REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica 207

Poslovni broj: K-1216/2021-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu po sucu Marijanu Bertalaniču kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Jelene Rogić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenice RG, zbog kaznenog djela iz članka 304. stavak 1. Kaznenog zakona, povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu broj: KO- DO-928/2021 od 19. svibnja 2021., nakon održane rasprave u prisutnosti zamjenice Općinskog kaznenog državnog odvjetnika u Zagrebu Marije Lovrić, te okrivljenice RG uz branitelja odvjetnicu JG, dana **.**.2024.

p r e s u d i o  j e

Temeljem članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku stavlja se izvan snage kazneni nalog Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj: K-1216/2021- 2 od 24. svibnja 2021.

Okr. RG, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćer R i J, rođena **.**.1951. u [adresa], iz [adresa], državljanin RH, umirovljenica, udana, majka dvoje djece, neosuđivana,

k r i v a  j e

što je:

dana 30. ožujka 2021. u 15,40 sati u Zagrebu, Baureova 1, u prostorijama V. Policijske postaje Zagreb, Policijske uprave zagrebačke, na zapisnik o zaprimanju kaznene prijave, iako propisno upozorena, neistinito navela da joj je HG dana **.**.2021. oko 13,00 sati ispred stambene zgrade na adresi u [adresa], zaprijetio riječima: "Ti ćeš se meni smijati, ubit ću te majku ti tvoju", svjesna da navedeno ne odgovara istini,

dakle, prijavila neku osobu da je počinila kazneno djelo, iako zna da to nije istina, a ne radi se o kaznenom djelu koje se progoni po privatnoj tužbi,

čime je počinila kazneno djelo protiv pravosuđa - lažnim prijavljivanjem kaznenog djela - opisano i kažnjivo po članku 304. stavku 1. Kaznenog zakona,

pa joj se temeljem članka 304. stavak 1. Kaznenog zakona izriče

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI Temeljem članka 56. Kaznenog zakona okrivljenici se izriče

UVJETNA OSUDA

te izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ukoliko okrivljenica u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

Temeljem članka 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku oštećenik HG se s imovinskopravnim zahtjevom upućuje u parnicu.

Temeljem članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku okrivljenici se nalaže da podmiri troškove kaznenog postupka, čija visina će se sukladno članku 148. stavak 4. Zakona o kaznenom postupku utvrditi posebnim rješenjem.

Obrazloženje

Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu je uvodno označenom optužnicom optužilo okrivljenicu RG da je počinila kazneno djelo činjenično i pravno opisano u izreci.

Pozvana da se očituju o osnovanosti optužnice, okrivljenica je izjavila da ne priznaje počinjenje kaznenog djela za koje je optužena.

U dokaznom postupku su ispitani okrivljenica RG te svjedoci HG, ČG, VG, NG, KG, OG, MG i JG, pročitana i pregledana je dokumentacija koja prileži spisu i to zapisnik o zaprimanju kaznene prijave RG od 30.3.2021. (list 2), službene zabilješke o dojavi s pripadajućim izvješćima (listovi 13-22,38), te izvod iz kaznene evidencije za okrivljenicu (list 75).

Okrivljenica RG je u svojoj obrani (list 81) navela da je toga dana krenula prema bankomatu preko puta stambene zgrade u kojoj stanuje na predmetnoj adresi. Vani ispred zgrade su stajali i pričali njeni susjedi HG i ČG. U trenutku kada je prolazila pored njih, HG se isprsio prema njoj te joj rekao "što ćeš sad, što ćeš sad". Pokušavala ga je zaobići. Kad ga je već zaobišla, isti joj je rekao "stara smrdljiva odvratna babetina", te krenuo za njom. Kada je došao do nje, rekao joj je "ubit ću te majku ti tvoju, ti ćeš se meni smijati", nakon čega je ona bez riječi otišla dalje do bankomata. Nije joj jasno zašto joj je HG, ničime izazvan, uputio tu prijetnju, budući da s njim ne ostvaruje apsolutno nikakvu komunikaciju, čak se niti ne pozdravljaju. Kada se vratila kući, odlučila je otići na policiju i prijaviti tu prijetnju. Prije nego što je otišla na policiju, nazvala je svoju sestru MG, te joj ispričala što joj se dogodilo. HG je inače bahat čovjek, a komunikacija sa susjedima u zgradi destruktivna. Susjedi HG, ČG, NG i VG su "predatori" koji bi nešto gradili u zgradi bez njihove suglasnosti.

