Poslovni broj Gž Ovr-656/2022-2

                                                                                                                     Poslovni broj Gž Ovr-656/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Brankici Malnar, u ovršnoj stvari ovrhovoditeljice A. N. iz Z., OIB …, protiv ovršenika 1. N. S. iz Z., OIB …, zastupane po punomoćniku I. Z., odvjetniku iz K. i 2. J. N. iz Z., OIB … radi ovrhe na nekretnini, rješavajući žalbu 1. ovršenice izjavljenu protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Zlataru – Stalna služba u Zaboku, poslovni broj Ovr-447/2022-2 od 15. lipnja 2022, 27. prosinca 2023.

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba 1.ovršenice kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Zlataru – Stalna služba u Zaboku, poslovni broj Ovr-447/2022-2 od 15. lipnja 2022.

Obrazloženje

1. Rješenjem o ovrsi suda prvog stupnja određena je temeljem ovršne isprave – pravomoćnog i ovršnog rješenja tog suda posl.br. R1-55/2019-55 od 4. veljače 2022. – ovrha radi diobe stvari civilnom razdiobom i radi naplate troškova ovršnog postupka na nekretnini stranaka označenoj kao k.č.br. 101/5 kuća, dvorište i oranica od 283 čhv ili 1018 m2 upisanoj u zk.ul. 4921 k.o. Z..

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnijela 1. ovršenica pozivajući se na žalbeni razlog iz članka 50. stavak 1. točka 6. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj  112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22; dalje: OZ).

3. Žalbenim navodima poziva se na pravo na dom navodeći da predmetna nekretnina predstavlja njenu jedinu nekretninu u kojoj živi sa troje djece pa da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovrhovoditeljice i 1. ovršenice. Poziva se i na odredbu članka 80.b OZ-a. Navodi i da nije pravilno u slučaju prodaje predmetne nekretnine postignutu kupovninu podijeliti razmjerno suvlasničkim omjerima stranaka budući da je u svoj suvlasnički dio 1. ovršenice izvršila ulaganja te je njegova vrijednost veća od vrijednosti suvlasničkih dijelova drugih suvlasnika. 

4. Predlaže ukinuti pobijano rješenje o ovrsi i predmet vratiti na ponovni postupak sudu prvog stupnja.

5. U odgovoru na žalbu ovrhovoditeljica je osporila žalbene navode 1. ovršenice.

6. Žalba ovršenice je neosnovana.

              7. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda, pazeći sukladno odredbi članka 50. stavak 5. OZ-a po službenoj dužnosti na žalbene razloge iz članka 50. stavak 1. točka 1., 3. i 5. istog Zakona te na okolnost je li u slučaju iz stavka 1. točka 6. tog članka ovrha određena na predmetnima iz članka 4. stavak 4. i 5. OZ-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava te ne apsolutno bitne procesne povrede iz članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 dalje: ZPP ), utvrđeno je da je ono pravilno i zakonito.

8. Utvrđeno je i da je sud prvog stupnja donijevši pobijano rješenje o ovrsi pravilno primijenio materijalno pravo, i to odredbu članka 273. OZ-a kojom je propisano da će se, ako na temelju ovršne isprave zajedničku stvar treba, radi njezine diobe, prodati, prodaja obaviti na način propisan tim Zakonom za ovrhu na pokretnoj ili nepokretnoj stvari, osim ako se stranke o pojedinim pitanjima drukčije ne sporazumiju. Pobijano rješenje o ovrsi sud prvog stupnja donio je u skladu sa rješenjem tog suda posl.br. R1-55/2019-55 od 4. veljače 2022. kojim je razvrgnuta suvlasnička zajednica stranaka na nekretnini koja je predmet ovog postupka, i to civilnom diobom na način da se ista proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način i da se dobiveni iznos podijeli strankama razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima.

9. Iz navedenih razloga, budući da je ovršnom ispravom određeno da će se dobiveni iznos kupovnine podijeliti strankama razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima, irelevantni su žalbeni navodi 1. ovršenice kako bi s obzirom na vrijednost izvršenih ulaganja, njoj trebalo pripasti više, koji prigovor je 1.ovršenica mogla isticati u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice iz kojeg proistječe ovršna isprava, no ne i u ovom ovršnom postupku.

