REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Osijeku
Prekršajni odjel
Kralja Zvonimira 3
Osijek
Broj: Pp-2247/2024-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Ivani Hruška Premužak, uz sudjelovanje Andrijane Sedlić Tenjeri, kao zapisničara, odlučujući u prekršajnom postupku protiv I. okrivljene pravne osobe MAP GRUPA d.o.o. Osijek i II. okrivljenika ŽA, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021 i 119/2022; dalje u tekstu Zakon o mirovinskom osiguranju) pokrenutom Prigovorom I. i II. okrivljenih po branitelju Petru Vukasoviću, odvjetniku u Osijeku, na Prekršajni nalog Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, službe za nadzor radnih odnosa, klasa: 116-02/24-01/943, 443-02-01-10-24-07 od 15. svibnja 2024. godine, nakon održane javne glavne rasprave 16. prosinca 2024. godine u odsutnosti predstavnika I. okrivljene pravne osobe i II. okrivljenika te punomoćnika tužitelja, a u prisutnosti branitelja I. i II. okrivljenih, dana 17. prosinca 2024. godine donio je, javno objavio i
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007, 39/2013, 157/2013, 110/2015, 70/2017, 118/2018 i 114/2022, u daljnjem tekstu: Prekršajni zakon)
I. okrivljena pravna osoba MAP GRUPA d.o.o. Osijek, OIB 24170465603, sa sjedištem u [adresa], prekršajno nekažnjavana, i
II. okrivljenik ŽA, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1973., sa prebivalištem u [adresa], prekršajno kažnjavan,
krivi su
što kao poslodavac nisu nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja dostavili prijavu o promjeni tijekom osiguranja u propisanom roku, jer je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da je radnici HA svojstvo osiguranika kod predmetnog poslodavca prestalo dana 09. veljače 2024. godine, s razlogom prestanka svojstva osiguranika "sporazum o prestanku ugovora o radu", a dana 16. veljače 2024. godine poslodavac je Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostavio prijavu o promijeni tijekom osiguranja podatka pod točkom 15. obrasca odnosno podataka o razlogu prestanka svojstva osiguranika te je promijenio razlog prestanka svojstva osiguranika u otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika odnosno poslodavac prijavu o promijeni tijekom osiguranja nije dostavio u roku od 24 sata od nastale promjene odnosno najkasnije dana 12. veljače 2024. godine, budući je radnici svojstvo osiguranika prestalo dana 09. veljače 2024. godine,
dakle, nisu dostavili prijavu o promjeni tijekom osiguranja u roku od 24 sata od nastale promjene
čime su počinili prekršaj iz članka 112. stavka 1. točke 5. kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 5. za pravnu osobu i stavku 3. za odgovornu osobu u pravnoj osobi pa im se na temelju citiranog članka navedenog Zakona, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona
i z r i č e
I. okrivljenoj pravnoj osobi MAP GRUPA d.o.o. Osijek
NOVČANA KAZNA
u iznosu od 210,00 (slovima: dvjestodeset) eura,
II. okrivljenom odgovornoj osobi u pravnoj osobi TA
NOVČANA KAZNA
u iznosu od 90,00 (slovima: devedeset) eura.
II. Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti novčane kazne u roku od tri (3) mjeseca od pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske putem priloženih uplatnica, a u protivnom postupit će se prema odredbi članka 34. stavka 1. - 5. Prekršajnog zakona.
