Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-7510/2022

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. RF, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okrivljenice, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru od 13. travnja 2022., broj 67.Pp-3137/2021, u sjednici vijeća održanoj 17. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okr. RF, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1.Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru od 13. travnja 2022., broj 67.Pp-3137/2021, proglašena je krivom okr. RF da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji joj je izrečena kazna zatvora 20 dana i, na temelju čl. 41. u vezi čl. 44. st. 1., 2. i 3. Prekršajnog zakona, primijenjena uvjetna osuda na način da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenica u roku jedne godine ne počini jedan ili više prekršaja za koji joj bude izrečena ista ili teža kazna od izrečene. Istom presudom, okrivljenica je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka 500,00 kuna.

2.Protiv te presude, žalbu je podnijela okrivljenica putem braniteljice odvjetnice Maje Masnec, zbog svih žalbenih osnova s prijedlogom da se žalba prihvati, a pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje odnosno da se preinači u smislu žalbenih navoda.

3.Žalba je osnovana.

4.Razmotrivši predmet i navode žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da okrivljenica osnovano pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, prigovarajući ocjeni izvedenih dokaza od strane prvostupanjskog suda i sukladno tome, za sada, pogrešnom zaključku glede njene krivnje.

5.U pravu je okrivljenica kada u žalbi ukazuje na dio obrazloženja pobijane presude, koji smatra nepravilnim, a u kojem prvostupanjski sud navodi da je iskaze svjedoka LF i ĐF prihvatio jer su njihovi iskazi jasni, sigurni i okolnosni.

6.Pogrešno je prvostupanjski sud iskaze svjedoka LF i ĐF ocijenio okolnosnim. Okolnosno iskazivanje znači da su svjedoci iskazivali podrobno, detaljno, iscrpno itd., a iz zapisnika o glavnoj raspravi održanoj 13. travnja 2022. proizlazi da su oboje svjedoka, u slobodnom iznošenju svojih iskaza, rekli doslovno samo jednu rečenicu, nakon čega su odgovarali na pitanja suda i braniteljice. Opisivanje inkriminiranog događaja u jednoj rečenici nikako se ne može smatrati okolnosnim iskazom. Pritom je, za pravilnost utvrđenja odlučnih činjenica, bitno napomenuti da svjedok EF u toj jednoj rečenici svog iskaza uopće ne opisuje ponašanje okrivljenice, nego navodi gdje je okrivljenica stajala i što je on radio, a tek na izrazito sugestivno pitanje prvostupanjskog suda „kojim riječima Vas je navedenog dana vrijeđala okrivljena RF, te da li je vikala i galamila“, svjedok navodi da je okrivljenica vikala i galamila te navodi riječi kojima ga je vrijeđala. S obzirom da, dakle, svjedok EF nije iskazao ništa o inkriminiranom ponašanju okrivljenice u slobodnom iznošenju svog iskaza te s obzirom da mu prvostupanjski sud, osnovano smatrajući da njegov iskaz treba dopuniti, nije postavio pitanje ili tražio dopunu iskaza na način da svjedoku kaže da opiše ponašanje okrivljenice inkriminiranog dana, nego mu je postavio vrlo sugestivno pitanje pa je u tom smislu okrivljenik i odgovorio, ovaj sud smatra da se iskaz ovog svjedoka, u odnosu na odlučne činjenice, ne može ocijeniti „jasnim, sigurnim i okolnosnim“, kako je to učinio prvostupanjski sud, nego ga je potrebno kritički promotriti imajući na umu prethodno navedene okolnosti.

7.I u odnosu na iskaz svjedokinje ĐF ovaj sud smatra da ga prvostupanjski sud, osim što ga je pogrešno ocijenio okolnosnim (iz istih razloga koji su izneseni u odnosu na iskaz svjedoka LF), nije ocijenio kritički na pravilan način. Ovo iz razloga što navedena svjedokinja, opisujući ponašanje okrivljenice, ni u toj jednoj rečenici svog iskaza niti prilikom suočenja s okrivljenicom, nije uopće tvrdila da je okrivljenica inkriminirane prilike vikala ili galamila, a upravo je to činjenica (a ne sadržaj riječi) koja, između ostalih, čini biće prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda mira, jer je životno logično da se javnost ne može uznemiriti verbalnom komunikacijom a da se pritom ne radi o takvom intenzitetu izgovaranja riječi kojim je realno moguće uznemirenje javnosti.

8.Zbog svega navedenog, ovaj sud smatra da prvostupanjski sud nije s dovoljno kritičnosti ocijenio iskaze svjedoka LF i ĐF u odnosu na odlučnu činjenicu je li inkriminirane prilike okrivljenica vikala odnosno izgovarala određene riječi takvim intenzitetom da je moguće remećenje javnog reda i mira, jer takvu tvrdnju optužbe svjedokinja ĐF uopće ne potvrđuje, a svjedok EF to čini tek u odgovoru na izrazito sugestivno pitanje prvostupanjskog suda.

9.Stoga se ne mogu prihvatiti razlozi prvostupanjskog suda kojima se rukovodio pri zaključivanju, jer je provedene dokaze trebalo cijeniti s više pažnje i kritičnosti pa je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.

10.U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze, dokaze na koje mu je ukazano ovom odlukom te druge dokaze za koje se ukaže potreba izvođenja te će pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza donijeti novu zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

11.Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 17. prosinca 2024.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenicu, braniteljicu i tužitelja.