Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Velikoj Gorici

    Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

    Poslovni broj Gž Ob-114/2024-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Ankice Jakovina predsjednice vijeća, Vitomira Boića suca izvjestitelja i Zinke Bulka člana vijeća, u pravnoj tužitelja mldb. ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanoga po zz i majci UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], a ona zastupana po punomoćnici Tatjani Marković, odvjetnici u Splitu, protiv tužene AM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnici Anamariji Buzolić Mrklić, odvjetnici u Splitu, radi uzdržavanja, odlučujući o žalbi tužitelja mldb. ĐM protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P Ob-110/2023-18 od 28. kolovoza 2024., u sjednici vijeća održanoj 17. prosinca 2024.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se žalba tužitelja mldb. ĐM kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P Ob-110/2023-18 od 28. kolovoza 2024.

    II. Odbija se zahtjev mldb. tužitelja za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvog stupnja riješeno je:

    ''1. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

    "I. Dužna je tuženica AM, OIB [osobni identifikacijski broj], doprinositi za uzdržavanje mldb. GM, OIB [osobni identifikacijski broj], mjesečno iznos od 189,24 EUR počevši od dana podnošenja ove tužbe pa ubuduće, i to svakog 1-og, a najkasnije 5-og u mjesecu za tekući mjesec, s time da je obroke dospjele do pravomoćnosti presude dužna platiti odjednom u roku od 15 dana sa zakonskom zateznom kamatom od dospijeća svakog mjesečnog iznosa do isplate, po stopi iz čl. 29 st. 2 ZOO-a koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a obroke koji će ubuduće dospijevati svakog 1-og, a najkasnije 5- og u mjesecu za tekući mjesec, u slučaju zakašnjenja zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na svaki pojedini mjesečni obrok od dospijeća pa do isplate po stopi iz čl. 29 st. 2 ZOO-a koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve na tekući račun majke i zz UM broj IBAN: [broj bankovnog računa] otvoren kod Erste&Steiermaerkische Bank d.d.

    II. Dužna je tuženica u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe tužitelju naknaditi parnični trošak uvećan za pripadajuće zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena."

