REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-4657/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Vukelića, predsjednika vijeća, Kamelije Parać, suca izvjestitelja i Marine Veljak, člana vijeća, u predstečajnom postupku nad dužnikom SCT MONTAŽA d.o.o., OIB: 50807482828, Samobor, Ulica Rajka Turka 7, kojeg zastupa punomoćnik Juraj Blažičko, odvjetnik u Zagrebu, odlučujući o dužnikovoj žalbi protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-789/2024 od 21. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj 17. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Odbija se dužnikova žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-789/2024 od 21. studenog 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-789/2024 od 21. studenog 2024. u točki I. izreke uskraćena je potvrda plana restrukturiranja za dužnika SCT MONTAŽA d.o.o. u točki II. obustavljen je predstečajni postupak nad dužnikom. U točki III. izreke određeno je da će sud po službenoj dužnosti nastaviti postupak nad dužnikom SCT kao da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.

1.1. Tako je odlučio prvostupanjski sud primjenom čl. 61. st. 3. t. 2. Stečajnog zakona i čl. 66. st. 1. i 3. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17 i 36/22; dalje: SZ), u vezi s čl. 61.a st. 1. SZ-a u vezi s čl. 64. st. 1. t. 7. i st. 2. SZ-a jer je utvrdio da su bitno povrijeđena pravila o sadržaju plana restrukturiranja i postupanja tijekom njegove izrade i donošenja, jer iz sadržaja prijave i priležeće dokumentacije vjerovnika JN i AN proizlazi da se radi o tražbinama iz radnog odnosa prijašnjih radnika dužnika. Kako predstečajni postupak ne utječe na takve tražbine, a dužnik ih je uvrstio u sadržaj plana restrukturiranja predvidjevši da će se njihove tražbine otpisati u iznosu od 70%, dok će se namirenje preostalih 30% provesti u 60 jednakih mjesečnih anuiteta, bez kamata i po isteku počeka od 12 mjeseci od pravomoćnosti rješenja o potvrdi plana restrukturiranja, sud je zaključio da su bitno povrijeđena pravila o sadržaju plana restrukturiranja. Navedeni nedostatak nije moguće otkloniti u kratkom roku jer bi njegovo otklanjanje iziskivalo izradu novog plana restrukturiranja o kojem bi se iznova glasovalo. Međutim, kako je ročište za raspravljanje i glasovanje o planu restrukturiranja već jednom, na prijedlog dužnika, odgođeno, nema mjesta ponovnom odgađanju ročišta radi pripreme novog izmijenjenog plana restrukturiranja (čl. 60. SZ-a).

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio dužnik zbog bitne povrede odredaba postupovnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da ovaj sud preinači pobijano rješenje na način da potvrdi Plan restrukturiranja dužnika, a podredno da ukine rješenje te predmet vrati prvostupanjskom sudu na daljnje odlučivanje. Žalitelj u bitnom navodi da nije mogao samoinicijativno izostavljati određene vjerovnike i pripadajuće tražbine iz prijedloga Plana restrukturiranja jer bi tako postupio protivno odredbi čl. 52. st. 1. SZ-a, a što bi predstavljalo razlog za obustavu postupka u smislu odredbe čl. 52. st. 3. SZ-a. U ovom je postupku sud donio rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama 29. srpnja 2024. koje je postalo pravomoćno 15. kolovoza 2024. Predmetnim pravomoćnim rješenjem o utvrđenim i osporenim tražbinama obuhvaćene su, između ostalog, tražbine vjerovnika koji su prijavili tražbine iz radnog odnosa. Iz navedenog jasno proizlazi kako je riječ o propustu suda koji pri ispitivanju tražbina nije provjerio prijave tražbina te predmetne prijave vjerovnika AN odbacio s obzirom da na takve tražbine predstečajni postupak ne utječe. U konkretnom slučaju ne postoji nedostatak koji bi predstavljao povredu pravila o sadržaju plana restrukturiranja i postupanja tijekom njegove izrade i donošenja. Međutim, sve i da postoji takav nedostatak time ne bi bila bitno povrijeđena pravila o sadržaju plana restrukturiranja i postupanja tijekom njegove izrade i donošenja; takav bi se nedostatak mogao otkloniti u kratkom roku koji bi odredio sud. Sud je bio dužan upozoriti dužnika na opisani nedostatak ako je smatrao da isti postoji, a ujedno je rezultate glasovanja mogao primijeniti u konkretnom slučaju na Plan koji bi dužnik izmijenio u kratkom roku da mu je sud isti zakonito dao. Pobijanom odlukom prvostupanjskog suda nanosi se velika šteta dužniku te se istom uskraćuje mogućnost realizacije Plana restrukturiranja u situaciji u kojoj su vjerovnici već isti prihvatili!! Ovakva rigidna tumačenja prvostupanjskog suda u potpunosti su protivna cilju predstečajnog postupka, predviđenom odredbom čl. 2. st. 1. SZ-a, a koji propisuje kako se predstečajni postupak provodi radi uređivanja pravnoga položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima, sprečavanja nesposobnosti plaćanja i održavanja njegove djelatnosti.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitavši pobijano rješenje na temelju odredbe čl. 365. st. 1. i 2. i čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11 - pročišćeni tekst i 25/13; dalje: ZPP) u vezi s čl. 10. SZ-a, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je pobijano rješenje pravilno i zakonito.

