Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ob-540/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Ines Kovačević kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja TT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Mladenu Smoljanu, odvjetniku iz Zagreba i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-2083/2024-7 od 22. listopada 2024., dana 16. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-2083/2024-7 od 22. listopada 2024. te se predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem odbio prijedlog predlagatelja radi utvrđenja izvanbračne zajednice.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu ulaže predlagatelj iz svih zakonom predviđenih razloga predlažući da drugostupanjski sud uvaži žalbu predlagatelja te pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba predlagatelja je osnovana.

4. Predmet spora jest zahtjev predlagatelja za utvrđenjem postojanja izvanbračne zajednice između predlagatelja i pok. VT radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu prema odredbi čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19 – dalje: ZMO).

5. Iz stanja spisa proizlazi sljedeće:

- da je predlagatelj podnio ovom sudu 27. svibnja 2024. prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice za potrebe ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza pok. VT sa kojom je živio u izvanbračnoj zajednici, a koja je preminula **.**.2023.,

- da je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž Ob-336/24 od 23. kolovoza 2024. ukinuto prvostupanjsko rješenje pod poslovnim brojem R1Ob- 1303/2024 od 3. lipnja 2024. kojim je prijedlog odbačen te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, te iz obrazloženja drugostupanjske odluke proizlazi da je potrebno utvrditi je li predlagatelj u smislu odredbe čl. 22. ZMO- a ima status izvanbračnog druga radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu.

6. Prvostupanjski sud kod donošenja pobijane odluke se poziva na odredbu čl. 436. Obiteljskog zakona temeljem kojeg je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, a to ne može biti HZMO kao pasivno legitimirana stranka jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranka stječe, utvrđuju u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla, pa se stoga radi o sporu između fizičkih osoba, a u takvom postupku se ne odlučuje o pravima i interesima HZMO-a.

7. Međutim ovakav pravni zaključak prvostupanjskog suda je u potpunosti pogrešan jer prvostupanjski sud očito gubi iz vida da se u ovom konkretnom slučaju radi o izvanparničnom postupku na temelju odredbe čl. 22. st. 3. ZMO-a temeljem kojeg kao lex specialis se utvrđuje status izvanbračnog druga radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu i upravo u tom izvanparničnom postupku je pasivno legitimiran HZMO, a ne nasljednici, jer se ovdje radi o izvanparničnom postupku koji se provodi sukladno odredbama Zakona o vanparničnom postupku (Narodne novine broj 59/23 dalje VP) a ne sukladno pravilima Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine, broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19).

8. Dakle ovdje je HZMO pasivno legitimirana stranka u ovom izvanparničnom postupku sukladno odredbi čl. 5. st. 1. t. 3. VP-a jer spada u krug osoba koje su definirane kao svaka osoba na čiji bi pravni položaj mogla izravno utjecati odluka čije se donošenje predlaže stoga ovdje ne možemo nikako govoriti o promašenoj pasivnoj legitimaciji protustranke a na što osnovano ukazuje predlagatelj u žalbenim navodima.

9. Nadalje ovdje valja naglasiti da upravo utvrđivanje izvanbračne zajednice radi ostvarivanja prava na mirovinu jest postupak u kojem se u slučaju pozitivnog ishoda da je takva izvanbračna zajednica postojala između pokojne osobe i izvanbračnog druga nameće obveza isplate mirovine upravo HZMO –u pa stoga neupitno postoji stvarni i pravni interes ovdje protustranke da kao pasivno legitimirana stranka osporava tvrdnje izvanbračnog druga o postojanju izvanbračne zajednice s pokojnim izvanbračnim drugom dok eventualni zakonski nasljednici nemaju takav pravni interes jer isti neće ostvarivanjem prava na mirovinu izvanbračnog druga biti u nepovoljnijem položaju s obzirom na mirovinu koju će isplaćivati HZMO.

10. Prema tome unatoč pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u rješenju poslovni broj Rev-1639/2018-2 od 2. veljače 2022. prema kojem Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne može biti pasivno legitimirana stranka u o postupcima radi utvrđenja izvanbračne zajednice radi ostvarivanja prava iz područja mirovinskog osiguranja, iz svih naprijed navedenih razloga ovaj sud je drugačijeg pravnog shvaćanja.

11. Prema toma kako prvostupanjski sud zbog pogrešnog pravno stava za potrebe ovog izvanparničnog postupka nije utvrđivao činjenično stanje valjalo je pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

12. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP-a riješeno je kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Zagrebu 16. prosinca 2024.

Sutkinja:

Ines Kovačević