Republika Hrvatska
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Gž-604/2024-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Zlatane Bihar, predsjednice vijeća, Martine Budinski Modronja, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Alenke Lešić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŠN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Zoran Špehar, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Špehar & Špehar & Rukavina u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 73, OIB: 38922958547, kojega zastupa punomoćnik Hrvoje Lui, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui u Zagrebu, radi naknade štete - osiguranje, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pn-3118/2011- 201 od 29. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 17. prosinca 2024.
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj. Pn- 3118/2011-201 od 29. travnja 2024., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Odbija se djelomično žalba tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje i potvrđuje se rješenje prvostupanjskog suda od 29. travnja 2024. u točki I izreke.
III. Uvažava se žalba tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje i ukida se rješenje prvostupanjskog suda od 29.4. 2024. u točki II. izreke kojim je odlučeno o troškovima postupka i predmet se u tom dijelu vraća na ponovno odlučivanje.
IV. Uvažava se žalba tužitelja ŠN i ukida se rješenje prvostupanjskog suda poslovni broj Pn-3118/2011-205 od 17. svibnja 2024. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
V. O zahtjevima stranaka, tužitelja i tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
"I Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 73, OIB: 38922958547 isplatiti tužitelju ŠN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]
a) iznos od 64.982,82 eur sa zateznom kamatom tekućom od 24. veljače 2011. do isplate,
b) iznos od 8.980,43 eur s zateznom kamatom koja teče na iznos od
-50,17 eur od 10.1.2009. do isplate
-50,17 eur od 10.2.2009. do isplate
-50,17 eur od 10.3.2009. do isplate
-50,17 eur od 10.4.2009. do isplate
-50,17 eur od 10.5.2009. do isplate
-50,17 eur od 10.6.2009. do isplate
-50,17 eur od 10.7.2009. do isplate
-50,17 eur od 10.8.2009. do isplate
-50,17 eur od 10.9.2009. do isplate
-50,17 eur od 10.10.2009. do isplate
-50,17 eur od 10.11.2009. do isplate
-50,17 eur od 10.12.2009. do isplate
-50,17 eur od 10.1.2010. do isplate
-50,17 eur od 10.2.2010. do isplate
-50,17 eur od 10.3.2010. do isplate
-50,17 eur od 10.4.2010. do isplate
-50,17 eur od 10.5.2010. do isplate
-50,17 eur od 10.6.2010. do isplate
-50,17 eur od 10.7.2010. do isplate
-50,17 eur od 10.8.2010. do isplate
-50,17 eur od 10.9.2010. do isplate
-50,17 eur od 10.10.2010. do isplate
-50,17 eur od 10.11.2010. do isplate
-50,17 eur od 10.12.2010. do isplate
-50,17 eur od 10.1.2011. do isplate
-50,17 eur od 10.2.2011. do isplate
-50,17 eur od 10.3.2011. do isplate
-50,17 eur od 10.4.2011. do isplate
-50,17 eur od 10.5.2011. do isplate
-50,17 eur od 10.6.2011. do isplate
-50,17 eur od 10.7.2011. do isplate
-50,17 eur od 10.8.2011. do isplate
-50,17 eur od 10.9.2011. do isplate
-50,17 eur od 10.10.2011. do isplate
-50,17 eur od 10.11.2011. do isplate