III. Temeljem članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, Sud upozorava okrivljenike da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne, uplate dvije trećine izrečenih novčanih kazni odnosno I. okrivljena pravna osoba MAP GRUPA d.o.o. Osijek od 140 (slovima: stočetrdeset) eura, a II. okrivljenik odgovorna osoba u pravnoj osobi ŽA iznos od 60,00 (slovima: šezdeset) eura, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
IV. Na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 2. i 3. Prekršajnog zakona, I. okrivljena pravna osoba MAP GRUPA d.o.o. Osijek i II. okrivljenik ŽA, odgovorna osoba u pravnoj osobi dužni su naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od po 20,00 eura (slovima: dvadeset) eura, svaki ponaosob, u roku od 3 (slovima: tri) mjeseca od datuma pravomoćnosti presude, a u protivnom troškovi će biti naplaćeni prisilno, temeljem članka 152. stavak 4. i stavak 11. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Tužitelj Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Služba za nadzor radnih odnosa, izdala je temeljem odredaba članka 229. i članka 233. Prekršajnog zakona Prekršajni nalog, klasa: 116-02/24-01/943, urbroj: 443-02-01-10-24-07 od 15. svibnja 2024. godine, kojim je I. okrivljenoj pravnoj osobi MAP GRUPA d.o.o. Osijek izrečena novčana kazna u iznosu od 660,00 eura, a II. okrivljenom odgovornoj osobi u pravnoj osobi TA novčana kazna u iznosu od 130,00 eura, te su obvezani naknaditi trošak izdavanja prekršajnog naloga u iznosu od 13,28 eura, zbog prekršaja činjenično i pravno opisan u izreci presude, na koji Prekršajni nalog su okrivljenici putem branitelja pravodobno podnijeli Prigovor te je isti stavljen izvan snage i proveden je redovan prekršajni postupak.
2. Branitelj I. i II. okrivljenih dostavio je pisane obrane istih koje je sud pročitao, a u dokaznom postupku Sud je saslušao i svjedokinju ZA te je pročitao i izvršio uvid u Ugovor o obavljanju računovodstvenih od 01. lipnja 2024. godine zaključen između MAP GRUPA d.o.o. Osijek i HENI d.o.o. iz Čepina, Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 19. travnja 2024. godine, Ugovor o radu na određeno vrijeme zaključen između MAP GRUPA d.o.o. i Tenje Lišnjić, Odluku o otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika od 31. siječnja 2024. godine, Obrazac eM-2P prijavu o prestanku osiguranja HZMO-a od 09. veljače 2024. godine, Obrazac eM-3P prijavu o promjeni tijekom osiguranja HZMO-a od 16. veljače 2024. godine i Potvrde Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije od 12. prosinca 2024. godine za okrivljenu pravnu osobu iz koje je razvidno da ista nije prekršajno kažnjavana i za II. okrivljenika ŽA, iz koje je razvidno da je isti prekršajno kažnjavan odlukom Postaje prometne policije Osijek, broj: 211/07-23-4/87790 od 16. studenog 2023. godine, zbog prekršaja iz članka 53. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 390,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 1 mjesec, koja Odluka je postala pravomoćna 07. prosinca 2023. godine i Odlukom Postaje prometne policije Osijek, broj: 211-07/24-4/9366 od 31. siječnja 2024. godine, zbog prekršaja iz članka 53. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, novčanom kaznom u iznosu od 390,00 eura i izrečena mu je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 1 mjesec, a koja Odluka je postala pravomoćna 30. travnja 2024. godine.
