REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Osijeku
Prekršajni odjel
Kralja Zvonimira 3
Osijek
Broj: Pp-2407/2024-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Ivani Hruška Premužak, uz sudjelovanje Andrijane Sedlić Tenjeri, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv I. okrivljene pravne osobe SIGURNOST d.o.o. Osijek i II. okrivljenika ĆZ, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021 i 119/2022; dalje u tekstu Zakon o mirovinskom osiguranju) pokrenutom Optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe za nadzor radnih odnosa, klasa: 116-01/24-01/3646, urbroj: 443-02-01-10-24-7 od 22. srpnja 2024. godine, nakon održane javne glavne rasprave 16. prosinca 2024. godine u odsutnosti II. okrivljenika i punomoćnika tužitelja, i u prisutnosti predstavnika I. okrivljene pravne osobe i braniteljice I. i II. okrivljenih ČZ, odvjetnice u [adresa], dana **.**.2024. donio je, javno objavio i
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007, 39/2013, 157/2013, 110/2015, 70/2017, 118/2018 i 114/2022, u daljnjem tekstu: Prekršajni zakon)
I. okrivljena pravna osoba SIGURNOST d.o.o. Osijek, OIB 7730650076, MBS [matični broj subjekta], sa sjedištem u [adresa], temeljni kapital 109.124,69 eura, osnovna djelatnost zaštita osoba i imovine, prekršajno kažnjavana, vodi se drugi prekršajni postupak, i
II. okrivljenik ĆZ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1958. u [adresa] ([adresa]), sin Ć, sa prebivalištem u [adresa], prekršajno nekažnjavan,
krivi su
što nisu prijavu promjene tijekom osiguranja tijelu obveznog mirovinskog osiguranja za svog radnika osiguranika RZ izvršili u propisanom roku od 24 sata od nastale promjene, u skladu s člankom 112. stavkom 1. točki 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, budući su predmetnu prijavu promjene tijekom osiguranja obveznog mirovinskog osiguranja izvršili u Osijeku 05. prosinca 2023. godine s datumom promjene 01. prosinca 2021. godine, a što je utvrđeno inspekcijskom nadzorom na okolnost primjene propisa o radnim odnosima nad I. okrivljenom pravnom osobom dana 12. lipnja 2024. godine na gradilištu Jabila-a u industrijskoj zoni Nemetin, gdje je zatečen na poslovima zaštitara RZ, radnik okrivljenih, te uvidom u dostavljenu radno-pravnu dokumentaciju u sjedištu Područnog ureda Osijek, Državnog inspektorata,
dakle, nisu dostavili prijavu o promjeni tijekom osiguranja u roku od 24 sata od nastale promjene
čime su počinili prekršaj iz članka 112. stavka 1. točke 5. kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 5. za pravnu osobu i stavku 3. za odgovornu osobu u pravnoj osobi pa im se na temelju citiranog članka navedenog Zakona, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona
i z r i č e
I. okrivljenoj pravnoj osobi SIGURNOST d.o.o. Osijek
NOVČANA KAZNA
u iznosu od 330,00 (slovima: tristotrideset) eura,
II. okrivljenom odgovornoj osobi u pravnoj osobi ĆZ
NOVČANA KAZNA
u iznosu od 130,00 (slovima: stotrideset) eura.
III. Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti novčane kazne u roku od tri (3) mjeseca od pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske putem priloženih uplatnica, a u protivnom postupit će se prema odredbi članka 34. stavka 1. - 5. Prekršajnog zakona.
IV. Temeljem članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, Sud upozorava okrivljenike da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne, uplate dvije trećine izrečenih novčanih kazni odnosno I. okrivljena pravna osoba SIGURNOST d.o.o. Osijek iznos od 220,00 (slovima: dvjestodvadeset) eura, a II. okrivljenik odgovorna osoba u pravnoj osobi ĆZ iznos od 86,67 (slovima: osamdesetšest eura i šezdesetsedam centi) eura, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
V. Na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 2. i 3. Prekršajnog zakona, I. okrivljena pravna osoba Sigurnost d.o.o. Osijek i II. okrivljenik ĆZ, odgovorna osoba u pravnoj osobi dužni su naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od po 20,00 eura (slovima: dvadeset) eura, svaki ponaosob, u roku od 3 (slovima: tri) mjeseca od datuma pravomoćnosti presude, a u protivnom troškovi će biti naplaćeni prisilno, temeljem članka 152. stavak 4. i stavak 11. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Tužitelj Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Služba za nadzor radnih odnosa, podnijela je ovom Sudu dana 29. srpnja 2024. godine Optužni prijedlog, klasa: 116-01/24-014/2646, urbroj: 443-02-01-10-24-7 od 22. srpnja 2024. godine protiv I. okrivljene pravne osobe SIGURNOST d.o.o. Osijek i II. okrivljenika ĆZ, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.