    2. Svaka stranka snosi svoje troškove.''

    2. Protiv pobijane presude žali se mldb. tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Sud navodi da je obveza tuženika, djeda i bake po ocu obvezniku plaćanja, supsidijarna zbog neizvršavanja obveze oca djeteta, a sve temeljem čl. 288. st. 1. i 2. ObZ-a. Razlozi radi kojih roditelj ne uzdržava dijete su irelevantni za odlučivanje suda o obvezi u odnosu na baku i djeda po tom roditelju, koji iako mu je presuđeno ne uzdržava dijete. Supsidijarnost obveze na strani bake i djeda, znači da se u odnosu na njih ne može tražiti plaćanje uzdržavanja za unuke u iznosu koji bi bio veći od iznosa uzdržavanja kojeg je dužan plaćati roditelj djeteta. U konkretnom slučaju, tuženik je isključivo baka po ocu obvezniku plaćanja, odnosno tužba nije podnesena protiv osobe koja bi bila označena kao tuženik ad.2. , pa nije jasno kojeg tuženika ad.2., sud prvog stupnja spominje. Presuda je stoga nerazumljiva, proturječi sama sebi, te o odlučnim činjenicama postoji proturječnost jer je u predmetnom postupku samo jedan tuženik. Na pogrešno utvrđeno činjenično stanje pogrešno je primijenjeno i materijalno pravo. Sud utvrđuje i zaključuje da su mogućnosti na strani tužene takve da ona ne bi mogla doprinositi za uzdržavanje mldb. tužitelja nikakav mjesečni iznos, a kada bi je sud na to obvezao da bi time bila ugrožena njena egzistencija. Sud navodi da je nesporno da je tužena prodala stan u [adresa], te da je od prodaje stana dobila 87.500,00 EUR, međutim da to je bilo 2018. Sud smatra uvjerljivim iskaz tuženice da je navedeni iznos potrošila, tim više što je prošlo više od 6 godina od kada je prodala taj stan. Sud navodi da je za očekivati da je navedeni iznos potrošila, jer joj invalidska mirovina koju prima nije dostatna da bi zadovoljila životne potrebe. Sud utvrđuje da tužena nema mogućnosti, nema od čega novčano doprinositi za uzdržavanje mldb. tužitelja kao svog unuka, jer bi joj u protivnom bila ugrožena egzistencija. Tužena nije dostavila niti jedan dokaz kojim bi potvrdila točnost svojih navoda, kako o zdravstvenim tegobama tako i o činjenici da je potrošila 87.500,00 EUR. Tužena je isticala da je lošeg zdravstvenog stanja, ima invaliditet i boluje od teških bolesti. To je u suprotnosti sa dostavljenom medicinskom dokumentacijom, iz koje proizlazi da je anksiozna i depresivna, da ima grčeve u nogama, da joj oteknu noge uslijed dugotrajnog stajanja, te niži stupanj mineralizacije lijevog ramena i stopala, što sve predstavlja blaže zdravstvene tegobe sa kojima se uredno živi i funkcionira. Obzirom da iskaz tužene nije vjerodostojan u pogledu njezina zdravstvenog stanja, ne može se uzeti kao vjerodostojan niti u pogledu navoda da je potrošila iznos 87.500,00 EUR u proteklih 6 godina. Tužena ni na koji način nije pomogla u podmirenju duga njezina sina i nije doprinijela za uzdržavanje svoga unuka. Ponašanje tužene ukazuje na činjenicu da je istoj cilj izbjeći obvezu uzdržavanja mldb. tužitelja. Neživotno je da netko potroši 87.500,00 EUR, a da za potrošnju velikog iznosa nema baš nikakvog traga, pa mldb. tužitelj zaključuje da tužena nije potrošila navedeni iznos. Mldb. tužitelj smatra da je pogrešno sud utvrdio da tužena nema od čega novčano doprinositi za uzdržavanje tužitelja kao svog unuka bez ugrožavanja vlastite egzistencije. Tužena se do 2018. bavila iznajmljivanjem stana u centru [adresa], što je jasan dokaz o njezinom dobrom zdravstvenom stanju. Predlaže se preinačiti pobijanu presudu na način da se usvoji tužbeni zahtjev mldb. tužitelja u cijelosti, uz osudu tužene na naknadu troškova parničnog postupka, podredno ukinuti presudu suda prvog stupnja te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, sve uz naknadu troškova žalbenog postupka.

    3. Tužena u odgovoru na žalbu navodi da se žalba tužitelja ukazuje u cijelosti neosnovanom, dok je presuda donesena u skladu s propisima i dosadašnjom sudskom praksom. Predlaže se odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

    4. Žalba nije osnovana.

    5. Ispitujući presudu suda prvog stupnja kao i postupak koji mu je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, koji se primjenjuje sukladno odredbi čl. 346. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20 i 49/23 – dalje: ObZ), a suprotno žalbenim navodima pobijana presuda sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama. Navodi na koje se poziva žalitelj, da ako roditelj ne uzdržava maloljetno dijete dužni su ga uzdržavati baka i djed po tom roditelju, kao i činjenica da neuzdržavanje djeteta od strane tog roditelja, bez obzira na razloge neplaćanja, stvara supsidijarnu obvezu na strani bake i djeda djece po tom roditelju, ne čine presudu nerazumljivom, jer se sud u tom dijelu poziva na zakonske odredbe, koje je primijenio na predmetni slučaj.

    6. U obrazloženju pobijane odluke, između ostalog je navedeno:

    - da je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva

    - da nije sporno da je tužena majka oca mldb tužitelja, VM, odnosno baka po ocu mldb tužitelja ĐM

    - da je obveza bake i djeda supsidijarna, te da do nje dolazi tek ako roditelj po kojemu su srodni ne uzdržava dijete

    - da su baka i djed dužni uzdržavati unuka pod istim pretpostavkama kao i roditelji, osim što se uzdržavanje u slučaju bake i djeda određuje prema njihovim mogućnostima

    - da je pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju pod brojem P Ob-423/2020, sin tužene VM obvezan da počevši od 4. srpnja 2018. pa ubuduće za uzdržavanje mldb. ĐM doprinosi mjesečno iznos od 1.017,00 kn mjesečno, sve na tekući račun majke UM

    - da je utvrđeno da sin tužene nije doprinosio za uzdržavanje mldb tužitelja, te da je 30. lipnja 2022. podnesen zahtjev za izravnu naplatu Fini i to na temelju citirane pravomoćne i ovršne presude

    - da je zbog neplaćanja uzdržavanja majka mldb djeteta podnijela kaznenu prijavu naspram ŽM, zbog kaznenog djela iz čl. 172. KZ-a, a koja prijava je podnesena ODO-u Split 26. rujna 2022.