Analizirajući navedenu obranu okrivljenice, kako pojedinačno tako i u vezi s ostalim izvedenim dokazima, ovaj sud je istu u dijelu u kojem je navela da joj je HG prijetio ubojstvom u vrijeme i na mjestu predmetnog događaja ocijenio iskonstruiranom te usmjerenom isključivo na izbjegavanje kaznene odgovornosti. To iz razloga što je takva njena obrana u potpunoj suprotnosti ne samo s iskazom oštećenika HG, koji je detaljno, uvjerljivo i okolnosno opisao predmetni događaj, nego i s iskazom svjedoka ČG, koji je bio prisutan u vrijeme i na mjestu predmetnog događaja. Naime, obojica su kategorički negirali bilo kakve prijetnje okrivljenici. Osim toga, okrivljenica u svojoj obrani nije ponudila nikakvo logično objašnjenje, razlog ni motiv zbog kojeg bi joj oštećenik HG u vrijeme i na mjestu predmetnog događaja, ničim izazvan, zaprijetio ubojstvom. S druge strane, okrivljenica je imala itekako razloga i motiva lažno teretiti oštećenika HG. Naime, iz iskaza svih stanara zgrade na predmetnoj adresi, i to HG, ČG, EG i NG, proizlazi da je okrivljenica "susjeda iz pakla" koja svojim postupcima i ponašanjem zagorčava život svim susjedima u zgradi. Također, iz službenih zabilješki o dojavi s pripadajućim policijskim izvješćima o utvrđenom činjeničnom stanju na mjestu događaja koji prileže na listovima 13 i 17 spisa proizlazi da okrivljenica iz puke pakosti lažno prijavljuje susjede policiji.

Svjedok HG je u svom iskazu (listovi 34,64) naveo kako stanuje na predmetnoj adresi u stanu u suterenu, koji je kupio 2005. godine. Kasnije je saznao da je bivša vlasnica tog stana prodala isti te se odselila zbog susjede RG, koja ju je neprekidno napadala, prijetila, mazala njena vrata stana fekalijama, bacala joj smeće ispred vrata i sl., zbog čega je bila pravomoćno osuđena te joj je izrečena uvjetna kazna zatvora. Ubrzo nakon što je kupio taj stan, krenuli su i njegovi problemi s okrivljenicom. Ista mu dobacuje "debeli", "razbojniče" i sl., ali ju on ignorira. On je inače u dobrim odnosima sa svim ostalim susjedima u zgradi. Od predstavnika stanara ČG je saznao da okrivljenica uopće na plaća pričuvu za stan, zbog čega je upravitelj zgrade GSKG protiv nje podigao tužbu zbog duga po toj osnovi u iznosu od 127.000,00 kuna. Okrivljenica svim ostalim stanarima u zgradi pravi probleme kada pokušavaju nešto renovirati ili samo popraviti u zgradi, i to na način da napada majstore koji dođu raditi. Njihova zgrada je inače dosta stradala u potresu. Okrivljenica čak odbija iznositi smeće iz zgrade na ulicu radi odvoza prema rasporedu koji je izvješen na stubištu zgrade. Toga dana je zajedno sa susjedom ČG iznosio vreće za smeće iz zgrade van na ulicu, što je inače trebala učiniti okrivljenica. U trenutku kada su se obojica nalazili na nogostupu ispred zgrade gdje su odlagali vreće za smeće, prišla im je okrivljenica te ih počela provocirati riječima "nosite, nosite, smetlarčići moji", na što joj je on odgovorio "marš baba", nakon čega je ista prošla pored njih te se vratila u zgradu. Iste večeri je završio u pritvoru jer ga je okrivljenica lažno prijavila da joj je tom prilikom prijetio smrću. Poznato mu je da je okrivljenica na isti način lažno prijavila i susjeda ČG da ju je napao mačetom. Inače je njen modus operandi da čovjeka prvo isprovocira, a potom zove policiju, a što se može provjeriti u policijskoj postaji kojoj okrivljenica podnosi lažne kaznene prijave. Svima njima u zgradi je teško živjeti s osobom kao što je okrivljenica. Pretpostavlja da je takvo njeno ponašanje posljedica alkohola ili psihičke bolesti.