3. II. okrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi u pisanoj obrani izjavio je u vezi prekršaja kojim se I. okrivljenoj pravnoj osobi stavlja na teret, da kao poslodavac nije nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja dostavio prijavu o promjeni tijekom osiguranja u propisanom roku odnosno da je dana 16. veljače 2024. godine Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostavio prijavu o promjeni tijekom osiguranja podataka pod toč.15. obrasca, odnosno podataka o razlogu prestanka svojstva osiguranika te da su promijenili razlog prestanka svojstva osiguranika u otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnice HA, kojoj je svojstvo osiguranika prestalo dana 09. veljače 2024. godine, odnosno da prijavu o promjeni tijekom osiguranja nisu dostavili u roku od 24 sata od nastale promjene, odnosno najkasnije dana 12. veljače 2024. godine, čime je I. okrivljena pravna osoba postupila protivno odredbi članka 112. stavka 1. točki 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, te je na takav način počinila prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. istog Zakona, isti je priznao u cijelosti, navodeći da do počinjenja navedenog prekršaja nije došlo s namjerom, već zbog nekih okolnosti na koje poslodavac nije mogao puno utjecati. Dodao je da MAP GRUPA d.o.o. iz Osijeka, kao pravna osoba svoje cjelokupno poslovanje povjerilo vanjskom knjigovodstvenom-računovodstvenom servisu HENI d.o.o. iz Čepina, s kojim je dana 01. lipnja 2014. godine sklopila Ugovora o obavljanju računovodstvenih poslova, koji su za pravnu osobu obavljali i poslove podnošenja prijava i odjava osiguranja kod nadležnih tijela, za radnike kojima je prestao radni odnos. Navodeći da je sa radnicom HA, usmeno dogovorio da joj ne otkazuje ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja, da se sporazumno raziđu i da će sklopiti pisani Sporazumni raskid ugovora o radu s danom 09. veljače 2024. godine i sukladno dogovorenom, poslodavac je dana 09. veljače 2024. godine sastavio pisani Sporazumni raskid ugovora o radu, s utvrđenim danom prestanka radnog odnosa 09. veljače 2024. godine, a navedeni sporazum, odgovorna osoba poslodavca je potpisala i ovjerila, te je bio dogovor da će radnica isto toga dana, tj. dana 09. veljače 2024. godine doći potpisati Sporazumni raskid ugovora o radu. Nadalje je izjavio kako je sve bilo dogovoreno da će obje ugovorne strane, tj. poslodavac i radnica HA dana **.**.2024. potpisati taj Sporazum, a koji je Sporazum potpisan i ovjeren od strane odgovorne osobe poslodavca, a koji se Sporazum ne treba slati tijelu mirovinskog osiguranja kod podnošenja odjave, tj. radilo se o gotovoj stvari, te nije bilo niti malo dvojbe da isti ne bi bio potpisan od stane radnice HA, poslodavac je u dogovoru sa ZA, kao odgovornoj osobi knjigovodstvenog- računovodstvenog servisa HENI d.o.o. iz Čepina dogovorio da se dana 09. veljače 2024. godine za radnicu HA, podnese nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja odjava osiguranja s datumom prestanka svojstva osiguranika prestanka radnog odnosa 09. veljače 2024. godine s navedenim razlogom prestanka svojstva osiguranika - sporazumni prestanak ugovora o radu, no međutim radnica HA se nije pridržavala usmenog dogovora, te nije dana 09. veljače 2024. godine, a niti kasnije došla potpisati Sporazumni raskid Ugovora o radu, pa je poslodavac je bio primoran aktivirati raniju Odluku o otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika od 31. siječnja 2024. godine, uz koju je imenovanoj radnici omogućio pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju od 9 dana, tako da je radnici HA i po toj osnovi radni odnos prestao dana 09. veljače 2024. godine, a kako radnici HA nije prestao radni odnos kod poslodavca po osnovi Sporazumnog raskida ugovora o radu, već po osnovi otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika, poslodavac je zbog toga bio primoran izvršiti prijavu o promjeni tijekom osiguranja, tako da je dana 16. veljače 2024. godine podnio nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja prijavu o promjeni tijekom osiguranja, tako je u prijavi o promjeni, kod razloga prestanka svojstva osiguranika umjesto Sporazumnog prestanka ugovora o radu, sada naveo razlog otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika, pa je zbog toga prijavu o promjeni tijekom osiguranja podnio protekom propisanog roka, odnosno istu nije podnio u roku od 24 sata od nastale promjene, jer jednostavno to nije bilo moguće učiniti iz prethodno opisanih razloga, odnosno zbog ponašanja radnice HA. Dodao je da je odredbom članka 38. stavka 2. Prekršajnog zakona, propisano da sud može osloboditi od kazne počinitelja, kad ga posljedice prekršaja tako pogađaju da je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi svrhe kažnjavanja, odnosno kad je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio i s obzirom da do navedenog prekršaja nije došlo s namjerom, već zbog prethodno navedenih razloga, na koje poslodavac nije mogao utjecati, da počinjenjem navedenog prekršaja nije ničim oštećena radnica HA, a niti je oštećena Republika Hrvatska, odnosno nije oštećen Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a radi se o malom poslodavcu koji ima ukupno 6 zaposlenih radnika, tako da bi ga posljedice prekršaja tako pogodile, da je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarivanja svrhe kažnjavanja. Osim toga, poslodavac je samim podnošenjem prijave promjena tijekom osiguranja za radnicu HA, izvan propisanog roka, na prethodno opisani način umanjio posljedice prekršaja, odnosno ispunio je propisanu obvezu zbog čijeg je neispunjenja pokrenut prekršajni postupak. Izjavila je žaljenje što je došlo do nepotrebnog počinjenja prekršaja koji mu se stavlja na teret, a s obzirom da poslodavac unazad 3 godine i više, nije prekršajno kažnjavan i da su ispunjeni uvjeti iz članka 38. Prekršajnog zakona, zamolili su Sud da I. okrivljenu pravnu osobu oslobodi od kazne.
