Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž-1194/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Ankice Jakovina predsjednice vijeća, Zinke Bulka članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vitomira Boića člana vijeća, u postupku jednostavnog stečaja nad imovinom potrošača ĐČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], odlučujući o žalbi vjerovnika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Rijeka, Rijeka, Slogin kula 1, OIB: 02958272670, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Sp-51/2023-7 od 7. rujna 2023., u sjednici vijeća održanoj 17. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba vjerovnika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Rijeka kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Sp-51/2023-7 od 7. rujna 2023.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvoga stupnja otvara se i zaključuje jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača ĐČ (stavak I. i II. Izreke) te se oslobađa potrošač ĐČ od preostalih obveza u odnosu na vjerovnike pobliže navedenih u stavku III. izreke).
2. Protiv navedenog rješenja žali se vjerovnik Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Rijeka zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) s prijedlogom da se rješenje preinači na način da se odbije prijedlog za otvaranje jednostavnog postupka stečaja potrošača.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje nije utvrđeno da bi sud prvoga stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz č. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju u žalbi ukazuje žalitelj, jer izreka rješenja nije proturječna razlozima navedenim u obrazloženju, a rješenje sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama, zbog čega se isto može ispitati.
5. Također, nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 13. ZPP na koju u žalbi također ukazuje žalitelj.
6. Naime, sudski savjetnik ovlašten je na temelju odredbe čl. 79.s Zakona o stečaju potrošača ("Narodne novine", broj 100/15, 67/18 i 36/22, dalje u tekstu: ZSP) provoditi jednostavni postupak stečaja potrošača i donositi odluke, pa je neosnovan žalbeni razlog da je počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 13. ZPP, time što je sudski savjetnik proveo ovaj postupak i donio pobijano rješenje.
7. Nadalje, nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP na koju u žalbi opisno ukazuje žalitelj navodeći da nije mogao sudjelovati u predmetnom postupku.
8. To stoga što iz sadržaja spisa proizlazi da je sud prvoga stupnja oglasom od 22. ožujka 2023. koji je javno objavljen na mrežnoj stranici e-oglasna ploča suda obavijestio vjerovnike potrošača da je FIN-a 3. siječnja 2023. podnijela sudu prijedlog za provedbu jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača te ih je ujedno pozvao da u roku od 45 dana od objave oglasa ospore popis imovine koji je potrošač dostavio i/ili da obavijeste sud o imovini potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa u slučaju da jednostavni postupak stečaja potrošača bude otvoren te da dostave dokaze na kojima temelje svoje tvrdnje. Stoga su vjerovnici potrošača pa prema tome i žalitelj bili na propisani način (čl. 79.f st. 1. ZSP) obaviješteni o pokretanju ovoga postupka te su imali mogućnost u istome na odgovarajući način sudjelovati pa su neosnovani žalbeni navodi žalitelja da mu je bilo onemogućeno sudjelovanje u postupku kao stranke o čijim se pravima odlučuje pa da se zbog toga nije mogao očitovati o odlučnim činjenicama.
8.1. Pri tome valja ukazati žalitelju da su temeljem objavljenog oglasa neki drugi vjerovnici (Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, Triglav osiguranje d.d.) se očitovali temeljem oglasa pa stoga nije osnovan žalbeni navod žalitelja da oglas nije bilo moguće pronaći pretragom e-oglasne ploče.
9. Suprotno žalbenim navodima, sud prvoga stupnja utvrdio je: da je FIN-a podnijela sudu prijedlog za provedbu jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača; da se potrošač u roku od 15 dana od primitka poziva FIN-e nije očitovao da li je suglasan da se pred nadležnim sudom provede jednostavni postupak stečaja potrošača nad njegovom imovinom, da potrošač nije dostavio popis svoje imovine, da prema pribavljenim podacima nema imovine koja bi se mogla unovčiti, da je od 2023. nezaposlen te da na računima nema novčanih sredstava te da vjerovnici nisu dostavili dokaze o postojanju unovčive imovine potrošača.
10. Na temelju takvih utvrđenja prvostupanjski sud zaključuje da su u ovom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke za otvaranje jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača te da je vrijednost imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa manja od 10.000,00 kn/1.327,22 Eur, te utvrđuje postojanje uvjeta iz odredbe čl. 79.g st. 1. ZSP za otvaranje i istovremeno zaključenje jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača i odlučuje kao u izreci pobijanog rješenja.
11. Takvu odluku suda prvoga stupnja prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, a ista nije dovedena u sumnju žalbenim navodima žalitelja.
12. Naime, žalitelj u žalbi navodi da sud prvoga stupnja nije dovoljno dobro provjerio novčana primanja potrošača. Međutim, pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da proizlazi da je potrošač u posljednje tri godine ostvarila ukupna primanja od 65.610,64 kn odnosno 21.870,21 kn mjesečno pa je stoga primala plaću koja je manja od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj te je stoga od ovrhe izuzet iznos od ¾ dijela njezinih primanja, što znači da je maksimalan iznos koji bi potrošaču ostao slobodan na raspolaganju iznosio 5.467,55 kn godišnje i da osim toga potrošač nema druge unovčive imovine.
12.1.Vodeći računa o čl. 173. st. 2. i 4. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 i 131/20 - dalje: OZ), sukladno kojem je od ovrhe izuzeto ¾ iznosa primanja manjeg od prosječne neto plaće u RH („Narodne novine“ broj 24/23) (1.015,73 Eur), a najviše do iznosa od 2/3 prosječne neto plaće, kao i o mjesečnoj visini primanja potrošača kojeg je imao na raspolaganju, te s druge strane o visini nepodmirene glavnice, prvostupanjski je sud zaključio da je u svakom slučaju maksimalan iznos s kojim bi potrošač mogao slobodno raspolagati manji od 5.467,55 kn/725,67 Eura.
13. Iz sadržaja spisa proizlazi da je sud prvog stupnja izvršio po službenoj dužnosti provjeru u podatke koje mu je dostavila FINA i vanjsku provjeru ZIS-a i tom provjerom je utvrdio da potrošač nema unovčive imovine.
14. Nije osnovan niti žalbeni navod vjerovnika koji se odnosi na trajanje blokade u posljednje tri godine te da stoga nema osnove za trajno brisanje potraživanja tog vjerovnika od potrošača. Naime, trajanje razdoblja od tri godine u smislu iz čl. 79.a st. 2. ZSP utvrđuje se na temelju trajanja ukupne neprekidne blokade računa potrošača po svim osnovama koje su ikad bile upisane u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje koje vodi FINA, a ne samo obzirom na trajanje blokade potrošača po osnovama za koje je pokrenut postupak jednostavnog stečaja. Isti stav izražen je i u odluci Vrhovnog suda RH poslovni broj Rev-995/2021 od 14. rujna 2021.
15. Stoga je žalbu vjerovnika trebalo odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci ovoga drugostupanjskog rješenja na temelju čl. 380. toč. 2. ZPP.
U Velikoj Gorici 17. prosinca 2024.
Predsjednica vijeća
Ankica Jakovina