2. Predstavnik I. okrivljene pravne osobe očitovao se u ime I. okrivljene pravne osobe o optužbi na način da je iskazao da razumije što se pravnoj osobi stavlja na teret, da prekršaj koji im se stavlja na teret priznaju i da se smatraju krivima za isti.
3. II. okrivljeni je u pisanoj obrani iskazao da ne čini prijepornim da je ostvaren objektivni učin pravno i činjenično inkriminiranog prekršaja te je izrazio žaljenje što je došlo do učinjenog prekršaja.
4. U dokaznom postupku, Sud je saslušao predstavnika I. okrivljene pravne osobe koji je ostao pri danoj pisanoj obrani, nadalje je Sud pročitao pisane obrane I. i II. okrivljenih te je pročitao i izvršio uvid u Obavijest počinitelju prekršaja SIGURNOST d.o.o. Osijek od 19. srpnja 2024. godine, Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 12. lipnja 2024. godine, Zapisnik II o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja od 16. srpnja 2024. godine, Očitovanje Sigurnost d.o.o. Osijek na točku 3. Zapisnika II od 19. srpnja 2024. godine, Obrazac eM-3P prijavu o promjeni tijekom osiguranja od 05. prosinca 2023. godine Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Izvadak iz sudskog registra od 12. prosinca 2024. godine za pravnu osobu Sigurnost d.o.o. Osijek i Potvrde Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za pravnu osobu i odgovornu osobu pravnoj osobi od 12. prosinca 2024. godine, iz kojih je razvidno da isti nisu prekršajno kažnjavani. Stranke nisu imale nikakvih daljnjih dokaznih prijedloga te je Sud zaključio glavnu raspravu.
5. U pisanoj obrani, I. okrivljena pravna osoba SIGURNOST d.o.o. Osijek izjavila je da ne osporava objektivni učin opisanog prekršaja te da im je žao što je do ovog propusta došlo. Dodali su da je inkriminirali prekršaj posljedica velike fluktuacije radnika kod I. okrivljene pravne osobe, koji kao poslodavac zapošljavanja između 450 i 500 radnika, dio u Osijeku, a dio u Zagrebu, a zbog periodične preopterećenosti radnika koji rade na kadrovskim poslovima, izjavili su da je došlo do previda kod slanja prijava upisa promjena u mirovinskom osiguranju i radi toga ista nije podnesena za imenovanog radnika u zakonom propisanom roku. Nadalje su izjavili da je I. okrivljena pravna osoba kao poslodavac po izvršenoj cjelovitoj kontroli radno-pravnih evidencija i prijava nadležnim tijelima krajem 2023. godine, dakle znatno prije izvršenog nadzora dostavila predmetni eM-3P obrazac za osiguranika HZMO-u, zaštitara RZ, kako bi u HZMO evidentirali prelazak zaštitara sa ugovora o radu na određeno vrijeme na ugovor o radu na neodređeno vrijeme te da je obrazac eM-3P od strane HZMO-a prihvaćen te je uredno evidentiran u njihovoj bazi. Istaknuli su kako ni zaštitar RZ, ni I. okrivljena pravna osobna ni II. okrivljenika, kao ni Republika Hrvatska ovim propustom/previdom nisu pretrpjeli bilo kakvu štetu, a zatečeni radnik je za vrijeme trajanja radnog odnosa kod I. okrivljenika uredno prijavljen tijelima HZMO-a i HZZO-a, uredno i redovno provjeravao i obnavljao licence za rad kod MUP-a, te da je on i nadalje uredno i redovno primao ugovorenu mjesečnu plaću, a isto tako su za istog uredno uplaćeni svi propisani doprinosi. I. okrivljena pravna osoba kao poslodavac posao obavljanja privatne zaštite ostvaruje isključivo putem javnih nadmetanja odnosno kroz postupke javne nabave te bi ga odluka o prekršajnom kažnjavanju isključila u velikom broju tih nadmetanja, a to bi onda dovelo i do moguće likvidacije ili stečaja ove pravne osobe, smatrajući da ovakva posljedica nije ni u čijem interesu dakle, ni radnika ni Države, a ni I. okrivljenika. Isto tako smatra da ovom konkretnom slučaju Sud ima zakonskog osnova da ga temeljem odredbe članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona oslobodi od kazne s obzirom da je I. okrivljena pravna osoba otklonila ovaj propust to jest dostavu prijave HZMO-u o promjeni u osiguranju svog radnika prije izvršenog inspekcijskog nadzora. Kako je I. okrivljena pravna osoba znatno prije izvršenog inspekcijskog nadzora otklonila svoj propust kod prijave promjene u osiguranju iznenađuje činjenica da je ovlašteni tužitelj u ovom konkretnom slučaju administrativni propust sankcionirao podnošenjem Optužnog prijedloga, pitajući se nije li u interesu i države i njenih tijela da kod poslodavca koji su pravilu uredno obavljaju svoju registriranu djelatnost i uredno ispunjavaju svoje obveze prema držati i radnicima, kod ovakvih administrativnih prekršaja, kada je izostala bilo kakva posljedica, prvenstveno djeluju savjetodavno, a tek ako to ne poluči uspjeh, da podnose protiv istog i optužne prijedloge Sudovima te su zamolili sud da pravnu osobu oslobodi prekršajne odgovornosti odnosno podredno da utvrdi da je prekršaj učinjen, ali da istu oslobodi kazne.
