Broj: Ppž-1593/2023
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. političke stranke Demokrati, zbog prekršaja iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, broj 82/08., 125/11., 20/12., 138/12. i 69/17.), odlučujući o žalbi tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u Pazinu, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu od 10. studenog 2022., broj: 27. Pp-977/2022-7, u sjednici vijeća održanoj 17. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u Pazinu, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o prekršajnopravnoj sankciji na način da se okr. političkoj stranci Demokrati, za prekršaj iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova, za koji je tom presudom proglašena krivom, na temelju tog zakonskog propisa izriče novčana kazna 2.654,46 eura (dvije tisuće šesto pedeset četiri eura i četrdeset šest centi), koju je dužna platiti u roku 30 dana po primitku ove presude, s time da će se izrečena novčana kazna smatrati plaćenom u cijelosti ako okr. politička stranka u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne.
Obrazloženje
1.Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu od 10. studenog 2022., broj: 27. Pp-977/2022-7 proglašena je krivom okr. politička stranka Demokrati da je, na način činjenično opisan u izreci, počinila prekršaj iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova, za koji joj je na temelju tog zakonskog propisa, a primjenom propisa o ublažavanju kazne izrečena novčana kazna 7.500,00 kuna/995,42 eura, koju je dužna platiti u roku 30 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, a obvezana je na naknadu paušalnog troška prekršajnog postupka 200,00 kuna/26,54 eura.
2.Protiv te presude tužitelj Općinsko državno odvjetništvo u Pazinu pravodobno je podnio žalbu zbog odluke o kazni, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači u odluci o kazni na način da se okr. politička stranka osudi na strožu kaznu sukladno zakonu.
3.Žalba je osnovana.
4.Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5.Osnovano žalitelj smatra da je odluka o kazni pogrešna zbog toga što sud nije pravilno odmjerio kaznu uzimajući u obzir okolnosti koje utječu na to da kazna bude veća ili manja te imajući u vidu uvjete za primjenu odredaba o ublažavanju kazne. Ističe se da u konkretnom slučaju sud uopće nije razmotrio da li postoje otegotne okolnosti na strani okr. pravne osobe te je očito ocijenio da postoje posebno izražene olakotne okolnosti pozivajući se na dotadašnju nekažnjavanost i financijske prilike okr. pravne osobe, pri čemu uopće nije obrazložio razloge za svoju ocjenu da se radi o naročito olakotnim okolnostima. Ističe se da sud nije uopće naveo razloge na temelju kojih je zaključio da bi financijske prilike okr. pravne osobe uopće predstavljale olakotnu okolnost, očito prihvativši kao nesporan navod njenog predstavnika da se radi o „maloj“ političkoj stranci koja nema „velikih“ primanja. Žalbom se, nadalje, ističe da okolnost koja se tiče ranije prekršajne nekažnjavanosti okr. pravne osobe, sama po sebi, bez drugih okolnosti koje bi imale privilegirajući karakter, a čije postojanje u konkretnom slučaju nije utvrđeno, ne može opravdati izricanje blaže kazne od zakonom propisane za inkriminirani prekršaj. Po mišljenju žalbe, prvostupanjski je sud, s jedne strane, nekritički cijenio raniju prekršajnu nekažnjavanost okr. pravne osobe kao naročito olakotnu okolnost te pogrešno uzeo financijske prilike kao naročito olakotnu okolnost, a propustio je utvrditi stupanj krivnje i ponašanje okr. pravne osobe nakon počinjenja prekršaja i cijeniti ih kao otegotne okolnosti te je, posljedično tome nepravilno primijenio institut ublažavanja kazne.
6.U pravu je tužitelj da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za primjenu propisa o ublažavanju kazne.
7.Naime, prilikom odmjere kazne prvostupanjski je sud naročito cijenio da okr. politička stranka do sada nije prekršajno osuđivana radi istovjetnih prekršaja te je, uvažavajući njene financijske prilike, našao da se svrha kažnjavanja može postići i blažom kaznom od propisane i izrekao novčanu kaznu znatno blažu od propisane, smatrajući da se istom ostvariti svrha generalne i specijalne prevencije te da će se okr. politička stranka ubuduće kloniti činjenja prekršaja.
8.Međutim, čl. 37. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona propisuje:
„(1) Sud može izreći kaznu blažu od propisane za određeni prekršaj kad to ovaj Zakon izričito propisuje.
