Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-71/2024-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu Borisu Mimici, na temelju nacrta odluke kojeg je izradila sudska savjetnica Ivana Papić Jurić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK D.D., Zagreb, Ivana Lučića 2, OIB: 23057039320, zastupanog po punomoćniku Tihomiru Zecu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Zec i partneri d.o.o., Osijek, protiv ovršenika MG, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Silviji Tasić, odvjetnici u Splitu, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-2085/2023 od 1. prosinca 2023., 17. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-2085/2023 od 1. prosinca 2023.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem o ovrsi određena je ovrha na temelju ovršne isprave- Ugovora o okvirnom iznosu zaduženja i osiguranju br. ES-1168/071 dana 3.12.2007. godine, koji je solemniziran 7. prosinca 2007. kod javnog bilježnika Radoslava Vukovića iz [adresa] pod brojem OV-8518/07, a koji je postao izvršan 23. kolovoza .2012. godine, radi prisilnog ostvarenja novčane tražbine ovrhovoditelja s osnova Ugovora o kreditu broj 2402006-1031262160/51404640-5103749713, iznosa od 35.174,51 EUR s pripadajućim kamatama, s osnova Ugovora o kreditu broj 2402006- 1031262160/51401609-5104126102, iznosa od 19.402,97 EUR s pripadajućim kamatama, kao i radi naplate troškova tog ovršnog postupka, na nekretnini ovršenika upisanoj u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Splitu, zemljišnoknjižni odjel [adresa], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], 618/ZGR ZGRADA MJEŠOVITE UPORABE, [adresa],6 I 8, [adresa], 47. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-43) Trosobni stan na prvom katu, označen br. 1, površine 99,59 m2, s pripadajućom drvarnicom br. 1, anagrafske oznake [adresa], i to zabilježbom ovrhe utvrđenjem vrijednosti navedene nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenoga prodajom; te je određeno, sukladno odredbi čl. 128. st. 1. Ovršnog zakona, ispražnjenje nekretnine navedene u točki I. tog rješenja i njezina predaja kupcu nakon dostave zaključka o predaji nekretnine kupcu.

2. Protiv navedenog rješenja pravovremeno se žali ovršenik zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi s člankom 21. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., dalje: OZ, koji se u ovom predmetu primjenjuje), s prijedlogom ovom sudu da obustavi ovrhu, podredno da prihvati žalbu i ukine pobijano rješenje, odnosno da predmet vrati na ponovno postupanje prvostupanjskom sudu.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje, sukladno odredbi članka 365. stavka 2. ZPP u vezi člankom 21. stavkom 1. OZ, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi bitnu povredu odredaba postupka, niti ostvarenje pogrešne primjene materijalnog prava, a ni kojeg drugog žalbenog razloga iz članka 50. stavka 1. OZ na koji pazi po službenoj dužnosti.

5. Ovršnu ispravu u ovom predmetu predstavlja Ugovor o okvirnom iznosu zaduženja i osiguranju br. ES-1168/071 dana 3.12.2007. godine, koji je solemniziran 7. prosinca 2007. kod javnog bilježnika Radoslava Vukovića iz [adresa] pod brojem OV-8518/07.

6. Sukladno odredbi članka 23. točka 5. OZ-a, ovršna isprava je, između ostalog, i ovršna javnobilježnička isprava, dok je prema odredbi članka 28. stavak 1. OZ-a javnobilježnička isprava ovršna ako je postala ovršna po posebnim pravilima koja uređuju ovršnost takve isprave.

7. Prema odredbi članka 54. stavak 1. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine" br. 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16., 57/22., u daljnjem tekstu: ZJB) javnobilježnički akt (koji je po odredbi članka 3. stavak 1. ZJB javnobilježnička isprava) je ovršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi, te ako sadrži izjavu obveznika da se na temelju tog akta može, radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospijeća obveze neposredno provesti prisilna ovrha.

8. Odredbom članka 29. stavak 1. OZ-a, propisano je da je ovršna isprava podobna za ovrhu ako su u njoj označeni vjerovnik i dužnik, te predmet, vrsta, opseg i vrijeme dospijeća činidbe. Ovršna isprava u konkretnom slučaju udovoljava uvjetima iz naprijed citiranih zakonskih odredbi.

9. Ovrhovoditelj je uz prijedlog za ovrhu podnio i zemljišnoknjižni izvadak iz kojeg je vidljivo da je predmetna nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika, čime je udovoljio uvjetu za određivanje ovrhe na nekretnini, sukladno odredbi članka 82. stavak 1. OZ-a.

10. Prema odredbi članka 80. OZ-a, ovrha na nekretnini provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenoga prodajom.