-50,17 eur od 10.12.2011. do isplate
-50,17 eur od 10.1.2012. do isplate
-50,17 eur od 10.2.2012. do isplate
-50,17 eur od 10.3.2012. do isplate
-50,17 eur od 10.4.2012. do isplate
-50,17 eur od 10.5.2012. do isplate
-50,17 eur od 10.6.2012. do isplate
-50,17 eur od 10.7.2012. do isplate
-50,17 eur od 10.8.2012. do isplate
-50,17 eur od 10.9.2012. do isplate
-50,17 eur od 10.10.2012. do isplate
-50,17 eur od 10.11.2012. do isplate
-50,17 eur od 10.12.2012. do isplate
-50,17 eur od 10.1.2013. do isplate
-50,17 eur od 10.2.2013. do isplate
-50,17 eur od 10.3.2013. do isplate
-50,17 eur od 10.4.2013. do isplate
-50,17 eur od 10.5.2013. do isplate
-50,17 eur od 10.6.2013. do isplate
-50,17 eur od 10.7.2013. do isplate
-50,17 eur od 10.8.2013. do isplate
-50,17 eur od 10.9.2013. do isplate
-50,17 eur od 10.10.2013. do isplate
-50,17 eur od 10.11.2013. do isplate
-50,17 eur od 10.12.2013. do isplate
-50,17 eur od 10.1.2014. do isplate
-50,17 eur od 10.2.2014. do isplate
-50,17 eur od 10.3.2014. do isplate
-50,17 eur od 10.4.2014. do isplate
-50,17 eur od 10.5.2014. do isplate
-50,17 eur od 10.6.2014. do isplate
-50,17 eur od 10.7.2014. do isplate
-50,17 eur od 10.8.2014. do isplate
-50,17 eur od 10.9.2014. do isplate
-50,17 eur od 10.10.2014. do isplate
-50,17 eur od 10.11.2014. do isplate
-50,17 eur od 10.12.2014. do isplate
-50,17 eur od 10.1.2015. do isplate
-50,17 eur od 10.2.2015. do isplate
-50,17 eur od 10.3.2015. do isplate
-50,17 eur od 10.4.2015. do isplate
-50,17 eur od 10.5.2015. do isplate
-50,17 eur od 10.6.2015. do isplate
-50,17 eur od 10.7.2015. do isplate
-50,17 eur od 10.8.2015. do isplate
-50,17 eur od 10.9.2015. do isplate
-50,17 eur od 10.10.2015. do isplate
-50,17 eur od 10.11.2015. do isplate
-50,17 eur od 10.12.2015. do isplate
-50,17 eur od 10.1.2016. do isplate
-50,17 eur od 10.2.2016. do isplate
-50,17 eur od 10.3.2016. do isplate
-50,17 eur od 10.4.2016. do isplate
-50,17 eur od 10.5.2016. do isplate
-50,17 eur od 10.6.2016. do isplate
-50,17 eur od 10.7.2016. do isplate
-50,17 eur od 10.8.2016. do isplate
-50,17 eur od 10.9.2016. do isplate
-50,17 eur od 10.10.2016. do isplate
-50,17 eur od 10.11.2016. do isplate
-50,17 eur od 10.12.2016. do isplate
-50,17 eur od 10.1.2017. do isplate
-50,17 eur od 10.2.2017. do isplate
-50,17 eur od 10.3.2017. do isplate
-50,17 eur od 10.4.2017. do isplate
-50,17 eur od 10.5.2017. do isplate
-50,17 eur od 10.6.2017. do isplate
-50,17 eur od 10.7.2017. do isplate
-50,17 eur od 10.8.2017. do isplate
-50,17 eur od 10.9.2017. do isplate
-50,17 eur od 10.10.2017. do isplate
-50,17 eur od 10.11.2017. do isplate
-50,17 eur od 10.12.2017. do isplate
-50,17 eur od 10.1.2018. do isplate
-50,17 eur od 10.2.2018. do isplate
-50,17 eur od 10.3.2018. do isplate
-50,17 eur od 10.4.2018. do isplate
-50,17 eur od 10.5.2018. do isplate
-50,17 eur od 10.6.2018. do isplate
-50,17 eur od 10.7.2018. do isplate
-50,17 eur od 10.8.2018. do isplate
-50,17 eur od 10.9.2018. do isplate
-50,17 eur od 10.10.2018. do isplate
-50,17 eur od 10.11.2018. do isplate
-50,17 eur od 10.12.2018. do isplate
-50,17 eur od 10.1.2019. do isplate
-50,17 eur od 10.2.2019. do isplate
-50,17 eur od 10.3.2019. do isplate
-50,17 eur od 10.4.2019. do isplate
-50,17 eur od 10.5.2019. do isplate