    - da je iz iskaza zz mldb. tužitelja UM utvrđeno da sin tužene, nije postupao po presudi, te nije plaćao za uzdržavanje mldb. tužitelja

    - da se je prisilnim putem pokušala naplatiti, no bez uspjeha

    - da kako se nije mogla naplatiti, to je protiv tužene podnijela tužbu

    - da zajedno sa mldb. djetetom živi kod svojih roditelja

    - da je u lipnju 2024. mldb. GM u dobi od 10 godina

    - da ide na nogomet što mjesečno plaća 50,00 EUR

    - da s obzirom da trenira nogomet ima troškove za tenisice, kopačke, a mora mu kupiti dres

    - da pohađa treći razred Osnovne škole "Žnjan-Pazdigrad" u cjelodnevnom boravku, te trošak škole iznosi 100,00 EUR mjesečno

    - da je u obvezi uzdržavati još jedno dijete rođeno **.**.2023.

    - da je na porodiljnom dopustu i dobiva mjesečno 560,00 EUR

    - da joj je zadnja plaća bila 902,00 EUR

    - da ne prima dječji doplatak

    - da sa mldb. ĐM i drugim djetetom živi kod svojih roditelja

    - da se novi partner u cijelosti brine oko uzdržavanja drugog djeteta

    - da u vlasništvu nema nekretnina ni pokretnina

    - da sin tužene nije dao nikakav iznos za uzdržavanje mldb. djeteta, odnosno nikada joj apsolutno ništa nije dao za uzdržavanje

    - da je iz iskaza tužene utvrđeno da njen sin ŽM nije doprinosio za uzdržavanje mldb. ĐM

    - da tužena živi u obiteljskoj kući sa sinom, ocem tužitelja

    - da je u invalidskoj mirovini koja iznosi 360,00 EUR, te osim mirovine nema nikakvih drugih prihoda

    - da ima vaskularne bolesti, bolesti štitnjače, tlak, gastro probleme

    - da joj je za lijekove na mjesečnoj bazi potrebno 30,00 EUR

    - da nije upisana kao vlasnica nekretnina, a kuća u kojoj živi je djedovina i ništa nije uknjiženo

    - da je glavni razlog što je u invalidskoj mirovini to što joj je stradala kralježnica - da joj je zbog bolesti crijeva potrebna posebna prehrana

    - da iznos od 360,00 EUR koji prima nije joj dovoljan za život, nitko joj financijski ne pomaže

    - da je prodala stan koji je naslijedila iza svoje majke, prodala ga je za 87.000,00 EUR

    - da je stan morala prodati jer je bio u ruševnom stanju, a od prodaje da je morala očuhu isplatiti iznos od 10.000,00 EUR-11.000,00 EUR

    - da je kuća u kojoj živi u derutnom stanju, te da ju je morala urediti da bi mogli živjeti - da je morala vratiti dugove, a i koristila je taj novac za život i osobne potrebe jer od mirovine nije mogla živjeti

    - da joj nije ostalo ništa od novca od prodaje tog stana

    - da je od novca od prodaje stana morala kupiti i grobnicu jer je majka pokopana u tu grobnicu, a napravila je i spomenik

    - da je za kuću u kojoj živi morala napraviti septičku jamu, srediti instalacije struje te da je kupila crijep.

    7. Prvostupanjski sud navodi da je u parnici o uzdržavanju dužan utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje. Pri procjenjivanju potreba uzdržavane osobe sud će uzeti u obzir njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju. Pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzet će se u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja. Prvostupanjski sud je utvrdio da VM, otac mldb. tužitelja, ne ispunjava svoje obveze uzdržavanja.