Svjedok ČG je u svom iskazu (listovi 36,65) naveo kako stanuje na predmetnoj adresi u stanu na I. katu stambene zgrade. U zgradi je 6 stanova, od kojih su 2 u vlasništvu obitelji okrivljenice, 2 u vlasništvu obitelji NG, 1 u vlasništvu HG, te 1 u njegovom vlasništvu. U zgradu se doselio krajem 2017. godine. Sjeća se da mu je bivši vlasnik od kojeg je kupio stan VG rekao da u zgradi postoje problematični susjedi H, ali tada tome nije pridavao neku pažnju. Ubrzo se uvjerio da obitelj RG stvara probleme svim stanarima u zgradi. Njemu su zvali policiju i građevinsku inspekciju dok je uređivao svoj stan, iako je imao sve potrebne dozvole. Otkad se on doselio u zgradu, H ne plaćaju pričuvu za stan. Nakon što je preuzeo dužnost predstavnika stanara, utvrdio je da H nisu nikada niti plaćali pričuvu, tako da se njihov dug po toj osnovi popeo na iznos od 128.000,00 kuna. Kao predstavnik stanara je putem upravitelja zgrade GSKG pokrenuo sudski postupak protiv RG radi naplate tog duga, zbog čega je na njihov stan upisana hipoteka. Od tada se situacija u zgradi još pogoršala, i to na način da su H sve oštriji u napadima i prijavama protiv ostalih stanara. Primjerice, H razbacuju smeće po dvorištu i vrtu oko zgrade, s nekom tekućinom su zalili oglasnu ploču na stubištu zgrade, njemu ostavljali smeće ispred ulaznih vrata stana, te ga verbalno napadali riječima "pederu debeli". Osim toga, okrivljenica ga je lažno prijavila policiji da ju je napao mačetom jer su došli u verbalni sukob zbog košnje trave u vrtu. Kao predstavnik stanara je dužan komunicirati sa svim stanarima, ali je s obitelji RG to nemoguće. Stoga sve odluke vezane uz zgradu stavlja u obliku obavijesti na oglasnu ploču. Tako je napravio i u slučaju iznošenja smeća iz zgrade, na način da je na oglasnu ploču stavio raspored prema kojem svaki mjesec netko drugi od stanara iznosi smeće. Kada je došao red na Mikuliće, oni nisu iznosili smeće, tako da se isto nagomilalo u dvorištu. Toga dana je okrivljenica skinula taj raspored s oglasne ploče, nakon čega je on stavio novi. Potom je okrivljenica na isti svojom rukom nadopisala "sam si iznosi smeće kad uzimaš 138 kn svaki mjesec". Istog dana je prilikom izlaska iz zgrade sreo susjeda HG, koji je iznosio žute vreće sa smećem na nogostup ispred zgrade radi odvoza. Bilo mu ga je žao pa mu se pridružio u iznošenju vreća. Uočio je okrivljenicu kako ih gleda s prozora svog stana. Kada su on i susjed HG iznosili zadnje vreće sa smećem van, okrivljenica je izašla iz zgrade te prošla "kroz" njih dvojicu dok su stajali na nogostupu, te im u prolazu s podsmijehom rekla "tako, tako, smetlarčići, samo skupljajte smeće". HG joj je na to rekao "marš babo", dok joj je rekao da više neće imati pristup kantama za smeće, nakon čega se okrivljenica vratila u zgradu. Drugi dan je saznao kako je okrivljenica lažno prijavila HG da joj je tom prilikom prijetio smrću. S HG je inače u dobrosusjedskim odnosima. On i ostali stanari u zgradi ozbiljno razmišljaju da prodaju stanove u kojima trenutno žive jer im je zajednički život u zgradi s okrivljenicom nepodnošljiv.

Analizirajući iskaze svjedoka HG i ČG u vezi predmetnog događaja, kako pojedinačno tako i u međusobnoj vezi, ovaj sud ih je ocijenio u cijelosti vjerodostojnim, budući da su s jedne strane sami po sebi logični i uvjerljivi, a s druge međusobno sukladni. Konkretno, obojica su kategorički negirali bilo kakve prijetnje okrivljenici u vrijeme i na mjestu predmetnog događaja. Osim toga, povezujući takve njihove iskaze s iskazima svjedoka VG i NG, može osnovano zaključiti da je okrivljenica konfliktna osoba sklona lažnom prijavljivanju.