-50,17 eur od 10.6.2019. do isplate
-50,17 eur od 10.7.2019. do isplate
-50,17 eur od 10.8.2019. do isplate
-50,17 eur od 10.9.2019. do isplate
-50,17 eur od 10.10.2019. do isplate
-50,17 eur od 10.11.2019. do isplate
-50,17 eur od 10.12.2019. do isplate
-50,17 eur od 10.1.2020. do isplate
-50,17 eur od 10.2.2020. do isplate
-50,17 eur od 10.3.2020. do isplate
-50,17 eur od 10.4.2020. do isplate
-50,17 eur od 10.5.2020. do isplate
-50,17 eur od 10.6.2020. do isplate
-50,17 eur od 10.7.2020. do isplate
-50,17 eur od 10.8.2020. do isplate
-50,17 eur od 10.9.2020. do isplate
-50,17 eur od 10.10.2020. do isplate
-50,17 eur od 10.11.2020. do isplate
-50,17 eur od 10.12.2020. do isplate
-50,17 eur od 10.1.2021. do isplate
-50,17 eur od 10.2.2021. do isplate
-50,17 eur od 10.3.2021. do isplate
-50,17 eur od 10.4.2021. do isplate
-50,17 eur od 10.5.2021. do isplate
-50,17 eur od 10.6.2021. do isplate
-50,17 eur od 10.7.2021. do isplate
-50,17 eur od 10.8.2021. do isplate
-50,17 eur od 10.9.2021. do isplate
-50,17 eur od 10.10.2021. do isplate
-50,17 eur od 10.11.2021. do isplate
-50,17 eur od 10.12.2021. do isplate
-50,17 eur od 10.1.2022. do isplate
-50,17 eur od 10.2.2022. do isplate
-50,17 eur od 10.3.2022. do isplate
-50,17 eur od 10.4.2022. do isplate
-50,17 eur od 10.5.2022. do isplate
-50,17 eur od 10.6.2022. do isplate
-50,17 eur od 10.7.2022. do isplate
-50,17 eur od 10.8.2022. do isplate
-50,17 eur od 10.9.2022. do isplate
-50,17 eur od 10.10.2022. do isplate
-50,17 eur od 10.11.2022. do isplate
-50,17 eur od 10.12.2022. do isplate
-50,17 eur od 10.1.2023. do isplate
-50,17 eur od 10.2.2023. do isplate
-50,17 eur od 10.3.2023. do isplate
-50,17 eur od 10.4.2023. do isplate
-50,17 eur od 10.5.2023. do isplate
-50,17 eur od 10.6.2023. do isplate
-50,17 eur od 10.7.2023. do isplate
-50,17 eur od 10.8.2023. do isplate
-50,17 eur od 10.9.2023. do isplate
-50,17 eur od 10.10.2023. do isplate
-50,17 eur od 10.11.2023. do isplate
koja kamata se do 31. srpnja 2015. određuje po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana,
c) te od 1. prosinca 2023. pa nadalje plaćati mjesečnu rentu u iznosu od 50,17 eur s dospijećem svakog pojedinog iznosa mjesečne rente do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec.
II Djelomično se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu radi isplate iznosa od 44.635,60 eur (preko iznosa dosuđenog točkom I a) izreke) po osnovi neimovinske i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege s zateznom kamatom od 14. veljače 2011. do isplate, radi isplate iznosa od 3.848,50 eur (preko iznosa dosuđenog točkom I b) izreke) po osnovi dospjele rente s pripadajućom zateznom kamatom te iznosa od 21,50 eur po osnovi mjesečne rente (preko iznosa dosuđenog točkom I c) izreke) od 1. prosinca 2023. pa nadalje."
1.1.Prvostupanjskim rješenjem od 29. travnja 2024. odlučeno je:
"I Dopušta se preinaka tužbe kao u podnescima tužitelja od 29. travnja 2020. i od 11. prosinca 2023.
II Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 73, OIB: 38922958547 naknaditi tužitelju ŠN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka u iznosu od 9.771,17 eur sa zateznom kamatom tekućom od 29. travnja 2024. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana."