6. U pisanoj obrani, II. okrivljenik je naveo da je obavljenim inspekcijskim nadzorom dana 12. lipnja 2024. godine na gradilištu Jabila-a u Nemetinu zatečen na poslovima zaštitara RZ te da je uvidom u dostavljenu radno-pravnu dokumentaciju u sjedištu Područnog ureda Osijek, Državnog inspektorata u Osijeku, utvrđeno da I. i II. okrivljenici nisu prijavili promjene tijekom osiguranja za osiguranika RZ izvršili u propisanom roku od 24 sata od nastale promjene, budući su predmetnu prijavu promjene tijekom osiguranja tijelu obveznog mirovinskog osiguranja izvršili u Osijeku dana 05. prosinca 2023. godine s datumom promjene 01. prosinca 2021. godine te isti ne čini prijepornim da je ostvaren objektivni učin prethodno pravno i činjenično inkriminiranog prekršaja te je izrazio žaljenje što je došlo do učinjenog prekršaja. Nadalje je dodao da je inkriminirani prekršaj posljedica velike fluktuacije radnika kod pravne osobe koji kao poslodavac zapošljava između 450 i 500 radnika, dio u Osijeku, a dio u Zagrebu te da je zbog periodične preopterećenosti radnika koji rade na kadrovskim poslovima došlo do previda kod slanja prijava upisa promjena u osiguranju i radi toga ista nije podnesena u zakonom propisanom roku. Dodao je da I. okrivljena pravna osoba kao poslodavac i on, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi tj. da su kod I. okrivljene pravne osobe su temeljem izvršene kontrole krajem 2023. godine, dakle znatno prije izvršenog nadzora dostavili predmetni eM-3P obrazac za osiguranika HZMO, zaštitara RZ kako bi se na HZMO evidentirao prelazak zaštitara s ugovora na određeno na ugovor na neodređeno vrijeme te da je obrazac eM-3P od HZMO prihvaćen te je uredno evidentiran u njihovoj bazi ističući kako ni zaštitar RZ, ni on kao odgovorna osoba u pravnoj osobi ni I. okrivljena pravna osoba, pa tako ni Republika Hrvatska ovim previdom nisu pretrpjeli bilo kakvu štetu, a da je zatečeni radnik za vrijeme trajanja radnog odnosa kod pravne osobe uredno prijavljen na HZMO i HZZO, da je uredno i redovno primao ugovorenu mjesečnu plaću te su za istog uredno uplaćeni svi propisani doprinosi. Nadalje je izjavio da pravna osoba kao poslodavac posao obavljanja privatne zaštite ostvaruje isključivo putem javnih nadmetanja, odnosno kroz postupke javne nabave te bi ga odluka o prekršajnom kažnjavanju isključila u velikom broju tih nadmetanja a to bi onda dovelo i do moguće likvidacije ili stečaja pravne osobe te da ovakva posljedica nije ni u čijem interesu, dakle ni radnika, ni Države a ni same pravne osobe, smatrajući da u ovom konkretnom slučaju Sud ima zakonskog osnova da ga temeljem odredbe članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona (NN 39/13, 157/13,110/15,70/17, 118/18, 114/22) oslobodi od kazne s obzirom da je pravna osoba otklonila svoj propust tj dostavu prijave HZMO o promjeni u osiguranju svoga radnika znatno prije izvršenog inspekcijskog nadzora pa ga stoga i iznenađuje da je ovlašteni tužitelj u ovom konkretnom slučaju administrativni propust sankcionirao podnošenjem ovoga optužnog prijedloga pitajući se nije li u interesu i države i njenih tijela da kod poslodavaca koji u pravilu uredno obavljaju svoju registriranu djelatnost i uredno ispunjavanju sve svoje obveze prema radnicima kod ovakvih administrativnih prekršaja, kada je izostala bilo kakva posljedica, prvenstveno djeluju savjetodavno a tek ako to ne poluči uspjeh da podnose protiv istog i optužne prijedloge sudovima predlažući Sudu uz zamolbu da isti utvrdi da oslobodi prekršajne odgovornosti odnosno podredno da utvrdi da je prekršaj učinjen ali da ga se oslobodi kazne.