    8. Prvostupanjski sud je utvrdio da je mldb. tužitelj GM u dobi od 10 godina, da je u cjelodnevnom boravku što mjesečno iznosi 100,00 EUR. Od izvanškolskih aktivnosti ide na nogomet što mjesečno iznosi 50,00 EUR, te da egzistiraju troškovi za treniranje, sportsku odjeću, troškovi odvoženja i dovoženja na trening, te troškovi za hranu, odjeću i obuću. Utvrđeno je da zz mldb. tužitelja ĆM zajedno sa mldb. tužiteljem živi u obiteljskom stanu svojih roditelja, a ista je u obvezi uz mldb. tužitelja uzdržavati još jedno dijete rođeno **.**.2023. Njen partner vodi brigu o djetetu. Utvrđeno je da je zaposlena u tvrtci Studenac d.o.o., a trenutno se nalazi na porodiljnom dopustu i primanja joj iznose 560,00 EUR. U 2023. je na ime dohotka od nesamostalnog rada ostvarila 2.180,93 EUR, a na ime neoporezivog primitka iznos od 5.562,82 EUR, a što je utvrđeno iz potvrde o visini dohodaka i primitaka Porezne uprave. Rješenjem HZSR priznato je mldb. ĐM pravo na privremeno uzdržavanje u mjesečnom iznosu od 101,58 EUR, počevši od 12. veljače 2024. dok za to postoji zakonski uvjet i to zbog toga što otac nije doprinosio za njegovo uzdržavanje.

    9. Utvrđeno je da tužena živi u obiteljskoj kući koja je njeno izvanknjižno vlasništvo. Tužena je u invalidskoj mirovini od 1. siječnja 1999. zbog profesionalne nesposobnosti za rad, a što je utvrđeno iz rješenja HZMO Područna služba u Splitu, te da joj mirovina iznosi 361,28 EUR mjesečno. Utvrđeno je da je tužena 22. veljače 2018. prodala stan u [adresa] za iznos od 87.500,EUR. Nadalje, utvrđeno je uvidom u rješenje CZSS Split od 18. svibnja 2018. da je sinu tužene, VM, priznato pravo na osobnu invalidninu u iznosu od 1.500,00 kn počevši od 1. travnja 2018.

    10. Temeljem utvrđenog, prvostupanjski sud zaključuje da su mogućnosti na strani tužene takve da ona ne bi mogla doprinositi za uzdržavanje tužitelja nikakav mjesečni iznos, bez da bi time bila ugrožena njena vlastita egzistencija. Ista je u invalidskoj mirovini u iznosu od 361,28 EUR, u dobi je od oko 68 godina kada je i za očekivati da ima zdravstvene poteškoće, a i invalidsku mirovinu je ostvarila zbog nesposobnosti za rad. Minimalna sredstva nisu joj dovoljna niti za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Nesporno je utvrđeno da je tužena prodala stan 2018. te da je od prodaje stana dobila 87.500,00 EUR. Sud je utvrdio da je tužena navedeni iznos potrošila, jer je od prodaje prošlo više od 6 godina, a za očekivati je da je potrošila jer joj invalidska mirovina nije dostatna da bi zadovoljila životne potrebe, da je vratila dugove, kao i da je očuhu isplatila iznos od 10.000,00 EUR-11.000,00 EUR. Kuća u kojoj živi bila je u derutnom stanju, pa ju je morala urediti, a kupila je i grobnicu u koju je pokopana majka.

    11. Prvostupanjski sud temelji svoju odluku na primjeni čl. 281. Obiteljskog zakon a("Narodne novine", broj 103/15, 98/19 i 47/20 – dalje: ObZ)) kojom je propisana primarna dužnost i pravo roditelja i djece na uzdržavanje, pa je obveza tuženika, djeda i bake po ocu obvezniku plaćanja, supsidijarna zbog neizvršavanja obveze oca djeteta. Odredbom čl. 288. st. 1. i 2. ObZ-a određeno je da su roditelji prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete. Ako roditelj ne uzdržava maloljetno dijete dužni su ga uzdržavati baka i djed po tom roditelju. Činjenica neuzdržavanja djeteta od strane tog roditelja, bez obzira na razloge neplaćanja, stvara supsidijarnu obvezu na strani bake i djeda djece po tom roditelju. Pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzet će se u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja.

    12. Prvostupanjski sud je utvrdio da tužena nema mogućnosti te nema od čega novčano doprinositi za uzdržavanje tužitelja. U protivnom bi bila ugrožena njezina egzistencija jer nema dostatnih vlastitih sredstava niti za vlastite potrebe, pa je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev mldb. tužitelja.