1.2. Prvostupanjskim rješenjem od 17. svibnja 2024. odlučeno je:
"Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelje ŠN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za donošenje dopunskog rješenja o troškovima postupka."
2. Protiv točke I. izreke navedene presude i protiv rješenja od 29. travnja 2024. pravovremenu žalbu izjavio je tuženik pozivajući se na sve žalbene razloge označene u članku 353. stavak 1. točka 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), odnosno na bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu materijalnog prava. Žalbenim navodima tuženik osporava zaključak prvostupanjskog suda o odgovornosti tuženika za nastanak štetnog događaja i visini doprinosa tužitelja nastanku štetnog događaja, ukazuje da je prvostupanjski sud o tome temeljem nalaza i mišljenja prometnog vještaka izveo pogrešne zaključke. Nadalje tuženik osporava pravilnost zaključka o visini pretrpljene štete i ukazuje da je utvrđeno da tužitelj nije bio vezan sigurnosnim pojasom, a prema nalazu vještaka dr. Mayera da je tužitelj koristio sigurnosni pojas izbjegao bi ozljede glave i ozljede nogu, dok bi i u tom slučaju mogao zadobiti ozljede šake i prijeloma slabinskih kralježaka, da je u povezanosti s tim odbijen prijedlog tuženika da se pozove vještak medicinske struke radi očitovanja o visini smanjenja životne aktivnosti i jačini i trajanju bolova i straha.Tuženik predlaže pobijanu presudu preinačiti na način da tužitelja u cijelosti odbije sa tužbenim zahtjevom, podredno istu ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje. Potražuje naknadu troškova žalbenog postupka.
2.1. Tuženik u žalbi protiv rješenja od 29. travnja 2024. kojom žalbom osporava pravilnost odluke suda o preinaci tužbe i ponavlja prigovor zastare u odnosu na povećani dio tužbenog zahtjeva, a osporava i odluku o troškovima postupka.
3. Pravovremenu žalbu na navedenu presudu u dijelu kojim je tužbeni zahtjev tužitelja odbijen (točka II. izreke) izjavio je tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1. do 3. ZPP, odnosno zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi tužitelj navodi da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio da postoji suodgovornost tužitelja za nastanak štetnog događaja, da iz nalaza prometnog vještaka proizlazi isključiva odgovornost vozača nepoznatog vozila. Nadalje tužitelj prigovara visini dosuđene naknade neimovinske štete, navodi kako sud nije u obzir uzeo sve okolnosti slučaja, već je iznose odmjerio strogo matematički, odnosno da je dosuđeni iznos prenizak. Predlaže žalbu usvojiti i preinačiti prvostupanjsku presudu na način da se usvoji tužbeni zahtjev u dijelu kojim je odbijen. Potražuje naknadu troškova žalbenog postupka.
3.1. Tužitelj je podnio i prijedlog za donošenje dopunskog rješenja o troškovima postupka navodeći kako je sud propustio rješenjem odbiti dio zahtjeva tužitelja za naknadu troškova postupka. O prijedlogu tužitelja za donošenje dopunskog rješenja prvostupanjski sud je odlučio rješenjem od 17. svibnja 2024. na način da je prijedlog odbio.
3.2. Tužitelj je izjavio pravovremenu žalbu i protiv rješenja kojim je odbijen prijedlog za donošenje dopunskog rješenja pozivajući se na navode iz prijedloga za donošenje dopunskog rješenja o troškovima postupka.
4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.
5. Žalbe tuženika i tužitelja u odnosu na presudu su osnovane, a osnovana je djelomično i žalba tuženika u odnosu na rješenje od 29. travnja 2024. Osnovana je i žalba tužitelja u odnosu na rješenje od 17. svibnja 2024.
6. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji je prethodio njezinu donošenju ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, na koju povredu tuženik žalbenim navodima ukazuje. Naime, pobijana presuda ne sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama u odnosu na utvrđivanje visine naknade štete, zbog čega se pobijana presuda ne može ispitati.
