REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl. broj P-14/2023-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Snježani Lukša, u pravnoj stvari tužitelja ŠĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Dolores Svitlanović, odvjetnici iz Zagreba, Hrvatskog proljeća 65, protiv tuženika PRIVREDNA BANKA ZAGREB - DIONIČKO DRUŠTVO, [adresa], OIB: 02535697732, zastupanog po punomoćniku Draženu Lončar, odvjetniku iz Zagreba, Mažuranićev trg 7, radi dostave isprava, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 18. listopada 2024.g. u nazočnosti tužitelja i punomoćnika tužitelja Dolores Svitlanović, odvjetnice te punomoćnika tuženika Dražena Lončara, odvjetnika, dana 16. prosinca 2024.g.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku PRIVREDNA BANKA ZAGREB - DIONIČKO DRUŠTVO (OIB:02535697732) (MBS: [matični broj subjekta]) (EUID: [europski jedinstveni broj subjekta].080002817) iz [adresa], u roku od petnaest dana položiti račune, očitovati se o svim poslovnim odnosima te dostaviti tužitelju ŠĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kopiju svih isprava nastalih u odnosima tuženika PRIVREDNA BANKA ZAGREB - DIONIČKO DRUŠTVO (OIB:02535697732) (MBS: [matični broj subjekta]) (EUID: [europski jedinstveni broj subjekta].080002817) iz [adresa], s jedne strane te pok. BĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], rođene **.**.1948.g. te preminule **.**.2022.g., s druge strane, i to za sve vrijeme za koje tuženik PRIVREDNA BANKA ZAGREB - DIONIČKO DRUŠTVO (OIB:02535697732) (MBS: [matični broj subjekta]) (EUID: [europski jedinstveni broj subjekta].080002817) iz [adresa], posjeduje navedene podatke i isprave.

II. Nalaže se tuženiku PRIVREDNA BANKA ZAGREB - DIONIČKO DRUŠTVO (OIB:02535697732) (MBS: [matični broj subjekta]) (EUID: [europski jedinstveni broj subjekta].080002817) iz [adresa] u roku od petnaest dana isplatiti tužitelju ŠĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], troškove ovog postupka, u iznosu od 4.125,72 Eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na taj iznos od dana donošenja ove presude tj. 16. prosinca 2024. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom parničnog troška.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je pravomoćnim ostavinskim rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj O-2676/2022 od 6.VII.2022.g. tužitelj utvrđen jedinim nasljednikom BĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]), rođene **.**.1948.g. te preminule **.**.2022.g. Nadalje, navodi da je tijekom posljednjih mjeseci tužitelj što osobno (na šalteru u tuženikovoj poslovnici), što putem punomoćnika - u više navrata pokušao od tuženika ishoditi: - očitovanje (i kopije odgovarajućih isprava) glede svih poslovnih odnosa tuženika i BĐ, a osobito glede bankovnih računa koje je BĐ imala otvorene kod tuženika te dostavu ispisa prometa po svim računima BĐ otvorenim kod tuženika, i to za sve vrijeme za koje tuženik vodi evidenciju o navedenom. Tužitelj se putem punomoćnika obratio tuženiku i pisanim putem tj. zahtjevom od 16.12.2022.g. (urudžbiranim 19.12.2022.).

Ističe da tuženik neosnovano odbija postupiti po navedenom tužiteljevom traženju te dostaviti tražena očitovanja (podatke) i isprave. Tuženik to čini pozivom na (evidentno proizvoljno) pravno shvaćanje kako tužitelj (kao - nesporni - nasljednik BĐ) ima pravo dobiti te podatke i isprave samo za razdoblje od trenutka preminuća BĐ nadalje, ali ne i za razdoblje koje je prethodilo preminuću BĐ. Usprkos tužiteljevom ukazivanju tuženiku kako je riječ o u cijelosti proizvoljnoj i evidentno neodrživoj interpretaciji odredbi ZN-a te kako je takvo postupanje tuženika protivno odredbi čl. 129. st. 1. i 2. ZN-a („(1) U času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo. (2) U istom času nasljednik stječe i ostala prava i obveze vezane uz njegovo svojstvo nasljednika, ako što drugo ne proizlazi iz njihove pravne naravi.“), tuženik ustraje kod takvog svog neispravnog shvaćanja. Slijedom iznijetog, a sukladno osobito odredbi čl. 186.b. st. 1. ZPP-a te sukladno činjenici kako su se pojedini vjerovnici BĐ javili u navedeni ostavinski predmet radi naplate dugova iste na teret ovdje tužitelja u vezi s poslovnim odnosima tih vjerovnika i BĐ glede novčanih sredstava BĐ otvorenih kod tuženika predlaže donošenje presude sadržaja citiranog kao u izreci (tč. I. izreke), a predlaže i da se naloži tuženiku isplatiti tužitelju troškove postupka sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja ove presude do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope (tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište određuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja aktualne godine.

