REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-4664/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Raoula Dubravca, predsjednika vijeća, Lenke Ćorić, suca izvjestitelja i Ivane Mlinarić, člana vijeća, u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom TVORNICA DUHANA UDBINA d.o.o. za proizvodnju i trgovinu, u stečaju, Zagreb, Havidićeva ulica 55, OIB 59742757881, odlučujući o žalbi stečajnog vjerovnika PLAN PROMET d.o.o. Krehin Gradac 229, Čitluk, Bosna i Hercegovina, OIB 57747640650, kojeg zastupa punomoćnik Juraj Blažičko, odvjetnik u Zagrebu protiv rješenja Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj St-197/2024-101 od 21. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 17. prosinca 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba stečajnog vjerovnika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj St-197/2024-101 od 21. listopada 2024. ispravljeno rješenjem poslovni broj St-197/2024-106 od 6. studenog 2024.
Obrazloženje
1. Rješenjem Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj St-197/2024-101 od 21. listopada 2024. utvrđeno je da je osporena tražbina drugog višeg isplatnog reda vjerovnika Plan promet d.o.o. Krehin Gradac 229, 88260 Čitluk, Bosna i Hercegovina, u iznosu od 863.046,76 eura, da je stečajni upravitelj osporio tu tražbinu u iznosu od 19.935,27 kuna i stečajni vjerovnik upućen na parnicu radi utvrđivanja osnovanosti osporene tražbine drugog višeg isplatnog reda tražbina u iznosu od 863.046,76 eura u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti rješenja o upućivanju u parnicu, odnosno primitka drugostupanjske odluke, jer će se u protivnom smatrati da je odustao od prava na vođenje parnice.
2. To rješenje je rješenjem poslovni broj St-197/2024-106 od 6. studenog 2024. ispravljeno zbog očitih pogrešaka u pisanju, tako da u izreci umjesto „863.046,76 eura“ treba pisati „829.410,87 eura“, umjesto „19.935,27 kn“ treba pisati: „829.410,87 eura“, te umjesto „863.046,76 eura“ treba pisati „829.410,87 eura“:
Protiv rješenja o ispravku nije uložena žalba pa je ono protekom roka za žalbu postalo pravomoćno.
3. Vjerovnik je protiv rješenja o osporenoj tražbini pravovremeno podnio žalbu i dopunu žalbe zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi navodi kako pobijano rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama jer nije navedena pravna osnova tražbine, kao ni o tome raspolaže li vjerovnik ovršnom ispravom, pa je stoga nemoguće ispitati odluku o upućivanju u parnicu. Tvrdi da je prijavu tražbine podnio na temelju sporazuma o zasnivanju založnog prava na nekretninama od 23. lipnja 2023. i aneksa tom sporazumu od 21. srpnja 2023. i da ta isprava predstavlja ovršnu ispravu na temelju koje je upisano i založno pravo na nekretninama stečajnog dužnika. Stoga smatra da je na parnicu trebalo uputiti stečajnog upravitelja.
4. U dopuni žalbe, žalitelj ukazuje na proturječnost izreke rješenja glede visine osporene tražbine budući da je vjerovnik prijavio tražbinu u iznosu od 863.046,76 eura, stečajni upravitelj je priznao tražbinu u iznosu od 33.635,89 eura, a osporio u iznosu od 829.410,87 eura. Stoga smatra da je prvostupanjski sud, osim što je pogrešno uputio stečajnog vjerovnika na parnicu umjesto stečajnog upravitelja, pogrešno odredio i visinu osporene tražbine.
5. Predlaže da ovaj žalbeni sud uvaži žalbu i dopunu žalbe, preinači pobijano rješenje tako da stečajnog upravitelja uputi na parnicu radi dokazivanja osnovanosti osporavanja tražbine u iznosu od 829.410,87 eura ili da to rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
6. Stečajni upravitelj se očitovao na žalbu vjerovnika tako da je naveo kako su proturječnosti glede visine osporene tražbine otklonjene donošenjem rješenja o ispravku rješenja o osporenoj tražbini, a u odnosu na tvrdnje žalitelja o tome da ima ovršnu ispravu za svoju tražbinu, ističe da je sporazum na koji se poziva privatna isprava na kojoj su ovjereni potpisi ugovornih strana i nije ovršna isprava u smislu članka 23. stavka 5. Ovršnog zakona i članka 59. Zakona o javnom bilježništvu.
Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu.
7. Žalba, uključujući i njenu dopunu, je neosnovana.
8. Pobijano rješenje ispitano je na temelju odredbe članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) i člankom 10. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24) u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava (članak 356. ZPP-a).