6.1. Razlog za to što presuda nema razloga o svim odlučnim činjenicama je u tome što je prvostupanjski sud, obzirom na nalaz sudsko medicinskog vještaka dr. Mayera, smatrao nepotrebnim izvođenje dokaza dopunskim očitovanjem vještaka dr. Filipušića na okolnost koliko iznose duševne boli radi smanjenja životne aktivnosti za stanje nakon prijeloma dva slabinska kralješka i prijeloma kostiju lijeve šake, kao i koliko dugo i koje jačine je zbog tih ozljeda tužitelj trpio bolove te da li je zbog tih ozljeda tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega, a smatrao je nepotrebnim i dopunsko očitovanje vještaka dr. Makarića o, zbog tih ozljeda, pretrpljenom strahu.
7. Naime, predmet postupka je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete (povreda prava osobnosti) i imovinske štete (za tuđu pomoć i njegu) i mjesečne rente, koja šteta je nastala u prometnoj nesreći koja se dogodila 12. siječnja 2008. a u kojoj je tužitelj sudjelovao kao vozač teretnog automobila i zadobio je teške tjelesne ozljede, politraumu, traumatski i hemoragijski šok, prijelom svoda i baze lubanje, prijelom lijeve orbite, prijelom maksilarnog sinusa i oba čeona sinusa, krvni podljev ispod tvrde moždane ovojnice, područja desno temorobazalno, zrak u lubanjskoj šupljini, edem mozga, rane nagnječine supercilijarnog područja desnog oka, krvni podljev obje vjeđe desno, prijelom dijafize desne bedrene kosti, višeiverni petrohantealni prijelom lijeve bedrene kosti, komplicirani prijelom gornjeg dijela desne goljenične kosti, prijelom 1. i 4. zapešćajne kosti lijeve šake, prijelom gornjeg članka dva prsta lijeve šake, prijelom poprečnih nastavaka 3. i 4. lumbalnog kralješka i ranu nagnječinu lijevog koljena.
8. Među strankama nastanak štetnog događaja nije sporan, a nije sporna ni pasivna legitimacija. Sporna je odgovornost tuženika za štetu, osnova i visina tužbenog zahtjeva.
9. Iz do sada provedenih dokaza, proizlazi da je u prometnoj nesreći osim tužitelja sudjelovao IN kao vozač teretnog vozila marke Volvo, da je očevidac prometne nesreće ČN. Nadalje proizlazi da se tužitelj kretao iz pravca [adresa] u smjeru Šestanovca, da je do nesreće došlo na način da je tužitelj svojim vozilo pretjecao vozilo marke Golf kojim je upravljao ČN, da je nakon toga nastavio pretjecati vozilo (kombi žute boje) koji je vozio ispred vozila Golf, da to vozilo žute boje nije smanjilo brzinu svog kretanja a iz suprotnog smjera se kretalo teretno vozilo marke Volvo i došlo je do sudara vozila kojim je upravljao tužitelj s teretnim vozilom.
9.1. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Hlišća proizlazi da je tužitelj upravljao furgonom dionicom kolnika u pravcu preko isprekidane linije po lijevoj prometnoj traci, pred dolaskom do nepreglednog desnog zavoja u kojem počinje razdjelna linija kada mu je iz suprotnog smjera kroz sebi lijevi zavoj naišao kamion svojom desnom voznom trakom, pri čemu je vozač kamiona na uspostavu preglednosti reagirao kočenjem i skretanjem u desno izvan kolnika, a tužitelj još nije već je nastavio kretanje lijevom trakom i tek onda zakočio ravno po njoj, radi čega je ulaskom u desni zavoj došlo do sudara na lijevom rubu kolnika sredine i lijeve strane prednjeg dijela furgona s lijevim više rubnim dijelom kamiona. Prometni vještak je u nalazu naveo da se tužitelj, prije reagiranja kočenjem kretao brzinom od 89 km/h, da je kod sudara njegova brzina bila oko 45 km/h, da se od reakcije kočenjem vozač kamiona kretao brzinom od 56 km/h, a kod sudara njegova brzina je bila 20 km/h. Vještak nije mogao navesti zašto tužitelj nije poduzeo radnju kočenja kada je počeo kočiti vozač kamiona, ali da bi time izbjegao sudar zaustavljanjem ispred mjesta zaustavljanja kamiona, kao i da se tužitelj obzirom na brzinu kretanja mogao kod uočavanja kamiona naglim prestrojavanjem vratiti na svoju desnu voznu traku te da se tehnički ne može utvrditi zašto se nije vratio na svoju kolnu traku, kao što se ne može isključiti da je razlog za to nepoznato vozilo (kombi žute boje) koje je pretjecao, a vozač istog mu ubrzanjem nije dozvolio da ga pretekne, odnosno da se ne može kao razlog odgode reakcije tužitelja isključiti gledanje tužitelja prema nepoznatom vozilu i znakovna komunikacija tužitelja s vozačem nepoznatog vozila da ga pusti ispred sebe.