4. U pisanoj obrani, II. okrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi izjavio je u vezi prekršaja kojim se pravnoj osobi stavlja na teret, da kao poslodavac nije nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja dostavio prijavu o promjeni tijekom osiguranja u propisanom roku u skladu s člankom 112. stavkom točki 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, odnosno da je dana 16. veljače 2024. godine Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostavio prijavu o promjeni tijekom osiguranja podataka pod točkom 15. obrasca, odnosno podataka o razlogu prestanka svojstva osiguranika te da su promijenili razlog prestanka svojstva osiguranika u otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnice HA, kojoj je svojstvo osiguranika prestalo dana 09. veljače 2024. godine odnosno da prijavu o promjeni tijekom osiguranja nisu dostavili u roku od 24 sata od nastale promjene, odnosno najkasnije dana 12. veljače 2024. godine, čime je pravna osoba postupila protivno odredbi članka 112. stavka 1. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, te je na takav način počinila prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. istog Zakona, isti priznao u cijelosti dodajući da do počinjenja navedenog prekršaja nije došlo s namjerom, već zbog nekih okolnosti na koje poslodavac nije mogao puno utjecati. Nadalje je izjavio da je I. okrivljena pravna osoba MAP GRUPA d.o.o. iz Osijeka svoje cjelokupno poslovanje povjerilo vanjskom knjigovodstvenom-računovodstvenom servisu HENI d.o.o. iz Čepina, kojim je dana 01. lipnja 2014. godine sklopio Ugovor o obavljanju računovodstvenih poslova, koji je među ostalim poslovima za I. okrivljenu pravnu osobu obavljao i poslove podnošenja prijava i odjava osiguranja kod nadležnih tijela, za radnike kojima je prestao radni odnos. Poslodavac je sa radnicom HA usmeno dogovorio da joj ne otkazuje ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja, da se sporazumno raziđu i da će sklopiti pisani Sporazumni raskid ugovora o radu s danom 09. veljače 2024. godine i sukladno dogovorenom, poslodavac je tog dana sastavio pisani Sporazumni raskid ugovora o radu, s utvrđenim danom prestanka radnog odnosa 09. veljače 2024. godine, a navedeni sporazum, odgovorna osoba poslodavca je potpisala i ovjerila, te je bio dogovor da radnica isto toga dana dođe doći potpisati Sporazumni raskid ugovora o radu i kako je sve bilo dogovoreno da će obje ugovorne strane, tj. poslodavac i radnica HA dana **.**.2024. potpisati taj Sporazum, a koji je Sporazum potpisan i ovjeren od strane odgovorne osobe poslodavca, a koji se Sporazum ne treba slati tijelu mirovinskog osiguranja kod podnošenja odjave, tj. radilo se o gotovoj stvari, te nije bilo niti malo dvojbe isti ne bi bio potpisan od stane radnice HA, poslodavac je u dogovoru sa ZA, kao odgovornoj osobi knjigovodstvenog-računovodstvenog servisa HENI d.o.o. dogovorio da se dana 09. veljače 2024. godine za radnicu HA podnese nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja odjava osiguranja s datumom prestanka svojstva osiguranika prestanka radnog odnosa 09. veljače 2024. godine s navedenim razlogom prestanka svojstva osiguranika – sporazumni prestanak ugovora o radu no kako se radnica HA, nije pridržavala usmenog dogovora, te nije dana 09. veljače 2024. godine, a