5. Iz spisa proizlazi da je rješenjem suda poslovni broj St-789/2024 od 5. travnja 2024. otvoren predstečajni postupak nad dužnikom. U tom rješenju su između ostalog pozvani vjerovnici dužnika u roku od 21 dana od dana dostave da prijave svoje tražbine nadležnoj jedinici Financijske agencije na propisanom obrascu i pozvani su dužnik i povjerenik u roku od 30 dana od dana dostave tablice prijavljenih tražbina, dostaviti Financijskoj agenciji pisano očitovanje o svakoj prijavljenoj tražbini, priznaju li je ili osporavaju, uz obveznu naznaku iznosa za koji se tražbina osporava i razloga osporavanja, i to na propisanom obrascu.

5.1. Tražbinu su prijavili JN, u iznosu od 3.866,86 EUR i AN, u ukupnom iznosu od 2.943,88 EUR. Iz sadržaja prijave i priležeće dokumentacije vjerovnika JN i AN proizlazi da se radi o tražbinama iz radnog odnosa prijašnjih radnika dužnika.

5.2. Dužnik se 17. lipnja 2024. očitovao na tražbine tih vjerovnika na način da ih je u cijelosti priznao te je sud nakon održanog ročišta 29. srpnja 2024. donio rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama koje je postalo pravomoćno.

5.3. Nadalje, dužnik je 11. listopada 2024. dostavio u spis izmijenjeni plan restrukturiranja, koji je objavljen na e-Oglasnoj ploči suda 16. listopada 2024. Sud je potom sastavio popis vjerovnika s pravom glasa koji je objavljen putem mrežne stranice e-Oglasna ploča suda.

5.4. Prvotno ročište za raspravljanje i glasovanje o planu restrukturiranja zakazano za 3. listopada 2024., odgođeno je na prijedlog dužnika, sukladno čl. 60. st. 2. SZ-a. Nakon što su sukladno odredbama čl. 58. st. 1. i čl. 59. st. 2. SZ-a vjerovnici prihvatili plan restrukturiranja, sud je pristupio razmatranju jesu li ispunjeni uvjeti za potvrdu plana restrukturiranja te zaključio da su bitno povrijeđena pravila o sadržaju plana restrukturiranja.

6. Odredbom čl. 61. st. 1. t. 1. SZ-a propisano je da predstečajni postupak ne utječe na tražbine sadašnjih i prijašnjih radnika dužnika iz radnoga odnosa u bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Nadalje, u st. 3. istog članka predviđeno je da takve tražbine ne mogu biti predmet plana restrukturiranja.

7. Nadalje, odredbom čl. 61. st. 3. t. 2. SZ-a propisano je da će sud po službenoj dužnosti uskratiti potvrdu plana restrukturiranja ako su bitno povrijeđena pravila o sadržaju plana restrukturiranja i postupanja tijekom njegove izrade i donošenja, kao i o prihvatu od vjerovnika i o pristanku dužnika, osim ako se nedostatak može otkloniti u kratkom roku koji će odrediti sud.

