Broj: Ppž-2013/2023

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. političke stranke Hrvatska demokratska zajednica – HDZ, zbog prekršaja iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, broj 82/08., 125/11., 20/12., 138/12. i 69/17.), odlučujući o žalbi okr. političke stranke podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli od 26. siječnja 2023., broj: Pp-1949/2021, u sjednici vijeća održanoj 17. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba okr. političke stranke Hrvatska demokratska zajednica – HDZ i potvrđuje prvostupanjska presuda.

II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okr. politička stranka je obvezna naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 50,00 eura (pedeset eura) kuna, u roku 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1.Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli od 26. siječnja 2023., broj: Pp-1949/2021 proglašena je krivom okr. politička stranka Hrvatska demokratska zajednica – HDZ da je, na način činjenično opisan u izreci, počinila prekršaj iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova, za koji joj je na temelju tog zakonskog propisa, a primjenom propisa o ublažavanju kazne izrečena novčana kazna 1.992,03 eura/ 15.008,95 kuna, koju kaznu je dužna platiti u roku 15 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, a obvezna je naknaditi trošak prekršajnog postupka 14,60 eura/110,00 kuna.

2.Protiv te presude okr. politička stranka Hrvatska demokratska zajednica – HDZ putem branitelja odvjetnika Ivana Ljubičića iz Odvjetničkog društva Orlić i Partneri d.o.o. podnijela je žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i posljedično povrede prava obrane i odluke o prekršajnopravnoj sankciji, s prijedlogom da se žalba prihvati i preinači pobijana odluka na način da se izrekne niža kazna od izrečene, podredno da se presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak radi provođenja dokaznih prijedloga obrane.

3.Žalba nije osnovana.

4.Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj te nije tvrđeno da postoje razlozi zbog kojih žaliteljica pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

5. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka žalbom se navodi da je okr. politička stranka svoju obranu usmjerila na neke okolnosti koje je sud mogao cijeniti da joj idu u prilog kao naročito olakotne okolnosti u smislu stupnja krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen i ukupnosti uzroka odnosno objektivnih faktora koji su pridonijeli počinjenju prekršaja. Upravo na te okolnosti je obrana predložila da se kao svjedokinju ispita ĐĐ i da se od Državnog izbornog povjerenstva pribave pravovaljane kandidature okrivljenice za Izbor za europski parlament 2019. i Izbore za predsjednika RH 2019/2020, a što je sud odbio, a svoju odluku paušalno obrazložio navodeći kako se provođenjem navedenih dokaznih radnji ne bi utvrdile činjenice koje bi dovele do drugačije odluke u ovom predmetu. Po mišljenju žalbe navedeno zaključivanje suda je pogrešno i nezakonito budući da se predloženim dokazima moglo, suprotno proizvoljnim zaključcima suda, utvrditi činjenice koje bi mogle predstavljati naročito olakotne okolnosti, a koje okolnosti su od utjecaja prilikom odabira sankcije i određivanja visine novčane kazne, a sud je na opisani način dao do znanja da su prava obrane za predlaganje dokaza samo formalnost.

6. Iz ovakvog sadržaja žalbe, iako se to izrijekom ne navodi, proizlazi da se ističe bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. u vezi čl. 85. st. 2. Prekršajnog zakona. Međutim, nije u pravu žaliteljica da joj je na opisani način povrijeđeno pravo obrane, budući da joj je u postupku omogućeno da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ju terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji joj idu u korist te je u tom smislu dostavila u spis i svoju pisanu obranu u kojoj je i predložila izvođenje gore navedenih dokaza na okolnost utvrđivanja objektivnih okolnosti koje po njoj predstavljaju izrazito olakotne okolnosti, a koje je prvostupanjski sud odbio, navodeći da se njihovim izvođenjem ne bi utvrdile činjenice koje bi dovele do drugačije odluke u ovom predmetu.

6.1.Dakle, ne radi se o tome da je okr. političkoj stranci u postupku povrijeđeno pravo obrane, nego o tome da je sud odbio njezine dokazne prijedloge, a s kojom odlukom se žaliteljica, očito ne slaže.