9.2. Prema podacima MUP-a brzina u tom dijelu je ograničena na 50 km/h, a prema vještaku brzina kojom se kretao tužitelj sama po sebi nije uzrokom prometne nesreće, jer se ona ne bi dogodila da se tužitelj kretao svojom desnom voznom trakom, te da uz kretanje brzinom ograničenja tužitelj ne bi bio u poziciji pretjecanja nepoznatog vozila.
10. Iz nalaza i mišljenja sudsko medicinskog vještaka dr. Mayera proizlazi da tužitelj nije bio vezan sigurnosnim pojasom. Nadalje proizlazi i da je tužitelj u trenutku nesreće bio vezan sigurnosnim pojasom, isti bi ograničio doseg polijetanja prema naprijed i spriječio udar glavom i nogama o prepreke pa bi ozljede glave i ozljede nogu bile izbjegnute, kao i da je tužitelj i u slučaju korištenja sigurnosnog pojasa mogao zadobiti ozljede šake i prijelome poprečnih nastavaka slabinskih kralježaka.
11. Slijedom navedenog, osnovani su žalbeni prigovori tuženika kojima osporava zaključak prvostupanjskog suda da je za nastanak štetnog događaja odgovorno nepoznato vozilo, dakle tuženik, a da je tužitelj nastanku štetnog događaja doprinio s 30%, kao i navodi da nije jasno u tih 30% doprinosa tužitelja koliko se odnosi na samu dinamiku nastanka prometne nesreće, a koliko na nevezivanje sigurnosnim pojasom.
11.1. Uvažavajući nalaz i mišljenje prometnog vještaka, odnosno dinamiku nastanka prometne nesreće, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je za nastanak predmetnog štetnog događaja odgovoran tužitelj. To stoga što je člankom 43. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj ZOSPC) propisano da je vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustaviti se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu (stavak 1.), a propisano je i da prije započinjanja radnje iz stavka 1. vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja (stavak 2.). Iz do sada provedenih dokaza proizlazi da tužitelj nije postupio sukladno navedenim odredbama, odnosno da se nije uvjerio da može bez opasnosti za druge sudionike u prometu nakon što je pretekao vozilo marke Golf, izvršiti radnju pretjecanja i žutog kombija koje se kretalo ispred vozila marke Golf, a obzirom i da je vozio prema sebi desnom zavoju. Nadalje, kad je postalo dvojbeno da će uspjeti preteći i to vozilo, prema navodima samog tužitelja isti je pokušao komunicirati s vozačem tog nepoznatog vozila dajući mu znak rukom da uspori, a što prometni vještak nije mogao isključiti kao mogući razlog što tužitelj nije reagirao kočenjem na vrijeme, jer bi da je počeo kočiti kad i vozač kamiona izbjegao sudar s kamionom. Dakle, tužitelj je zakasnio s reakcijom kočenja.