niti kasnije došla potpisati Sporazumni raskid Ugovora o radu, poslodavac je bio primoran aktivirati raniju Odluku o otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika od 31. siječnja 2024. godine uz koju je imenovanoj radnici omogućio pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju od 9 dana, tako da je radnici HA i po toj osnovi radni odnos prestao dana 09. veljače 2024. godine. Kako radnici HA nije prestao radni odnos kod poslodavca po osnovi Sporazumnog raskida ugovora o radu, već po osnovi otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika, poslodavac je zbog toga bio primoran izvršiti prijavu o promjeni tijekom osiguranja, tako da je dana 16. veljače 2024. godine podnio nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja prijavu o promjeni tijekom osiguranja, tako je u prijavi o promjeni, kod razloga prestanka svojstva osiguranika mjesto Sporazumnog prestanka ugovora o radu, sada naveo razlog otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika, pa je zbog toga prijavu o promjeni tijekom osiguranja podnio protekom propisanog roka, odnosno istu nije podnio u roku od 24 sata od nastale promjene, jer jednostavno to nije bilo moguće učiniti iz prethodno opisanih razloga, odnosno zbog ponašanja radnice HA. Nadalje je dodao da je odredbom članka 28. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona propisano da Sud može osloboditi od kazne počinitelja kad ga posljedice prekršaja tako pogađaju da je njegovo kažnjavanje potrebno radi svrhe kažnjavanja, odnosno kad je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili umanjio štetu koju je njime prouzročio. S obzirom da do navedenog prekršaja nije došlo s namjerom, već zbog navedenih razloga na koje poslodavac nije mogao utjecati, da počinjenjem navedenog prekršaja nije oštećena radnica HA, a niti je oštećena Republika Hrvatska, odnosno nije Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a radi se o malom poslodavcu koji ima 3 do 6 zaposlenih radnika, tako da bi ga posljedice prekršaja tako pogodile, da je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarivanja svrhe kažnjavanja, a osim toga poslodavac je samim podnošenjem prijave promjena tijekom osiguranja za radnicu HA izvan propisanog roka, na prethodno opisani način umanjio posljedice prekršaja odnosno ispunio je propisanu obvezu zbog čijeg je neispunjenja pokrenut prekršajni postupak. Istakao je žaljenje što je došlo do nepotrebnog počinjenja prekršaja koji im se stavlja na teret, a s obzirom da kao odgovorna osoba unazad 3 godine nije prekršajno kažnjavan i da su ispunjeni uvjeti iz članka 38. Prekršajnog zakona, zamolio je Sud da ga oslobodi od kazne.
5. Sud je saslušao svjedokinju ZA koje je izjavila da ju je II. okrivljenik ŽA, direktor tvrtke MAP GRUPA d.o.o., za koje obavlja knjigovodstvene poslove kao vanjski knjigovođa, nazvao i rekao da je sa radnicom HA dogovorio sporazumni prekid radnog odnosa te mu je napisala Ugovor s datumom kako je naveo, a radnicu HA je odjavila sa HZMO-a, a kako radnica VA nije došla na potpisivanje ovog ugovora, direktor ju je ponovno nazvao te joj je rekao da joj daju otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika te da joj se isplati neiskorišteni godišnji odmor, što je i učinjeno, no ova promjena nije u roku od 24 sata mogla biti unesena u aplikaciju HZMO-a.