6.2.Prvenstveno, u žalbi, kao ni u obrani pred prvostupanjskim sudom žaliteljica zapravo ne poriče objektivni učin prekršaja koji je predmet ovog postupka, nego isključivo osporava svoju prekršajnu odgovornost, smatrajući da je poduzela sve potrebne mjere da do prekršaja ne dođe, odnosno da je počinjenje prekršaja posljedica isključivo objektivnih okolnosti na koje nije mogla na drugačiji način utjecati, odnosno nije mogla na odgovoran i životan način izbjeći počinjenje prekršaja koji joj se stavlja na teret. Iz ovakvog sadržaja proizlazi da je okr. politička stranka prilikom počinjenja prekršaja bila svjesna da kod utvrđivanja i predlaganja kandidacijskih lista zastupljenost žena i muškaraca na listama mora biti uravnotežena na način da kandidati pojedinog spola ne budu zastupljeni u omjeru manjem od 40%, no unatoč tome ona je utvrdila i podnijela kandidacijsku listu na kojoj je ženski spol bio podzastupljen. Nadalje, predlažući gore navedene dokaze može se zaključiti da umanjuje svoju odgovornost pozivajući se na to da su kandidacijske liste političke stranke na drugim izborima bile uredne po pitanju uravnotežene zastupljenosti spolova, što ukazuje na nekritičnost političke stranke prema počinjenom prekršaju.

7. Stoga, i po ocjeni ovog suda, izvođenjem predloženih dokaza ne bi se utvrdile upravo one posebno izražene olakotne okolnosti koje bi u smislu čl. 37. Prekršajnog zakona, kao zakonski preduvjet, opravdavale daljnju primjenu instituta ublažavanja kazne. Naime, za počinjeni prekršaj propisana je novčana kazna 20.000,00 kuna (u protuvrijednosti eura prema fiksnom tečaju valute), a prvostupanjski je sud, cijeneći olakotne okolnosti na strani okr. političke stranke, okolnosti pod kojima je prekršaj počinjen, odnosno nedovoljnu zainteresiranost žena za izbore, kao i da je na kandidacijskoj listi ženski spol ipak u određenoj mjeri bio zastupljen te usprkos utvrđenim otegotnim okolnostima da je, kako to proizlazi iz spisu priležeće potvrde Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za kazneno pravo, brojnim odlukama okr. politička stranka u vrijeme donošenja prvostupanjske presude bila pravomoćno osuđivana zbog istog prekršaja za koji je proglašena krivom i u ovom postupku, izrekao novčanu kaznu ispod propisanog točno određenog (fiksnog) iznosa, smatrajući da je tako odmjerena novčana kazna primjerena okolnostima konkretnog slučaja, tako da će se njome postići opća i specijalna svrha kažnjavanja.

7.1. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, bez obzira što je u odnosu na neke od odluka kojima je okr. politička stranka osuđena za isti prekršaj u međuvremenu nastupila rehabilitacija, iz gore navedene potvrde jasno proizlazi da je u trenutku odlučivanja ovog drugostupanjskog suda i dalje osuđivana, što ne daje temelj za primjenu daljnjeg instituta ublažavanja kazne. Imajući u vidu sve navedeno, niti druge olakotne okolnosti na koje je predloženo izvođenje dokaza, koje bi po mišljenju žaliteljice imale karakter naročito olakotnih okolnosti, ne bi imale utjecaja na daljnje ublažavanje novčane kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem. Naime, okr. politička stranka čini prekršaje prilikom sudjelovanja na izborima, što ukazuje na to da je specijalni recidivist zbog prekršaja iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova, odnosno zbog nepoštivanja načela ravnopravnosti spolova na kandidacijskim listama, a da se radi o prekršajima čija je posljedica spolna diskriminacija te da izrečene novčane kazne, unatoč svojim pojedinačnim visinama te ukupnosti plaćenih novčanih iznosa, ne odvraćaju okr. pravnu osobu od daljnjeg činjenja prekršaja.

7.2.Iz navedenih razloga nije osnovana na žalba zbog prekršajno-pravne sankcije.

8.Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3. c Prekršajnog zakona, koji propisuje da se troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, sukladno čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13. ) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (u protuvrijednosti eura prema fiksnom tečaju valute), a s obzirom na složenost i trajanje postupka.

9.Iz navedenih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

Zagreb, 17. prosinca 2024.

Zapisničarka :

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v. r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okr. političku stranku, branitelja i tužitelja.