Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž-946/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Vitomiru Boiću, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagateljice AB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Marku Višiću odvjetniku u Splitu, protiv protustranke TB udova A, nepoznata boravišta, zastupana po privremenom zastupniku Željku Ostoji, odvjetniku u Splitu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-29/22 od 28. kolovoza 2024., 17. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba predlagateljice AB i ukida rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-29/22 od 28. kolovoza 2024., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem odlučeno je da se razvrgava suvlasništvo na nekretnini stranaka označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] zu 983 k. o. [katastarska općina], tako da se ima izvršiti civilna dioba, odnosno prodaja na javnoj dražbi te dobivenu vrijednost podijeliti na način da predlagateljici AB pripadne 2/3 dijela tako utržene vrijednosti, a protustranci TB pripadne 1/3 dijela tako utržene vrijednosti.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je uložila predlagateljica pobijajući ga u cijelosti. Ističe da rješenje ne može biti pravovaljano, budući da je pogrešno utvrđeno stvarno činjenično stanje, pa je rješenje neuredno i nerazumljivo. Sud nije naveo razloge zbog kojih nije prihvatio prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom, već samo paušalno navodi da predlagateljica nije učinila vjerojatnim da postoji osobito ozbiljan zalog za razvrgnuće isplatom. Predlagateljica je većinski vlasnik nekretnine (2/3 dijela), dok je kao suvlasnica ostatka nekretnine upisana nepoznata osoba nepoznatog boravišta, pa je to sud trebao cijeniti kao osobito ozbiljan razlog za razvrgnuće isplatom. Predlagateljica nema drugu mogućnost da upotpuni vlasničku strukturu do 1/1 dijela vlasništva osim u ovom postupku, a kako je izgradila objekt na predmetnoj čestici, tim više bi joj se trebalo omogućiti da isplatom drugog suvlasnika stekne cjelinu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini. Predlagateljica koristi predmetni objekt za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i kao kuću za odmor, što također predstavlja osobito valjan razlog za razvrgnuće isplatom. Radi se o nekretnini koju isključivo koristi predlagateljica za potrebe poljoprivrede i kao kuću za odmor, a protustranka je nepoznatog boravišta. Ne postoji mogućnost zaključenja ugovora kojim bi se prenijelo pravo vlasništva na predlagateljicu, pa je i to osobito valjan razlog za razvrgnuće isplatom. Predlaže se pobijano rješenje ukinuti, predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak i odluku, uz upute kako pravilno primijeniti zakon i utvrditi činjenično stanje.
3. Žalba je osnovana.
4. Donoseći pobijano rješenje sud prvog stupnja je počinio apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) u vezi s čl. 381. ZPP-a, na koju sadržajno ukazuje žaliteljica.
5. U pobijanom rješenju, prvostupanjski sud je između ostalog, naveo:
- da je u prijedlogu predlagatelja navedeno da su stranke u zemljišnim knjigama upisane kao suvlasnici nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 983 k. o. [katastarska općina] i to predlagateljica za 2/3 dijela, a predloženica za 1/3 dijela
- da se predlagateljica od protustranke želi odijeliti, a da je protustranka osoba nepoznata prebivališta
- da je u nalazu i mišljenju od 3. listopada 2022. sudski vještak za graditeljstvo Ivan Mijanović procijenio tržišnu vrijednost predmetne nekretnine na iznos od 25.465,77 Eura, te je naveo da nije moguće izvršiti fizičku diobu, već isključivo civilnu diobu predmetne nekretnine
- da je u nalazu i mišljenju od 1. lipnja 2023. sudski vještak za geodeziju Darko Rudan identificirao predmetnu nekretninu i označio katastarske granice
- da je punomoćnik predlagateljice naveo da nema primjedbi na predmetna vještva, dok se privremeni zastupnik predloženice na ista nije očitovao
- da je sud mišljenja da se kod diobe nekretnina ima izvršiti najprije materijalna dioba ukoliko je to moguće
- da ukoliko to nije moguće ili je moguće uz sasvim nesrazmjeran trošak, ima se izvršiti civilna dioba odnosno prodaja na javnoj dražbi
- da se tako dobivena vrijednost podijeli između stranaka prema veličini njihovih suvlasničkih udjela
- da je sud prihvatio predmetna vještva sudskih vještaka za graditeljstvo Ivana Mijanovića i za geodeziju Darka Rudana, kao logična i argumentirana te izrađena u skladu s pravilima struke
- da je vještak decidirano utvrdio da je u odnosu na predmetnu nekretninu moguće izvršiti jedino civilnu diobu iste
- da je sud prihvaćajući predmetno vještvo nedvojbeno utvrdio da je u ovom predmetu moguća jedino civilna dioba predmetne nekretnine