6. Branitelj okrivljenika u završnom govoru je izjavio da budući su I. i II. okrivljenici priznali počinjenje prekršaja, koji im se stavlja na teret, da im je žao što je došlo do počinjenja istog, a kako I. i II. okrivljenici nisu kažnjavani u zadnje tri godine iz područja gospodarstva, a narečenim prekršajem nije počinjena šteta ni prema radnici HA pa niti RH, predložio je sudu da I. i II. okrivljene sukladno članku 38. Prekršajnog zakona oslobodi od kazne, jer će se takvom kaznom postići svrha kažnjavanja, jer se radi o malom poslodavcu sa ukupno 6 radnika.
7. Analizirajući provedene materijalne dokaze u spisu i saslušanje svjedokinje, koji su u skladu sa pisanim obranama I. okrivljenika pravne osobe i II. okrivljenika, koji su priznao počinjenje prekršaja i izjasnio se da se smatraju krivima, a koje priznanje je u skladu s dokazima u spisu, Sud je u skladu sa člankom 171.a Prekršajnog zakona kojim je propisano da u slučaju okrivljenikovog očitovanja da se smatra krivim u odnosu na sve točke optužnog prijedloga, ako sud ocijeni to priznanje sukladnim dokazima u spisu, nije nužno provođenje daljnjih dokaza u odnosu na prekršajnu odgovornost okrivljenika, nedvojbeno utvrdio da su okrivljenici doista počinili prekršaj koji im se stavlja na teret na način činjenično i pravno opisan u izreci ove presude, odnosno da su počinili prekršaj iz članka 112. stavka 1. točke 5. kažnjiv po članku 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, za koji ih je Sud proglasio krivim, jer nije utvrdio postojanje okolnosti koje bi isključivale njihovu prekršajnu odgovornost. 8. Sud je u konkretnom slučaju, prilikom odmjeravanja kazne cijenio kao naročito olakotnu okolnost okrivljenicima činjenicu da su otklonili posljedice prekršaja, a olakotnim im je cijenio i priznanje prekršaja i činjenicu da je do počinjenja prekršaja došlo nenamjerno i da djelo nije imao posljedica niti za radnicu niti za Republiku Hrvatsku, kao i njihovu dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost, dok otegotne okolnosti nisu utvrđene, pa je prema svakom okrivljeniku nakon ocjene svih navedenih okolnosti, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona zbog utvrđene naročito olakotne okolnosti, primijenio institut ublažavanja kazne i izrekao novčane kazne ispod Zakonom propisanih smatrajući da će se upravo izrečenim kaznama postići svrha kažnjavanja, a izrečene novčane kazne ujedno predstavljaju i društvenu osudu za počinjeno djelo prekršaja pa se istima postiže svrha generalne prevencije nužne za ovu vrstu prekršaja zbog njihove učestalosti, a i svrha specijalne prevencije jer se utječe na okrivljenike da shvate neprihvatljivost bavljenja djelatnošću bez ispunjavanja zakonom propisanih obveza i poštivanja zakonom propisanih rokova, kao i da uz svijest o posljedicama osude ubuduće ne čine ovakve ili slične prekršaje.
9. Na temelju članka 183. Prekršajnog zakona, okrivljenici su upozoreni da će se ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrati da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
10. S obzirom na to da su okrivljenici proglašeni krivima dužni su na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 2. i 3. Prekršajnog zakona naknaditi paušalne troškove prekršajnog postupka, u ukupnom iznosu od 20,00 eura svaki ponaosob, Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a određena visina paušalnog iznosa troškova postupka primjerena je složenosti i trajanju postupka, u roku od 3 (slovima: tri) mjeseca po pravomoćnosti presude, a u protivnom troškovi će biti naplaćeni prisilno, temeljem članka 152. stavak 4. i stavak 11. Prekršajnog zakona.
U Osijeku, 17. prosinca 2024. godine.
Zapisničarka
Sutkinja
Andrijana Sedlić Tenjeri, v.r.
Ivana Hruška Premužak
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo žalbe u roku 8 dana po primitku iste. Žalba se može podnijeti samo zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji i drugih mjera putem ovog suda, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja.
DOSTAVITI:
1. I. okrivljenoj pravnoj osobi,
2. II. okrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi,
3. Branitelju;
4. Tužitelju
5. Arhiv