    13. Temeljem čl. 281. ObZ-a uzdržavanje je dužnost i pravo roditelja i djece, bračnih i izvanbračnih drugova, srodnika u ravnoj lozi te pastorka i maćehe i očuha, kad je to predviđeno ovim Zakonom. Obveza uzdržavanja maloljetnog djeteta, zakonska obveza koja ima prednost pred svim drugim obvezama, s obzirom na to da su potrebe maloljetnog djeteta prioritetne potrebe, a radno sposoban roditelj ih je dužan zadovoljiti. Temeljem čl. 288. st. 1. i 2. ObZ-a roditelji su prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete. Radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta. Ako roditelj ne uzdržava maloljetno dijete, dužni su ga uzdržavati baka i djed po tom roditelju . Obveza bake i djeda je supsidijarna, što znači da je ona predviđena samo u slučaju kada roditelj ne uzdržava svoje dijete. Pri određivanju obveze uzdržavanja djeteta od strane bake i djeda, razlozi zbog kojih roditelj ne uzdržava svoje dijete nisu bitni, što sve točno navodi prvostupanjski sud, ali utvrđuje da tužena nema mogućnosti da novčano doprinosi za uzdržavanje tužitelja.

    14. Gore navedena činjenična utvrđenja te pravni zaključak prvostupanjskog suda u cijelosti prihvaća i ovaj žalbeni sud. Obveza uzdržavanja od strane djeda i bake je supsidijarne prirode, što znači da postoji samo onda kada roditelj ne uzdržava dijete, a što je ovdje na žalost slučaj i nesporno utvrđena činjenica. Utvrđeno je da tužena od 361,28 EUR invalidske mirovine ne može doprinositi za uzdržavanje unuka, ovdje tužitelja, jer taj iznos nesporno nije dostatan niti za njezino uzdržavanje. Obiteljskim zakonom propisana je obveza uzdržavanja njihovih unuka, ali samo ako roditelj po kojem su oni baka/djed ne uzdržava svoje dijete i ako imaju financijske mogućnosti za uzdržavanje unučadi, a što ovdje nije slučaj. Kod utvrđivanja obveze bake i djeda na uzdržavanje unuka, nije relevantan razlog zbog kojeg roditelj ne uzdržava vlastito dijete (čini li to namjerno, zbog nemarnosti ili nekih objektivnih okolnosti), već sama činjenica neuzdržavanja djeteta od strane roditelja stvara supsidijarnu obvezu na strani bake/djeda po tom roditelju. Njihova supsidijarna obveza zakonom je ustanovljena upravo radi zaštite dobrobiti djece/unuka odnosno njihove materijalne sigurnosti i prava na određeni životni standard.

    15. Ako roditelj ne uzdržava maloljetno dijete dužni su ga uzdržavati baka i djed po tom roditelju. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi kako je obveza uzdržavanja unuka od bake i djeda po roditelju koji ne uzdržava dijete supsidijarna obveza, tj. da postoji samo u slučaju ako roditelj ne uzdržava dijete, a razlozi radi kojih roditelj ne uzdržava dijete su irelevantni za odlučivanje suda o obvezi u odnosu na baku i djeda djece po tom roditelju, koji iako mu je presuđeno ne uzdržava dijete, već sama činjenica neuzdržavanja djeteta od strane tog roditelja, bez obzira na razloge neplaćanja, stvara navedenu supsidijarnu obvezu na strani bake i djeda djece po tom roditelju. Pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzet će se u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja, a što je sve prvostupanjski sud pravilno i učinio, kada je utvrdio da tužena od 361,28 EUR ne može doprinositi za uzdržavanje unuka, ovdje tužitelja.

    16. Prema tome, kod donošenja prvostupanjske presude pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo, pa se nije ostvario žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 356. ZPP-a), a i odluka o troškovima parničnog postupka je zakonita jer je donesena na temelju čl. 366. ObZ-a.

    17. Slijedom svega iznijetog je primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odbijena žalba mldb. tužitelja kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska odluka.

    18. Tužitelju nije dosuđen trošak žalbenog postupka iz razloga jer je njegova žalba odbijena kao neosnovana (čl. 166. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP-a).

    U Velikoj Gorici 17. prosinca 2024.

    Predsjednica vijeća

    Ankica Jakovina

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.