- da je u podnesku od 2. svibnja 2024. punomoćnik predlagateljice naveo da je predlagateljica suvlasnica predmetne nekretnine u većem omjeru od predloženice, a da je predloženica nepoznata i nepoznatog boravišta
- da je predlagateljica u cijelosti izgradila objekt na čestici koja je predmet diobe, pa da je evidentno da postoje osobito važni razlozi koji omogućuju diobu suvlasničke zajednice isplatom
- da je punomoćnik predlagateljice predložio donijeti rješenje kojim se razvrgava suvlasnička zajednica na način da predlagateljica isplati 1/3 dijela utržene tržišne vrijednosti protustranci polaganjem novčanih sredstava na sudski depozit
- da je sud mišljenja da predlagateljica nije učinila vjerojatnim da postoji osobito ozbiljan razlog za razvrgnuće isplatom
- da je riješeno da se razvrgnuće izvrši civilnom diobom predmetne nekretnine, sve sukladno čl. 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
6. Prvostupanjski sud je naveo da odredba čl. 50. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17- ispravak pročišćenog teksta – dalje: ZVDSP) propisuje da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Stavak 2. istog članka propisuje da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu st. 1. ovog članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Stavak 4. istog članka propisuje da ako dioba iz st. 2. ovog članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće). Odredba čl. 51. st. 1. istog Zakona propisuje da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima.
7. Temeljem čl. 49. st. 1. i 4. ZVDSP-a suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća, u granicama mogućega i dopuštenoga. Ako se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnuća, svaki može zahtijevati da o tome odluči sud. Na temelju čl. 50. st. 1. ZVDSP-a kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten. Prema st. 4. čl. 50. ZVDSP-a, ako dioba iz st. 2. čl. 50. ZVDSP-a nije moguća, a da se znatno ne smanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podjeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće), a što je prvostupanjski sud i učinio, nakon što je utvrđeno da nije moguća fizička dioba nekretnina.
8. U smislu odredbe čl. 51. st. 1. ZVDSP-a suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom. Suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva isplatom i ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, s tim da prema odredbi stavka 3. toga članka, suvlasnici čiji su suvlasnički dijelovi zajedno barem 9/10, ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog iz stavka 1. toga članka.
9. Prvostupanjski sud svoju odluku obrazlaže navodeći da je nesporno utvrđeno da nije moguća fizička dioba nekretnina, a da je moguća civilna dioba nekretnine, pa je odredio civilni način razvrgnuća, odnosno da će se predmetna nekretnina prodati na javnoj dražbi, te naveo da je sud mišljenja da predlagateljica nije učinila vjerojatnim da postoji osobito ozbiljan razlog za razvrgnuće isplatom.
10. Suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom, ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog. U tom slučaju će sud odrediti da stvar pripadne suvlasniku u cijelosti, a da on isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima (čl. 51. st. 1. ZVDSP-a). Suvlasnici čiji su suvlasnički dijelovi zajedno barem 9/10 ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog za razvrgnuće isplatom (čl. 51. st. 3. ZVDSP-a), odnosno oni mogu tražiti razvrgnuće isplatom i bez dokazivanja ozbiljnog razloga, a što ovdje nije slučaj. Glede pitanja ozbiljnog razloga sudska je praksa zauzela stajalište da postojanje takvog razloga treba tumačiti vrlo restriktivno i u osobito posebnim okolnostima, te sud o tome mora dati jasne razloge, a ne samo navesti da je sud mišljenja da predlagateljica nije učinila vjerojatnim da postoji osobito ozbiljan razlog za razvrgnuće isplatom.
11. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja, ne obrazlaže tvrdnju da je predlagateljica u cijelosti izgradila objekt na čestici koja je predmet diobe. Nadalje, da postoje osobito važni razlozi koji omogućuju diobu suvlasničke zajednice isplatom, zbog čega je predlagateljica predložila donijeti rješenje kojim se razvrgava suvlasnička zajednica isplatom, na način da predlagateljica isplati 1/3 dijela utržene tržišne vrijednosti protustranci polaganjem novčanih sredstava na sudski depozit. Zbog navedenih propusta, za sada je nemoguće provjeriti, egzistira li osobito ozbiljan razlog za razvrgnuće isplatom ili ne u konkretnom slučaju.
12. Kako je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, to je primjenom čl. 380. toč. 3. ZPP-a, valjalo ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak. U Velikoj Gorici 17. prosinca 2024.
Sudac
Vitomir Boić