Podredno (ukoliko sud ne nađe osnovanim tužbeni zahtjev kako je citiran u izreci predlaže se donijeti sljedeća presuda-l 30-31:

"1. Nalaže se tuženiku PRIVREDNOJ BANCI ZAGREB - DIONIČKO DRUŠTVO (OIB:02535697732) (MBS: [matični broj subjekta]) (EUID: [europski jedinstveni broj subjekta].080002817) iz [adresa], u roku od petnaest dana položiti račune o svim poslovnom odnosima te dostaviti tužitelju ŠĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kopije svih isprava nastalih u odnosima tuženika PRIVREDNE BANKE ZAGREB - DIONIČKO DRUŠTVO (OIB:02535697732) (MBS: [matični broj subjekta]) (EUID: [europski jedinstveni broj subjekta].080002817) iz [adresa], s jedne strane te pok. BĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], rođene **.**.1948.g. te preminule **.**.2022.g., s druge strane, i to za sve vrijeme za koje tuženik PRIVREDNA BANKA ZAGREB - DIONIČKO DRUŠTVO (OIB:02535697732) (MBS: [matični broj subjekta]) (EUID: [europski jedinstveni broj subjekta].080002817) iz [adresa], posjeduje navedene podatke i isprave, a osobito:

1. očitovati se svim poslovnim odnosima tuženika PRIVREDNE BANKE ZAGREB

-

DIONIČKO

DRUŠTVO

(OIB:02535697732)

(MBS: [matični broj subjekta])

(EUID: [europski jedinstveni broj subjekta].080002817) iz [adresa], i BĐ a osobito glede bankovnih računa koje je BĐ imala otvorene kod tuženika PRIVREDNE BANKE ZAGREB - DIONIČKO DRUŠTVO (OIB:02535697732) (MBS: [matični broj subjekta]) (EUID: [europski jedinstveni broj subjekta].080002817) iz [adresa], te dostaviti tužitelju ŠĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], preslike isprava nastalih u tim poslovnim odnosima.,

2. očitovati se o ugovorima o kreditu/zajmu koje je BĐ eventualno sklapala s tuženikom PRIVREDNOM BANKOM ZAGREB - DIONIČKO DRUŠTVO (OIB:02535697732) (MBS: [matični broj subjekta]) (EUID: [europski jedinstveni broj subjekta].080002817) iz [adresa], i dostaviti kopije knjigovodstvenih kartica te ispise prometa i cjelokupnu dokumentaciju nastalu u vezi s tim ugovorima., te

3. dostaviti ispis prometa po svim računima BĐ otvorenim kod tuženika PRIVREDNE BANKE ZAGREB - DIONIČKO DRUŠTVO (OIB:02535697732) (MBS: [matični broj subjekta]) (EUID: [europski jedinstveni broj subjekta].080002817) iz [adresa], i to za sve vrijeme za koje tuženik PRIVREDNA BANKA ZAGREB - DIONIČKO DRUŠTVO (OIB:02535697732) (MBS: [matični broj subjekta]) (EUID: [europski jedinstveni broj subjekta].080002817) iz [adresa], vodi evidenciju o navedenom.

2. Nalaže se tuženiku PRIVREDNOJ BANCI ZAGREB - DIONIČKO DRUŠTVO (OIB:02535697732) (MBS: [matični broj subjekta]) (EUID: [europski jedinstveni broj subjekta].080002817) iz [adresa], u roku od petnaest dana isplatiti tužitelju ŠĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], troškove ovog postupka, zajedno s zakonskim zateznim kamatama tekućim na taj iznos od dana donošenja ove presude do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope (tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište određuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja aktualne godine."

2. Tuženik u odgovoru na tužbu (list 114 – 115 spisa) navodi da tužitelj ni na koji način nije dokazao postojanje imovinskopravnog interesa za podnošenje stupnjevite tužbe, niti je u tom smislu pravilno postavio tužbeni zahtjev, a kako to propisuje čl. 186.b ZPP-a, tako da tužbu treba odbaciti.