Svjedok VG je u svom iskazu (list 77) naveo kako je od 2002. do 2016. godine živio u stanu na I. katu zgrade na predmetnoj adresi u [adresa], dok je okrivljenica sa svojom obitelji živjela u stanu u prizemlju. On je taj svoj stan 2016. prodao ČG. Dok je on živio u toj zgradi, međususjedski odnosi s okrivljenicom su bili prilično loši. Naime, problem je bio samo s okrivljenicom, dok između njih ostalih stanara nije bilo nikakvih problema. Konkretno, okrivljenica je stalno pravila probleme u vezi zajedničkog korištenja dvorišta i vrta, i to na način da im je zaprečavala prolaz do njihovih dijelova vrta. Nadalje, stanari su po dvorištu postavili improvizirane ploče kako ne bi gazili po blatu, ali je okrivljenica razbila te ploče. Jednom prilikom mu je prerezala strujni kabel dok je on kosio dio svog vrta. Kada su ostali stanari o svom trošku pomaljali zajednički hodnik u zgradi, okrivljenica se bez nekakvog posebnog objašnjenja pobunila da to nisu smjeli učiniti. Također, kada su o svom trošku prefarbali zajedničku metalnu ogradu dvorišta, okrivljenica je bila nezadovoljna nijansom boje kojom su pofarbali ogradu. Jednom rječju, okrivljenica je bila kontraprotivna svega što su oni poduzimali u pogledu zajedničkog uređenja i održavanja zgrade. Težak je bio suživot s okrivljenicom i zbog svađa koje je bilo unutar njene obitelji. Naime, dosta često, obično vikendom, se iz njihovog stana čula buka, lomljenje namještaja i sl., zbog čega je morala intervenirati i policija. Budući da je u jednom vremenskom razdoblju on bio predstavnik stanara, poznato mu je da okrivljenica nije plaćala pričuvu.

Svjedok NG je u svom iskazu (list 78) naveo kako je do 2015. godine živio u stanu u zgradi na predmetnoj adresi u [adresa]. I dalje je vlasnik tog stana, ali ga od 2015. godine koriste podstanari. Što se tiče međususjedskih odnosa s okrivljenicom, isti su ovisili o tome kako je koji dan ista bila raspoložena. Problem s njom je bio u vezi korištenja zajedničkog dvorišta i vrta. Problem je bio kada je on adaptirao taj svoj stan, a ista je ničim izazvana napala majstore koji su radili u stanu. Općenito je bio problem kada je bilo tko izvana dolazio u zgradu. Također, problem je bio s njegovom podstanarkom u stanu u toj zgradi, koja mu se požalila da ju je okrivljenica u više navrata vrijeđala. Vrijeđala je i njega osobno u nekoliko telefonskih razgovora kada je ona njega zvala telefonom. Pokušavao je od okrivljenice dobiti odgovor odnosno objašnjenje takvog njenog ponašanja, međutim, u tome nije uspio. Jedan od razloga zbog čega su on i njegova obitelj odselili s te adrese je bilo upravo takvo ponašanje i odnos okrivljenice prema ostalim stanarima u zgradi. Okrivljenica je krajnje nepredvidljivog ponašanja. Kada ju vidite ili se sretnete s njom, najbolje je šutjeti i otići dalje svojim putem. Inače, odnos između njih ostalih stanara je bio dobar, a on je čak bio u dobrim odnosima i sa suprugom okrivljenice.

Analizirajući iskaze svjedoka VG i NG, kako pojedinačno tako i u međusobnoj vezi, ovaj sud ih je ocijenio u cijelosti vjerodostojnim. Iako isti nemaju neposrednih saznanja u vezi predmetnog događaja, njihovi iskazi su relevantni za rasvjetljavanje razloga i motiva zbog kojih je okrivljenica lažno prijavila policiji da joj je HG prijetio ubojstvom.

