi čl. 229. ZV. odnosno čl. 54. Zakona o osnovno vlasničkim odnosima (Službeni list SFRJ 6/80, 36/90, 53/91, 91/96; dalje- ZOVO) osnovana stvarna služnost puta i to staze, progona i kolnika na temelju dosjelosti, i to u širini od 4 metara a sukladno Preglednoj skici dopuna od 27. studenog 2020. i to kako na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu 1. tuženice tako i na nekretnini. k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu 2. tuženice.

16. Suprotno žalbenim navodima 2. tuženice Republike Hrvatske sud prvog stupnja je pravilno utvrdio pravo stvarne služnosti i na nekretnini čk. br. 214/1 u vlasništvu 2. tuženice Republike Hrvatske i to iz slijedećih razloga. Točno je da je prvotno je odredbom čl. 388. st. 4. ZV-a bilo je određeno da se u rok stjecanja dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, no odlukom Ustavnog suda RH od 17. studenog 1999. (Narodne novine broj 137/99) ta je odredba ukinuta. Ukinuta odredba čl. 388. st. 4. ZV/96 bila je na snazi i u primjeni od 1. siječnja 1997. pa do njenog ukidanja 17. studenog 1999., u kojem razdoblju je mogla proizvesti pravni učinak stjecanja stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, u korist posjednika nekretnine u društvenom vlasništvu ukoliko su najkasnije do njenog ukidanja bile ispunjene sve potrebne pretpostavke koje se odnose na duljinu i kvalitetu posjeda, odnosno ako je stjecatelj bio u mirnom, nesmetanom i neprekinutom izvršavanju stvarne služnosti četrdeset godina unazad. Pravilno je sud prvog stupnja imao u vidu stajališta Europskog suda za ljudska prava u predmetima L protiv [adresa], O i dr. protiv [adresa], te G protiv Republike Hrvatske, da se u rok za stjecanje vlasništva dosjelošću treba računati i vrijeme proteklo prije 8. listopada 1991. time da se u taj rok ima računati vrijeme sve do 17. studenog 1999. kada je Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo izvornu odredbu čl. 388. st. 4. ZV.

17. Budući je u postupku utvrđeno da su tužiteljica i njeni pravni prednici izvršavali sadržaj stvarne služnosti preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i prije 1964. kada se VN doselila u [adresa], a kako je sud prvog stupnja pravilno utvrdio da je ZN koja je obrađivala nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] doselila sa svojom obitelji prije 80 godina, to je do 17. studenog 1999. proteklo zakonom određeno vrijeme potrebno za stjecanje prava služnosti, odnosno pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da je proteklo više od 40 godina.

18. Imajući vidu pravilno utvrđene odlučne činjenice na temelju ocjene svih provedenih dokaza temeljem odredbe čl. 8. ZPP-a to je neosnovan prigovor da pobijana presuda ne bi imala razloge o odlučnim činjenicama radi čega neosnovano 1. tuženica upire na počinjenu bitnu povredu parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. točka 11. ZPP-a. Na žalbene navode 1. tuženice da prednici tužiteljice nisu izvršavali sadržaj stvarne služnosti jer da se na nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prestalo pristupati radi obrađivanja i košnje 1991. valja reći da su isti navodi neosnovani obzirom da je sud prvog stupnja pravilno utvrdio na temelju iskaza svjedoka LN da su prednici tužiteljice na nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predmetnim putem prolazili i nakon 1991. i to i pješice i vozilom, pa stoga takvi žalbeni navodi nisu osnovani.

19. U svezi preostalih žalbenih navoda 1. tuženice valja reći da se, svode na vlastitu i subjektivnu ocjenu provedenih dokaza, a pri tom valja imati u vidu da sud ne čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 8. ZPP-a, ako ocjenjuje provedene dokaze drugačije, nego što to smatraju žaliteljica i iz istih izvodi drugačije zaključke, nego što to oni čine.

20. Slijedom svega navedenog žalbeni navodi 1. i 2. tuženice nisu od utjecaja na pravilnost pobijane presude.

21. Stoga slijedom svega navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odbiti žalbe 1. i 2. tuženice i potvrditi pobijanu presudu u dijelu pod točkom I., II., IV. i V. izreke.

22. Međutim djelomično osnovano tužiteljica u žalbi navodi da sud prvog stupnja nije pravilno odlučio o troškovima postupka. Sud prvog stupnja je pravilno odlučio o troškovima postupka temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a u svezi s odredbom čl. 155. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22- dalje : Tarifa) te dosudio tužiteljici trošak sastava tužbe prema Tbr. 8/1 -100 bodova, za zastupanje na ročištu 5. studenog 2019., 20. listopada 2020. i 3. ožujka 2022 prema Tbr.9/1 za svako ročište po 100 bodova te za trošak izvan sudskog zahtjeva prema Tbr. 8/1 Tarife 100 bodova. Međutim nepravilno je sud prvog stupnja postupio kada tužiteljici nije priznao trošak sastava podneska od 6. ožujka 2020. ( list 104 spisa) prema Tbr.8/1 Tarife navodeći da se radi o podnesku od 6. ožujka 2021. koji ne prileži spisu, obzirom da podnesak od 6. ožujka 2020. prileži spisu to je valjalo priznati trošak sastava tog podneska prema Tbr.8/1 Tarife u zatraženom iznosu od 1.000,00 kn / 132,72 eura/[1] a što uz PDV ukupno iznosi 165,90 eura. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice pravilno je sud prvog stupnja za ročište održano 17. prosinca 2021. prema Tbr.9/2 priznao 50 bodova obzirom da se na istom nije raspravljalo o glavnoj stvari, to je tužiteljici valjalo dosuditi ukupan trošak u iznosu od 1.858,15 eura. Budući da je tužiteljici prvostupanjskom presudom dosuđen trošak u iznosu od 12.750,30 kuna / 1.692,25 eura to je tužiteljici valjalo dosuditi daljnji trošak u iznosu od 165,90 eura.

23. Slijedom navedenog valjalo je temeljem odredbe čl. 380. točka 2. ZPP-a potvrditi odluku prvostupanjsku presudu pod točkom III. izreke za iznos 82,95 eura, dok je temeljem odredbe čl. 380. točka 3. ZPP-a istu valjalo preinačiti za iznos od 165,90 eura te je 1. i 2. tuženicama naloženo da tužiteljici naknade daljnji trošak postupka u iznosu od 165,90 eura.

24. Obzirom da je tužiteljica djelomično uspjela sa žalbom, pripada joj pravo na naknadu troškova žalbenog postupka razmjerno uspjehu u žalbenom postupku od 66% i to sukladno čl. 155. ZPP-a za sastav žalbe u iznosu od 137,00 EUR (Tbr. 10. toč. 5. Tarife a što sa PDV-om u iznosi 171,21 EUR (Tbr. 42. Tarife), te sudske pristojbe na žalbu 70,08 eura što ukupnom iznosi 241,29 EUR, koliko je valjalo dosuditi tužiteljici, slijedom čega je odlučeno kao u točki III. izreke.

25. Slijedom svega valjalo je odlučiti kao u izreci ove odluke.

U Zagrebu 17. prosinca 2024.

Predsjednica vijeća:

Roberta Pandža