              10. U odnosu na žalbene navode kojima 1.ovršenica ističe prigovor prava na dom, valja istaknuti da takav prigovor nije osnovan. Naime, provođenjem ovrhe, odnosno diobom nekretnine civilnom diobom, sve i da se prihvati navod ovršenice da predmetna nekretnina predstavlja dom u smislu članka 34. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) i članka 8. stavak 2. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02 i 1/06; dalje Konvencija), u konkretnom slučaju ne bi bilo povrijeđeno pravo na dom, jer odredba članka 8. stavka 2. Konvencije dopušta miješanje u ostvarivanje prava na poštivanje doma, ako je to miješanje u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira ili gospodarske dobrobiti zemlje te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili zaštite prava i slobode drugih. Drugim riječima, kada je istaknut prigovor prava na dom, kao u konkretnom slučaju, sud u svakom pojedinom slučaju treba odvagnuti interes osobe kojoj prijeti gubitak doma nasuprot cilju koji se želi postići. Taj test razmjernosti provodi se pomoću tri eliminacijska pitanja, a negativan odgovor na bilo koje pitanje znači da je iseljenje protivno Konvenciji. Provođenjem testa razmjernosti ocjenjuje se je li miješanje javne vlasti bilo utemeljeno na zakonu i usmjereno na postizanje legitimnog cilja, te konačno ako jest, je li mjera iseljenja bila nužna u demokratskom društvu.

11. Miješanje javne vlasti u eventualno pravo na dom u konkretnoj situaciji utemeljeno je na zakonu, budući da je rješenje o ovrsi donijeto na temelju ovršne isprave koju predstavlja pravomoćna i ovršna sudska odluka. Također, miješanje javne vlasti u eventualno pravo na dom usmjereno je na postizanje legitimnog cilja jer ovrhovoditeljica ima pravo ostvariti pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom u ovršnom postupku, kako je to određeno ovršnom ispravom, a temeljem čl. 273. OZ. Svoje pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice ovrhovoditeljica ne može ostvariti na drugi način, osim prodajom predmetne nekretnine, kako je to utvrđeno ovršnom ispravom, tako da se opravdani, legitimni cilj miješanja u eventualno pravo na dom 1. ovršenice, ne može ostvariti blažom mjerom. Pri izvođenju navedenog zaključka, ovaj sud je imao u vidu činjenicu da se u predmetnom slučaju ne radi o međusobno suprotstavljenim pravima s jedne strane javne vlasti te s druge strane privatne osobe, već o suprotstavljenim pravima dvije privatne osobe – s jedne strane o pravu ovrhovoditeljice, kao suvlasnice, na razvrgnuće suvlasničke zajednice i s druge strane o eventualnom pravu na dom 1. ovršenice. Stoga je, nakon što je proveden test razmjernosti od strane ovog suda, i niti na jedno od eliminacijskih pitanja nije dobiven negativan odgovor, utvrđeno da prodaja predmetne nekretnine u ovršnom postupku nije protivna čl. 8. Konvencije.

12. Neosnovano 1. ovršenca u žalbi ističe i da bi se prodajom nekretnine narušila pravična ravnoteža između njenih interesa i interesa ovrhovoditeljice jer je postojanje pravične ravnoteže kao posebnog uvjeta za određivanje ovrhe na nekretnini iz članka 80.b st. 2. OZ vezano uz namirenje novčane tražbine a u ovom konkretnom slučaju ovrha nije određena radi namirenja novčane, već nenovčane tražbine.

              13. Zbog svega navedenog kako nisu ostvareni žalbeni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, niti su ocijenjeni kao osnovani žalbeni navodi 1. ovršenice, valjalo je sukladno odredbi članka 380. točka 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a odbiti žalbu 1. ovršenice i potvrditi rješenje o ovrsi suda prvog stupnja.

U Rijeci, 27. prosinca 2023.

       Sutkinja

   Brankica Malnar