Svjedok KG je u svom iskazu (list 79) naveo da je okrivljenica njegova supruga. On je toga dana došao doma i zatekao svoju suprugu u jednom traumatičnom stanju. Rekla mu je da ju je napao susjed HG, da joj je svašta rekao, između ostalog i da će ju ubiti. Odmah je suprugu odvezao u policijsku postaju, gdje je ista provela oko sat vremena dajući svoj iskaz. On nije bio prisutan u vrijeme i na mjestu predmetnog događaja, pa prema tome nema neposrednih saznanja o istom. Sa susjedom HG su u lošim odnosima budući da se radi o agresivnoj osobi. Isti ga je jednom prilikom udario šakom u glavu u dvorištu njihove zgrade, zbog čega je na mjesto događaja došla policija. Sa susjedom ČG su također u lošim odnosima i to iz razloga što je isti na svoju ruku vršio adaptaciju svoga stana. Oni inače ne plaćaju pričuvu u zgradi jer nemaju povjerenja u trošenje tih sredstava.

Svjedok OG je u svom iskazu (list 79) naveo kako je okrivljenica njegova majka. Toga dana je bio kod kuće. Majka je u jednom trenutku otišla do bankomata nešto provjeriti, te se ubrzo vratila. Vratila se vidno uznemirena i šokirana. Ispričala je da ju je susjed HG zaustavio vani na cesti odnosno prepriječio joj put, te joj zaprijetio da će ju ubiti. Rekla je da je tom prilikom s HG bio susjed ČG, koji je HG na to rekao "to ti nije baš trebalo, sad će te prijaviti". Nakon što im je majka to ispričala, oni su se dvoumili da li to treba prijaviti policiji. Na kraju su zaključili da treba. Oni su inače u lošim međususjedskim odnosima sa svim ostalim stanarima u zgradi. Razlog tome je što isti imaju nekakvu zajedničku ideju o prodaji čitave zgrade, čemu se oni protive. Osim toga, susjedi HG i ČG su privatizirali dio zajedničkih prostorija u zgradi. Oni inače neredovito plaćaju pričuvu, zbog čega je protiv njih pokrenuta ovrha. Jedan od razloga neredovitog plaćanja pričuve je, po njihovom mišljenju, netransparentno trošenje tih sredstava.

Svjedok MG je u svom iskazu (list 80) navela kako ja okrivljenica njena sestra, s kojom se inače često čuje telefonom. U vezi predmeta ovog postupka ista ju je nazvala telefonom te joj rekla da joj je susjed HG prijetio ubojstvom. Ona joj je savjetovala da to prijavi policiji, ukoliko ima svjedoka koji to može potvrditi. Iz razgovora sa sestrom je zaključila da njeni susjedi HG i ČG nju stalno provociraju, i to iz razloga što je njihov interes da se čitava zgrada na predmetnoj adresi proda, a njena sestra je protiv toga.

Svjedok JG je u svom iskazu (list 80) navela kako je okrivljenica njena teta. Svjedočila je telefonskom razgovoru između okrivljenice i svoje majke MG, kada je okrivljenica preko telefona rekla njenoj majci kako joj je susjed HG prijetio da će ju ubiti. Okrivljenica je bila uplašena te je pitala njenu majku "što ako me stvarno ukoka", na što su joj ona i majka rekle kako je najbolje da to prijavi policiji, obzirom na povijest međusobnih odnosa s HG.

Iz iskaza supruga okrivljenice KG, sina OG, sestre MG i nećakinje JG proizlazi da isti nisu bili prisutni u vrijeme i na mjestu predmetnog događaja, pa prema tome nemaju neposrednih saznanja o istom, već ih crpe isključivo iz onoga što su čuli od okrivljenice. Stoga ovaj sud nije posebno analizirao i ocjenjivao njihove iskaze.

Iz zapisnik o zaprimanju kaznene prijave RG koji prileži na listu 2 spisa proizlazi da je ista dana 30. ožujka pristupila u službene prostorije V Policijske postaje Zagreb te na zapisnik podnijela kaznenu prijavu protiv HG zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 2. kaznenog zakona.

Iz službene zabilješke o dojavi s pripadajućim izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju koje prileži na listu 17 spisa proizlazi kako je RG dana **.**.2020. u 17,27 sati dojavila policiji da je na adresi u [adresa], susjed ČG počeo divljati po svom stanu na način da razbacuje stvari i odjeću. Dolaskom na mjesto događaja policijski službenici su zatekli tražiteljicu intervencije RG i ČG, te s istima obavili obavijesni razgovor. Na temelju obavljenih obavijesnih razgovora policijski službenici nisu utvrdili nikakve elemente prekršaja, a prisutni su upućeni da svoje probleme rješavaju razgovorom ili privatnom tužbom.

