Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-3313/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj, predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. političke stranke Hrvatska konzervativna stranka - HKS i dr., zbog prekršaja iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, broj 82/08., 125/11., 20/12., 138/12. i 69/17.), odlučujući o žalbi tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u Vinkovcima, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima od 18. veljače 2022., broj: Pp-2021/2021-8, u sjednici vijeća održanoj 17. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

IDjelomično se prihvaća žalba tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u Vinkovcima, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odluci o novčanoj kazni na način da se okr. političkoj stranci Hrvatska konzervativna stranka – HKS i okr. političkoj stranci Hrvatska seljačka stranka – HSS, za prekršaj iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova, za koji su tom presudom proglašene krivima, na temelju te zakonske odredbe, svakoj, izriče novčana kazna 2.654,46 eura (dvije tisuće šesto pedeset četiri eura i četrdeset šest centi), koje kazne su dužne platiti u roku 15 dana od primitka ove presude, a ako u navedenom roku plate dvije trećine te novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

IIU ostalom dijelu, odbija se žalba tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u Vinkovcima te se u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1.Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Vinkovcima od 18. veljače 2022., broj: Pp-2021/2021-8 okr. politička stranka Hrvatska konzervativna stranka – HKS i okr. politička stranka Hrvatska seljačka stranka – HSS proglašene su krivima da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinile prekršaj iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova, za koji im je, svakoj, uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne, izrečena novčana kazna 2.000,00 kuna, koju kaznu su dužne platiti u roku 15 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, uz obvezu na naknadu troškova prekršajnog postupka od po 100,00 kuna, svaka.

2.Protiv te presude, tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te odluke o prekršajnopravnim sankcijama, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenim političkim strankama izreknu propisane novčane kazne.

3.Žalba je djelomično osnovana.

4.Tužitelj tvrdi da je izreka pobijane presude nerazumljiva, budući da prvostupanjski sud ne navodi temeljem kojeg stavka čl. 37. Prekršajnog zakona je ublažio novčanu kaznu, čime da bi bila počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona. U pravu je tužitelj kada ističe da je prvostupanjski sud propustio točno precizirati zakonsku odredbu na temelju koje je ublažio novčane kazne, ali nije u pravu kada tvrdi da je zbog tog propusta izreka pobijane presude nerazumljiva u tolikoj mjeri da bi bila počinjena navedena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka. Naime, imajući u vidu da je u izreci naveden samo čl. 37. Prekršajnog zakona, bez naznake stavka, po ocjeni ovog suda, takav propust prvostupanjskog suda nije imao za posljedicu počinjenje povrede iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, jer izreka presude, zbog tog propusta, nije nerazumljiva u mjeri da je potpuno nejasna ili da se ne da ispitati.

5.Nije u pravu tužitelj ni kada ističe da je t. 4.6. i 4.7. obrazloženja presude proturječna t. 7., 7.1. i t. 8., 8.1. obrazloženja presude, čime da bi također bila počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona. Naime, prvostupanjski sud je u t. 4.6. i 4.7. obrazloženja pobijane presude naveo podatke o osuđivanosti okr. političkih stranaka koje utvrdio iz potvrde Odjela za prekršajne evidencije, dok u t. 7., 7.1. i 8. 8. 1. navodi okolnosti je cijenio prilikom odmjeravanja kazne, zbog čega se ne radi ni o kakvoj proturječnosti između tih dijelova obrazloženja pobijane presude, kako to neosnovano tvrdi tužitelj.

6.Istu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka tužitelj ističe i navodeći da pobijana presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, da prvostupanjski sud nije naveo koje su to druge odlučujuće okolnosti zbog kojih je okr. političkim strankama izrekao ublažene novčane kazne, odnosno da se u presudi uopće ne navode naročito olakotne okolnosti na temelju kojih je prvostupanjski sud ublažio kazne. Međutim, odluka o prekršajnopravnoj sankciji, po ocjeni ovog suda, iako je štura, nije manjkava u mjeri da bi bila počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona.

7.Međutim, osnovano tužitelj ističe da sud u ovom konkretnom slučaju nije trebao primijeniti odredbe čl. 37. Prekršajnog zakona o ublažavanju kazne, budući da na strani niti jedne političke stranke nije utvrdio niti jednu naročito olakotnu okolnost, već samo otegotnu, kako to proizlazi iz t. 4.6. i t. 4.7. obrazloženja presude, odnosno dosadašnju osuđivanost političkih stranaka za isti prekršaj.

1.Iz potvrde Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za kazneno pravo, proizlazi da je u odnosu na jednu odluku kojom je okr. politička stranka Hrvatska konzervativna stranka – HKS i brojne odluke kojima je okr. politička stranka Hrvatska seljačka stranka – HSS u vrijeme donošenja prvostupanjske presude bila pravomoćno osuđivana zbog istog prekršaja za koji je proglašena i u ovom postupku, u međuvremenu nastupila rehabilitacija pa se okr. političke stranke, u trenutku odlučivanja ovog drugostupanjskog suda, smatraju neosuđivanim. Međutim, navedena okolnost ne daje temelj za primjenu instituta ublažavanja kazne. Ovo stoga što čl. 5. Ustava Republike Hrvatske svakog obvezuje na poštivanje pravnog poretka pa je neosuđivanost, zapravo, očekivana okolnost i ne može se smatrati naročito izraženom olakotnom okolnosti koja bi opravdala primjenu instituta ublažavanja kazne.

8.Stoga osnovano tužitelj ističe u žalbi da se ublažavanjem kazne ne utječe dovoljno na političke stranke da ponovno ne čine isti prekršaj, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona ne mogu postići blažim kažnjavanjem. Pritom treba naglasiti da su kod ove vrste prekršaja vrlo izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja.

9. Slijedom navedenog, ovaj sud je, prihvaćajući žalbu tužitelja, okrivljenim političkim strankama, svakoj, izrekao novčanu kaznu u visini zakonom propisanog točno određenog (fiksnog) iznosa, smatrajući je primjerenom stupnju njihove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona.

10.Stoga je, na temelju čl. 207. (t. I.) i čl. 205. ( t.II.) Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

Zagreb, 17. prosinca 2024.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Vinkovcima u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljene političke stranke i tužitelja.