11.2. Međutim, obzirom je i vozač vozila marke Golf iskazao da vozilo ispred njega kojeg je tužitelj također namjeravao preteći nije smanjivalo brzinu, vozač tog nepoznatog vozila je također postupio protivno odredbi članka 69. ZOSPC kojom je propisano da vozač kojem je dan znak za pretjecanje s njegove lijeve strane je dužan pomaknuti svoje vozilo k desnom rubu kolnika (stavak 1.) i ne smije
1 0
povećavati brzinu kretanja svojeg vozila dok ga drugo vozilo pretječe (stavak 2.). Takvim postupanjem vozač nepoznatog vozila doprinio je nastanku štetnog događaja, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda s 30%.
11.3. U povezanosti s navedenim, neosnovano tužitelj žalbom ukazuje da je za nastanak štetnog događaja isključivo odgovoran vozač nepoznatog vozila, odnosno tuženik.
12. Uvažavajući nalaz i mišljenje sudskomedicinskog vještaka dr. Mayera prema kojem tužitelj nije bio vezan sigurnosnim pojasom, a da je bio vezan da bi izbjegao ozljede glave i nogu, dok bi svejedno zadobio ozljede šake i prijelom nastavaka slabinskih kralježaka, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da navedeno utječe na visinu pretrpljene štete, kako po osnovi smanjenja životne aktivnosti, tako i po osnovni pretrpljenih fizičkih bolova pretrpljenog straha, ali i na potrebu tuđe pomoći i njege pogotovo za ubuduće kao rente. Stoga je prvostupanjski sud pogriješio kada nije proveo dopunskim očitovanje vještaka dr. Filipušića i dr. Makarića na te okolnosti, koje dokaze je tuženik predložio, a na što tuženik osnovano žalbom ukazuje.
13. Slijedom navedenog, činjenično stanje je nepotpuno utvrđeno, a u povezanosti s tim upitna je pravilna primjena materijalnog prava, pa su osnovani ti žalbeni razlozi tuženika.
14. Neosnovani su žalbeni navodi tuženika kojima osporava odluku prvostupanjskog suda kojom je dopustio preinaku tužbe. Naime, iz spisa proizlazi da se tužitelj povećao tužbeni zahtjev nakon provedenog medicinskog vještačenja i sukladno novim Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a povećani zahtjev temelji na istoj (neizmijenjenoj) činjeničnoj osnovi, slijedom čega je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je preinaku tužbe dopustio.
15. Suprotno žalbenim navodima tuženika, prvostupanjski sud je pravilno, kao neosnovan ocijenio prigovor zastare tako povećanog zahtjeva jer je do prekida zastare došlo podnošenjem tužbe, kako je pravilno zaključio i prvostupanjski sud. 16. Slijedom svega navedenog, temeljem članka 369. stavak 1. ZPP i članka 370. ZPP, žalbu tuženika i žalbu tužitelja u odnosu na presudu valjalo je uvažiti i prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
16.1. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ispraviti sve na što je ukazano ovim rješenjem, odnosno provesti će po tuženiku predložene dokaze pozivanjem vještaka dr. Filipušića i dr. Makarića na očitovanje na okolnosti posljedica nevezivanja tužitelja sigurnosnim pojasom i ovisno o tome mogućim ozljedama, sve sukladno nalazu sudskomedicinskog vještaka dr. Mayera.
17. Temeljem članka 380. točka 2. ZPP žalbu tuženika na točku I. rješenje od 29. travnja 2024. valjalo je kao djelomično neosnovanu odbiti i u tom dijelu prvostupanjsko rješenje potvrditi.
17.1. Obzirom da je prvostupanjska presuda ukinuta, temeljem članka 380. točka 3. ZPP žalbu tuženika na točku II. toga rješenja (odluka o troškovima postupka)
1 1
valjalo je djelomično usvojiti i u tom dijelu rješenje ukinuti i vratiti predmet na ponovno suđenje.
18. U povezanosti s tim valjalo je uvažiti i žalbu tužitelja i rješenje od 17. svibnja 2024. ukinuti.
19. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će donijeti novu odluku o troškovima postupka.
20. O zahtjevima stranaka za naknadu troškova žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom temeljem članka 166. ZPP.
Sisak, 17. prosinca 2024.
Predsjednica vijeća
Zlatana Bihar