Iz službene zabilješke o dojavi s pripadajućim izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju koje prileži na listu 13 spisa proizlazi kako je RG dana **.**.2021. u 13,52 sati dojavila policiji da na adresi u [adresa] ima problema sa susjedima koji razbijaju po kući. Dolaskom na mjesto događaja policijski službenici su zatekli tražiteljicu intervencije RG i predstavnika stanara ČG, te s istima obavili obavijesni razgovor. Na temelju obavljenih obavijesnih razgovora policijski službenici su utvrdili kako nije bilo narušavanja javnog reda i mira, već je među susjedima došlo do nesuglasica u vezi sanacije šteta na zgradi.

Na osnovu pojedinačne i sveukupne analize te ocjene izvedenih dokaza ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenica počinila kazneno djelo koje joj je stavljeno na teret i to na način opisan u izreci.

Nesporno je da je okrivljenica bila u vrijeme i na mjestu predmetnog događaja, da je u vezi istog dana 30. ožujka 2021. u prostorijama V. Policijske postaje Zagreb, prethodno upozorena da je lažno prijavljivanje kazneno djelo, na zapisnik podnijela kaznenu prijavu protiv HG da joj je tom prilikom zaprijetio da će ju ubiti, te da je od ranije u lošim međuljudskim odnosima s istim.

Okrivljenici je stavljeno na teret da je HG lažno prijavila policiji da joj je prijetio ubojstvom, iako je znala da to nije istina.

Na osnovu vjerodostojnih iskaza svjedoka HG i ČG, te uvida u sadržaj zapisnika o zaprimanju kaznene prijave koji prileži na listu 2 spisa, ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da HG u vrijeme i na mjestu predmetnog događaja nije zaprijetio okrivljenici da će ju ubiti, te da je ista, prethodno upozorena da je lažno prijavljivanje kazneno djelo, na zapisnik podnijela kaznenu prijavu protiv HG da joj je tom prilikom zaprijetio da će ju ubiti, iako je znala da to nije istina. Dakle, ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da se u konkretnom slučaju radi o lažnoj kazneni prijavi, te da je okrivljenica prilikom podnošenja iste znala i bila svjesna da joj HG nije prijetio smrću. Djelo koje joj je stavljano na teret je počinila s izravnom namjerom, slijedom čega je ostvarila sva objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela koje joj je stavljeno na teret, te ju je ovaj sud proglasio krivom.

Odlučujući o vrsti kaznenopravne sankcije koju treba primjeniti prema okrivljenici, ovaj sud je ocijenio da se zakonom određena svrha kažnjavanja prema istoj može postići i bez izvršenja kazne zatvora, izricanjem uvjetne osude. Odmjeravajući izrečenu kaznu zatvora, ovaj sud je kao olakotne okolnosti uzeo u obzir da je okrivljenica prema podacima iz kaznene evidencije (list 75) neosuđivana, te njenu stariju životnu dob, dok s druge strane nije našao otegotnih okolnosti. Iz svih navedenih razloga je okrivljenici izrečena uvjetna kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci, koja kazna neće biti izvršena ukoliko ista u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo. Upravo takvom vrstom i mjerom kaznenopravne sankcije će se u konkretnom slučaju u odnosu na okrivljenicu ostvariti generalna i specijalna prevencija.

Temeljem članka 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku ovaj sud je odlučio oštećenika HG s imovinskopravnim zahtjevom koji se odnosi na trošak angažiranja odvjetnika u postupku povodom predmetne lažne kaznene prijave te pretrpljene duševne boli povodom iste. To iz razloga što podaci ovog kaznenog postupka ne daju pouzdanu osnovu ni za potpuno ni za djelomično presuđenje.

Budući da je okrivljenica proglašena krivom, ovaj sud joj je temeljem članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku naložio da podmiri troškove kaznenog postupka, a visina troškova će naknadno biti utvrđena posebnim rješenjem.

U Zagrebu, 17. prosinca 2024.

ZAPISNIČAR:

S U D A C:

Jelena Rogić

Marijan Bertalanič

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DOSTAVNA NAREDBA:

1. OKDO Zagreb

2. RG

3. odvj. JG, [adresa]

4. odvj. Vedran Klemenčić