11. Ovršenik u žalbi navodi da predmetna nekretnina služi za stanovanje i zadovoljavanje njegovih osnovnih životnih potreba te da ni on ni njegova supruga nemaju drugih nekretnina, da je dugovani iznos bitno manji od vrijednosti nekretnine, da je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena, te da je predmetna ovršna isprava potrošački ugovor, stoga da je sud trebao po službenoj dužnosti odgoditi ovrhu te uputiti ovršenika u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

12. Ovršenik se dakle, između ostalog, poziva na narušenu pravičnu ravnotežu, koja je regulirana odredbom članka 80.b. stavak 2. OZ-a, kojom je propisano da će sud prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 5300,00 eura, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom (stavak 1.)

Ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5300,00 eura, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja (stavak 2.)

Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:

- je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu,

- je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri,

- služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji,

- ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga,

- je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine (stavak 3.)

13. Međutim, ovršeniku je za odgovoriti da je na zajedničkom sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda RH održanom dana 11. ožujka 2022. prihvaćeno pravno shvaćanje po kojem žalbene navode ovršenika o narušenoj pravičnoj ravnoteži pozivom na odredbu članka 80. b Ovršnog zakona ne treba ocjenjivati primjenom članka 80. b stavka 3. Ovršnog zakona u slučaju kada je na nekretnini upisano založno pravo.

14. U konkretnom slučaju, ovršenik je člankom 8. predmetnog Ugovora o okvirnom iznosu zaduženja i osiguranju br. ES-1168/071 dao ovrhovoditelju suglasnost da se, radi naplate tražbine koju ovrhovoditelj ima prema ovršeniku, može provesti prisilna ovrha prodajom Nekretnine (predmetne nekretnine) nakon što javni bilježnik na taj ugovor stavi potvrdu ovršnosti, te je radi naplate predmetne tražbine pod poslovnim brojem ZS-191/07 upisano založno pravo na predmetnoj nekretnini.

15. Iz navedenog proizlazi da je ovršenik sklapanjem predmetnog Ugovora pristao na sve pravne posljedice navedenog stvarnopravnog raspolaganja predmetnom nekretninom, pa i na mogućnost da, u slučaju neisplate potraživanja ovrhovoditelja ostane bez prava vlasništva te nekretnine, te je unatoč tome što bi isti provedbom predmetne ovrhe eventualno trpio štetu, kao i neovisno o obvezi zaštite njegovog prava i dostojanstva, provedba predmetne ovrhe nužna, jer ovršenik ne postupa po predmetnoj ovršnoj ispravi, pri čemu se ovrha provodi po zakonom propisanom postupku, pa u tom kontekstu nije povrijeđeno ovršenikovo pravo na dom, jer se postupanje suda temelji na odredbi članka 8. stavak 2. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02 i 1/06), slijedom čega nema potrebe da se u tom smislu u ovoj fazi postupka provodi test razmjernosti, kao i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-2551/2015 od 07. srpnja 2015. godine.

16. Nadalje je za navesti da je predmetna ovrha određena na predmetu (nekretnini) koji nije izuzet od ovrhe niti je ovrha na tom predmetu ograničena jer je ovrhovoditelj na toj nekretnini stekao založno pravo radi osiguranja tražbine čije se prisilno ostvarenje na tom predmetu traži sukladno odredbi članka 77. OZ-a.

17. Još je za odgovoriti ovršeniku kako iz predmetnog Ugovora o okvirnom iznosu zaduženja i osiguranju br. ES-1168/071 ne bi proizlazilo da se radi o potrošačkom ugovoru, jer je isti sklopio MG, vl. [obrt], a pojam "potrošača" koji je definiran u čl. 2. točka (b) Direktive 93/13/EEZ kao svaka fizička osoba koja u ugovorima obuhvaćenim Direktivom nastupa za potrebe izvan okvira svojeg obrta, poduzeća i profesije - treba tumačiti objektivno s obzirom na njegovu funkciju i ocijeniti pripada li ugovorni odnos među djelovanja izvan okvira obrta, poduzeća i njegove profesije.

18. Zaključno, pogrešno ovršenik smatra da ga je prvostupanjski sud trebao uputiti u parnicu jer se, sukladno odredbi članka 52. stavka 3. OZ-a, kada ovrhovoditelj ospori postojanje točno određenih žalbenih razloga (iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11.) ili se ne očituje u roku od osam dana, donosi zaključak kojim se ovršenika upućuje da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga zbog kojeg je izjavio žalbu, a takvi žalbeni razlozi u konkretnoj situaciji nisu istaknuti.

19. Kako dakle žalbenim razlozima nije dovedena u sumnju zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja, niti su ostvareni oni žalbeni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti slijedom odredbe članka 50. stavak 5. OZ-a, na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a u vezi s članka 21. stavak 1. OZ, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Split, 17. prosinca 2024.

SUDAC

Boris Mimica