(2) Blažu kaznu od propisane za određeni prekršaj sud može izreći i kad postoje naročite olakotne okolnosti, osobito ako se počinitelj pomirio s oštećenikom, ako mu je u potpunosti ili većim dijelom naknadio štetu prouzročenu prekršajem, a svrha kažnjavanja može se postići i takvom blažom kaznom.“
8.1.Kako u ovom konkretnom slučaju nije Zakonom izričito propisano da sud može izreći kaznu blažu od propisane, to je za primjenu odredbe o ublažavanju kazne bilo nužno utvrditi postojanje “naročito olakotnih okolnosti“, zbog kojih se „svrha kažnjavanja može se postići i blažom kaznom od propisane.“
9. Po ocjeni ovog suda, a kako se to osnovano ističe žalbom, utvrđene olakotne okolnosti, niti same za sebe, niti u svojoj ukupnosti i kvaliteti, ne čine upravo one posebno izražene olakotne okolnosti koje bi opravdale primjenu instituta ublažavanja kazne. U odnosu na dosadašnju neosuđivanost okr. političke stranke radi istovrsnih prekršaja, treba navesti da čl. 5. Ustava Republike Hrvatske obvezuje svakog na poštivanje pravnog poretka, pa je neosuđivanost očekivana okolnosti i ne može se smatrati naročito olakotnom okolnosti za ublažavanje novčane kazne. Jednako tako, u pravu je tužitelj da prvostupanjski sud nije naveo nikakvo financijsko stanje okr. pravne osobe, kakvo je njezino financijsko poslovanje i koliki su njezini prihodi, da bi mogao ocijeniti da bi financijske prilike uopće predstavljale olakotnu okolnost.
10. Jednako tako, u pravu je tužitelj da je prvostupanjski sud propustio cijeniti kao otegotne okolnosti način na koji je okr. pravna osoba počinila prekršaj te ponašanje nakon počinjenja prekršaja. Naime, okr. pravnoj osobi je prilikom počinjenja prekršaja bila poznata činjenica da na izbornoj listi mora biti ravnopravna zastupljenost muškaraca i žena, no unatoč tome utvrdila je i podnijela kandidacijsku listu na kojoj je ženski spol bio podzastupljen te je evidentno inkriminirani prekršaj počinila s neizravnom namjerom kao oblikom krivnje, što predstavlja veći stupanj krivnje koji prilikom odmjeravanja kazne valja vrednovati kao otegotnu okolnost. Također, kao otegotnu okolnost valja vrednovati veći stupanj nekritičnosti okr. pravne osobe spram počinjenog prekršaja, budući da se poziva na to da su kandidacijske liste okr. pravne osobe na drugim izborima bile uredne po pitanju uravnoteženosti zastupljenosti spolova te da se radilo o podzastupljenosti za svega 1%, smatrajući da se zato ne radi o neuravnoteženoj zastupljenosti ženskog spola te predbacujući da vladajuća politička stranka također krši zakone.
10.1.Upravo navedene okolnosti ukazuju na pogrešnu ocjenu prvostupanjskog suda da će se svrha kažnjavanja postići ublaženom kaznom izrečenom po prvostupanjskom sudu, pri čemu je prvostupanjski sud precijenio olakotne, a podcijenio otegotne okolnosti, a inkriminirano ponašanje predstavlja teži oblik kršenja propisa o poštivanju načela ravnopravnosti spolova i uravnoteženosti zastupljenosti žena i muškaraca na izbornoj listi, te cijeneći i jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, kao i to da su vrlo izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, po ocjeni ovog suda, nema osnove za primjenu instituta ublažavanja kazne.
11.Iz navedenih razloga, u pravu je tužitelj da u ovoj situaciji nije bilo zakonskih uvjeta za ublažavanje kazne, te je prihvaćajući žalbu tužitelja, ovaj drugostupanjski sud okr. političkoj stranci izrekao novčanu kaznu u visini zakonom propisanog apsolutnog (fiksnog) iznosa, uz fiksni tečaj konverzije u sada važeću novčanu valutu, smatrajući je primjerenom stupnju njene krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona.
11.1.Trebalo je primijeniti odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona i upozoriti okr. pravnu osobu da, ako u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne, plati dvije trećine novčane kazne izrečene ovom presudom, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.
12.Iz navedenih razloga, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 17. prosinca 2024.
Zapisničarka :
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v. r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Pazinu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okr. pravnu osobu i tužitelja.