8. Uvidom u izmijenjeni plan restrukturiranja koji je objavljen na e-Oglasnoj ploči suda dana 16. listopada 2024. prvostupanjski je sud pravilno utvrdio da su u isti, kao vjerovnici skupine A uvršteni JN s tražbinom u iznosu od 3.866,86 EUR i AN s tražbinom u ukupnom iznosu od 2.943,88 EUR. Iz sadržaja prijave i priležeće dokumentacije vjerovnika JN i AN proizlazi da se radi o tražbinama iz radnog odnosa prijašnjih radnika dužnika.

9. Kako predstečajni postupak ne utječe na takve tražbine, a dužnik ih je uvrstio u sadržaj plana restrukturiranja predvidjevši da će se njihove tražbine otpisati u iznosu od 70%, dok će se namirenje preostalih 30% provesti u 60 jednakih mjesečnih anuiteta, bez kamata i po isteku počeka od 12 mjeseci od pravomoćnosti rješenja o potvrdi plana restrukturiranja, prvostupanjski je sud pravilno zaključio da su bitno povrijeđena pravila o sadržaju plana restrukturiranja.

10. Suprotno žalbenim navodima, u DIREKTIVI (EU) 2019/1023 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. lipnja 2019. se u uvodnom dijelu navodi da je cilj Direktive doprinijeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta i ukloniti prepreke za ostvarivanje temeljnih sloboda poput slobodnog kretanja kapitala i slobode poslovnog nastana, koje proizlaze iz razlika u nacionalnim pravima i postupcima koji se odnose na preventivno restrukturiranje, nesolventnost, otpust duga i zabrane. Ovom se Direktivom, pritom ne dovodeći u pitanje temeljna prava i slobode radnika, nastoji ukloniti takve prepreke osiguravanjem sljedećeg: da održiva poduzeća i poduzetnici u financijskim poteškoćama imaju pristup učinkovitim nacionalnim okvirima za preventivno restrukturiranje koji im omogućavaju nastavak rada; da pošteni nesolventni ili prezaduženi poduzetnici mogu iskoristiti potpuni otpust duga nakon razumnog razdoblja čime im se omogućuje druga prilika; i da se poboljša učinkovitost postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga, posebno u pogledu njihova kraćeg trajanja.

11. Kako je dužnik ispitao sve prijavljene tražbine pa tako i one od prijašnjih radnika JN i AN, znao je ili je morao znati da se radi o tražbinama iz radnog odnosa i da ih ne smije uvrstiti u plan restrukturiranja. Suprotno žalbenim navodima nije uloga suda ispitivati tražbine vjerovnika već to čine dužnik i povjerenik. 12. Budući da je dužnik tražbine prijašnjih radnika uvrstio u plan restrukturiranja i pritom predvidio otpis njihovih tražbina od 70%, dok će se namirenje preostalih 30% provesti u 60 jednakih mjesečnih anuiteta, bez kamata i po isteku počeka od 12 mjeseci od pravomoćnosti rješenja o potvrdi plana, ne ukazuje na savjesno i pošteno postupanje dužnika.

13. Stoga je prvostupanjski sud pravilno zaključio da su bitno povrijeđena pravila o sadržaju plana restrukturiranja kao i da navedeni nedostatak nije moguće otkloniti u kratkom roku jer bi njegovo otklanjanje iziskivalo izradu novog plana restrukturiranja o kojem bi se iznova glasovalo. Međutim, kako je ročište za raspravljanje i glasovanje o planu restrukturiranja već jednom, na prijedlog dužnika, odgođeno, nema mjesta ponovnom odgađanju ročišta radi pripreme novog izmijenjenog plana restrukturiranja (čl. 60. SZ-a).

14. Slijedom svega iznesenog, kako žaliteljevi žalbeni navodi ne dovode u sumnju pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja, valjalo je odlučiti kao u izreci primjenom odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 10. SZ-a.

Zagreb, 17. prosinca 2024.

Predsjednik vijeća

Mario Vukelić