7. U završnom govoru, braniteljica okrivljenika je izjavila da smatra da u konkretnom slučaju, neovisno o tome što je inkriminirali prekršaj počinjen, da ima mjesta da se primjene olakšavajuće okolnosti te odredbe o ublažavanju kazne, a s druge strane imajući u vidu činjenicu da je prekršaj otklonjen od strane samih okrivljenika prije izvršenog nadzora, da je potrebno primijeniti i odredbu članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona.
8. Analizirajući provedene materijalne dokaze u spisu koji su u skladu sa pisanim obranama I. okrivljenika pravne osobe i II. okrivljenika, koji su priznali počinjenje prekršaja i očitovali se da se smatraju krivima, a koja priznanja su u skladu s dokazima u spisu, Sud je u skladu sa člankom 171.a Prekršajnog zakona kojim je propisano da u slučaju okrivljenikovog očitovanja da se smatra krivim u odnosu na sve točke optužnog prijedloga, ako sud ocijeni to priznanje sukladnim dokazima u spisu, nije nužno provođenje daljnjih dokaza u odnosu na prekršajnu odgovornost okrivljenika, nedvojbeno utvrdio da su okrivljenici doista počinili prekršaj koji im se stavlja na teret na način činjenično i pravno opisan u izreci ove presude, odnosno da su počinili prekršaj iz članka prekršaj iz članka 112. stavka 1. točke 5. kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 5. za pravnu osobu i stavku 3. za odgovornu osobu u pravnoj osobi Zakona o radu, za koji ih je Sud proglasio krivim, jer nije utvrdio postojanje okolnosti koje bi isključivale njihovu prekršajnu odgovornost.
9. Sud je u konkretnom slučaju, prilikom odmjeravanja kazne cijenio kao naročito olakotnu okolnost okrivljenicima činjenicu da su otklonili posljedice prekršaja, dok im je olakotnim cijenio iskreno priznanje prekršaja i njihovu dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost, a kao otegotnu činjenicu Sud je okrivljenicima cijenio upravo protek više od dvije godine od isteka zakonskog roka za prijavu (koji iznosi svega 24 sata od same promjene) do trenutka kad su okrivljenici doista prijavili promjenu, a s obzirom da se radi o iznimno dugom razdoblju tijekom kojeg okrivljenici nisu ispunili svoju zakonsku obvezu odnosno tijekom kojeg je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje raspolagao s neistinitim podacima što je i razlog zašto Sud nije primijenio odredbu članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona već je prema svakom okrivljeniku nakon ocjene svih navedenih okolnosti, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona zbog utvrđene naročito olakotne okolnosti, primijenio institut ublažavanja kazne i izrekao novčane kazne ispod Zakonom propisanih smatrajući da će se ovako izrečenim kaznama postići svrha kažnjavanja, a izrečene novčane kazne ujedno predstavljaju i društvenu osudu za počinjeno djelo prekršaja pa se istima postiže svrha kako generalne tako i specijalne prevencije jer se utječe na okrivljenike da shvate neprihvatljivost bavljenja djelatnošću bez ispunjavanja zakonom propisanih obveza i poštivanja zakonom propisanih rokova, kao i da uz svijest o posljedicama osude ubuduće ne čine ovakve ili slične prekršaje.
10. Na temelju članka 183. Prekršajnog zakona, okrivljenici su upozoreni da će se ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrati da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
11. S obzirom na to da su okrivljenici proglašeni krivima dužni su na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 2. i 3. Prekršajnog zakona naknaditi paušalne troškove prekršajnog postupka, u ukupnom iznosu od 20,00 eura svaki ponaosob, Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a određena visina paušalnog iznosa troškova postupka primjerena je složenosti i trajanju postupka, u roku od 3 (slovima: tri) mjeseca po pravomoćnosti presude, a u protivnom troškovi će biti naplaćeni prisilno, temeljem članka 152. stavak 4. i stavak 11. Prekršajnog zakona.
U Osijeku, 17. prosinca 2024. godine.
Zapisničarka
Sutkinja
Andrijana Sedlić Tenjeri, v.r.
Ivana Hruška Premužak
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo žalbe u roku 8 dana po primitku iste. Žalba se može podnijeti samo zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji i drugih mjera putem ovog suda, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja.
DOSTAVITI:
1. I. okrivljenoj pravnoj osobi,
2. II. okrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi,
3. Braniteljici;
4. Tužitelju
5. Arhiv