9. U obrazloženju pobijanog rješenja navedeno je kako su na ispitnom ročištu održanom 24. srpnja 2024. ispitane sve prijavljene tražbine, da je sastavljena tablica ispitanih tražbina u koju je za svaku prijavljenu tražbinu uneseno u kojoj je mjeri tražbina utvrđena prema svom iznosu i svom redu, odnosno tko je tražbinu osporio, te da je stečajni upravitelj osporio tražbinu vjerovnika Plan promet d.o.o. u iznosu od 829.410,87 eura uz obrazloženje kako stečajni vjerovnik uz svoju prijavu tražbine nije dostavio ugovor o generalnom zastupstvu i distribuciji proizvoda od 24. studenog 2021. čijim raskidom su stečajni dužnik i vjerovnik suglasno procijenili štetu stečajnom vjerovniku u iznosu od 750.000,00 eura zbog prijeteće insolventnosti dužnika i nemogućnosti da izvršava svoje obveze iz tog ugovora u vidu izmakle koristi i to proizvoljno, bez navođenja bilo kakvog kriterija po kojem su došli do navedene osnove i iznosa štete. Budući da je stečajni upravitelj predložio rješavanje spora glede osporenog dijela tražbine u postupku mirenja i da se stečajni vjerovnik s time suglasio, prvostupanjski sud je osporenu prijavljenu tražbinu izdvojio iz tablice ispitanih tražbina, te uputio stečajnog upravitelja i vjerovnika na pokretanje postupka mirenja najduže do 30. rujna 2024. Nakon što je podneskom od 17. listopada 2024. stečajni upravitelj obavijestio sud da stranke nisu postigle nagodbu u postupku mirenja, prvostupanjski sud je pozivom na odredbu članka 262. stavka 8. i članka 266. stavka 1. Stečajnog zakona donio pobijano rješenje.
10. Točne su tvrdnje žalitelja da u pobijanom rješenju nije navedeno ima li vjerovnik za svoju tražbinu ovršnu ispravu, ali to je navedeno u tablici ispitanih tražbina, odnosno iz tablice ispitanih tražbina proizlazi kako stečajni vjerovnik nema ovršnu ispravu za svoju tražbinu jer nije navedena u stupcu „oznaka ovršne isprave“. Osim toga iz sadržaja pobijanog rješenja i zakonskih odredaba na temelju kojih je doneseno jasno je da je riječ o tražbini za koju ne postoji ovršna isprava.
11. Neosnovano žalitelj smatra da sporazum o zasnivanju založnog prava i njegov aneks, koje prilaže uz žalbu, predstavljaju ovršnu ispravu. Prema odredbi članka 23. Ovršnog zakona ovršne isprave su 1. ovršna sudska odluka i ovršna sudska nagodba, 2. ovršna nagodba iz članka 186.a Zakona o parničnom postupku,
3. ovršna odluka arbitražnog suda, 4. ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije određeno, 5. ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava, 6. nagodba sklopljena u postupku pred sudovima časti pri komorama u Republici Hrvatskoj te nagodba sklopljena u postupku mirenja u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje postupak mirenja, i 7. druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava.
12. Sporazum o zasnivanju založnog prava na nekretninama na kojima je ovjeren potpis ugovornih strana, ne predstavlja ni jednu od navedenih ovršnih isprava. Riječ je o ispravi o sklopljenom pravnom poslu kojim se osniva dobrovoljno založno pravo na određenoj stvari ili pravu kao zalogu, kako je to propisano odredbama članaka 305. do 310. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 81/15 - pročišćeni tekst i 94/17). Ovjeravanje potpisa na toj ispravi od strane javnog bilježnika ne daje toj ispravi svojstvo ovršnosti.
13. Prema odredbi članka 260. stavka 2. Stečajnog zakona stečajni upravitelj je dužan određeno se izjasniti priznaje li ili osporava svaku prijavljenu tražbinu. Dalje, prema odredbi članka 265. Stečajnog zakona nakon ispitivanja tražbina sud sastavlja tablicu ispitanih tražbina u koju za svaku prijavljenu tražbinu unosi u kojoj je mjeri tražbina utvrđena prema svom iznosu i svom redu odnosno tko je tražbinu osporio, a potom na temelju tablice ispitanih tražbina donosi rješenje kojim odlučuje u kojem iznosu i kojem isplatnom redu su priznate odnosno osporene pojedine tražbine. Tim rješenjem sud odlučuje i o upućivanju na parnicu radi utvrđivanja, odnosno osporavanja tražbine ovisno o tome postoji li za prijavljenu tražbinu ovršna isprava (članak 266. Stečajnog zakona). Kako stečajni vjerovnik nema ovršnu ispravu za svoju tražbinu, žalitelj neosnovano tvrdi da je na parnicu trebalo uputiti stečajnog upravitelja.
14. Razlozi zbog kojih je žalitelj podnio dopunu žalbe, u cijelosti su otklonjeni donošenjem rješenja o ispravku rješenja o osporenoj tražbini, protiv kojega žalitelj nije podnio žalbu, pa o njima nije potrebno odlučivati u ovom žalbenom postupku.
15. Na temelju navedenog proizlazi da svojim žalbenim navodima žalitelj nije doveo u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, pa je na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi s člankom 10. Stečajnog zakona, valjalo odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda.
Zagreb, 17. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća
Raoul Dubravec