Tuženik ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije jer tužitelj nije dokazao da je naslijedio bilo kakva novčana sredstva po računu otvorenom kod tužene, a što nije ni mogao jer pokojna BĐ u trenutku smrti uopće nije bila klijent tužene, tj. nije kod tužene imala otvoren nikakav račun.

Nadalje, ističe da je čl. 156. Zakona o kreditnim institucijama propisano da su bankovna tajna svi podaci, činjenice i okolnosti koje je kreditna institucija saznala na osnovi pružanja usluga klijentima i u obavljanju poslova s pojedinačnim klijentom. Ističe da čl. 157. stavkom 3. Zakona o kreditnim institucijama propisani su slučajevi kad kreditna institucija, tj. tužena, nije u obvezi čuvati bankovnu tajnu, a to nije ovaj slučaj koji se navodi u tužbi.

Nadalje, ističe da naime, čl. 157. st. 3. toč. 8. Zakona o kreditnim institucijama, kao lex specialis, jasno propisuje da se obveza čuvanja bankovne tajne ne odnosi na slučaj "ako je priopćavanje povjerljivih podataka potrebno za provedbu ovrhe ili stečaja nad imovinom klijenta, ostavinskog ili drugog imovinskopravnog postupka, a to pisano zatraži ili naloži nadležni sud ili javni bilježnik u obavljanju poslova koji su im povjereni na temelju zakona ".

Posljedično, tek u slučaju da je tužitelj pokrenuo imovinskopravni postupak protiv treće osobe, tužena kao banka bi bila u obvezi, na pisani zahtjev suda, dostaviti podatke koje bi sud zatražio, a koji su potrebni za provedbu tog postupka, ali ne i u slučaju kad takvog imovinskopravnog postupka nema.

Tuženik navodi da opreza radi ističe i prigovor zastare jer tužitelj niti u kojem slučaju nema pravo tražiti polog računa i dostavu računa nastalih "za svo vrijeme" trajanja odnosa pok. BĐ i tuženika.

Tuženik predlaže odbaciti tužbu podredno tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan odbiti te obvezati tužitelja na naknadu prouzročenog parničnog troška tuženiku.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaz uvidom u rješenje o nasljeđivanju ovog suda O-2676/2022-33 iza pok. BĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] od 6.7.2022. sa potvrdom pravomoćnosti od 16.8.2022. (list 6 spisa), zahtjev za očitovanje i izdavanje isprava za tužitelja tuženiku – zaprimljen kod tuženika 19.12.2022., dopis tuženika punomoćniku tužitelja od 22.12.2022., izvadak iz sudskog registra za tuženika (list 32-113), dopis HNB tuženiku po direktoru Ureda pravnih poslova, dopis odvjetnika KĐ tužitelju - list 163 kojim ga poziva na podmirenje duga pok. BĐ, primjerke sudskih odluka kao primjere iz sudske prakse, izvršen je uvid u spis ovog suda O-2676/22, izjave o zapljeni po pristanku dužnika (list 169) BĐ, proveden je dokaz saslušanjem tužitelja odnosno izvršen je uvid u cjelokupnu dokumentaciju priloženu spisu. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, kako svakog zasebno, tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud je donio odluku kao u izreci.

Svako daljnje izvođenje dokaza bilo bi nepotrebno i protivno čl. 10 ZPP. Na ročište 18.10.2024. nije pristupio uredno pozvani svjedok GĐ te je sud odustao od izvođenja dokaza saslušanjem tog svjedoka jer je činjenično stanje na osnovi provedenih dokaza u potpunosti utvrđeno te bi se radilo o daljnjem bespotrebnom odugovlačenju postupka i izazivanju nepotrebnih troškova.

Isto tako, ne postoje razlozi da se o ovoj parnici obavještava HPB jer se HPB ne tiče odnos između tužitelja i Privredne banke Zagreb d.d. jer tužiteljevo potraživanje u ovom postupku usmjereno je isključivo prema tuženiku neovisno o odnosu tužitelja i HPB, a niti je dozvoljeno spajanje spisa iz razloga ujednačavanja sudske prakse kako to navodi tuženik.

4. Iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju O-2676/2022-33 (list 3-5 spisa i klauzula pravomoćnosti – list 6 spisa) od 6.7.2022. iza pok. BĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], vidljivo je da između ostalog njezinu ostavinsku imovinu sačinjavaju:

Pokretnine

: - novčana sredstva na tekućem računu otvorenom kod Hrvatske poštanske banke broj 3291722417 sa stanjem na dan smrti **.**.2022. u iznosu od 13,55 kn; - novčana sredstva na računu posebnih namjena otvorenom kod Hrvatske poštanske banke broj 3506410574 sa stanjem na dan smrti **.**.2022. u iznosu od 4,74 kn;

- novčano potraživanje prema HZMO-u s osnova neisplaćene mirovine u neutvrđenom iznosu. (od prava: pravo korištenja grobnog mjesta na groblju Mirogoj, odjel RKT, polje 135 B, razred kazeta, broj 48, upisan na ime ostaviteljice u cijelosti).

Njezinim nasljednikom temeljem vlastoručne oporuke ostaviteljice od 20. studenoga 2020. godine proglašava se ŠĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], nesrodan ostaviteljici, u cijelosti.

5. Iz zahtjeva punomoćnika tužitelja tuženiku zaprimljenog kod tuženika 19.12.2022. (list 8) vidljivo je da podnositelj zahtjeva ŠĐ dostavlja punomoć izdanu odvjetnici te prilaže pravomoćno rješenje o nasljeđivanju od 6. VII.2022.g. O-2676/2022-33 ovog suda i moli tuženika očitovati se (i izdati odgovarajuće isprave) glede svih poslovnih odnosa naslova i BĐ, a osobito bankovnim računima koje je BĐ imala otvorene kod tuženika te (osobito) dostaviti ispis prometa po svim računima BĐ otvorenim kod tuženika i to za sve vrijeme za koje tuženik vodi evidenciju o navedenom.

6. Iz dopisa tuženika punomoćniku tužitelja od 22.12.2022. (list 9) vidljivo je da tuženik navodi da prema evidencijama banke, pok. BĐ na dan smrti nije evidentirana kao klijent Privredne banke Zagreb d.d. te da podaci prije smrti ostaviteljice predstavljaju bankovnu tajnu te ih banka može dostaviti na temelju pisanog naloga ili zahtjeva nadležnog suda za potrebe vođenja imovinskopravnog postupka u smislu čl. 157. st. 3. toč. 8. Zakona o kreditnim institucijama.

7. Iz dopisa HNB (list 117-119) tuženiku od 12.10.2017. vidljivo je da u odnosu na upit da li bi davanje podataka nasljednicima o računima i prometu po svim računima ostavitelja (kako onih koji su obuhvaćeni rješenjem o nasljeđivanju tako i o računima/depozitima koji su zatvoreni prije smrti ostavitelja, te ako je ostavitelj za vrijeme života imao punomoćnika podatak da je ostavitelj po računu imao punomoćnika) za razdoblje prije smrti ostavitelja predstavljalo povredu bankovne tajne, mišljenja su da bi takvo postupanje kreditne institucije predstavljalo povredu zakonske obveze čuvanja bankovne tajne, s obzirom da ovi slučajevi nisu predviđeni u iznimkama navedenim u članku 157. stavku 3. Zakona o kreditnim institucijama. (mišljenje HNB nije pravno obvezujuće za predmetnu pravnu stvar).

8. Iz dopisa odvjetnika KĐ (list 163) vidljivo je da se tužitelju obraća u zastupanju stranke GĐ, a radi pružanja posljednje mogućnosti dobrovoljnog odnosno izvansudskog podmirenja duga kojeg ima prema stranci. Naime,ističe da je sada pok. BĐ dugovala njegovoj stranci novčani iznos od 50.000,00 HRK, a kojeg je trebala vratiti do 16.10.2020. Nadalje, navodi da je pok BĐ njegovoj stranci izdala ovršnu ispravu nazvanu Izjavu o zapljeni po pristanku dužnika koja je potvrđena 16.07.2020. od strane javnog bilježnika Alena Juroša pod brojem Ov-4208/2020. Nadalje navodi da je jedinim nasljednikom pok. BĐ utvrđen ŠĐ kojeg smatra odgovornim za podmirenje tog duga i stoga ga poziva na isplatu.

9. Iz preslike Izjave o zapljeni po pristanku dužnika (list 169 spisa) od 16.7.2020. ovjerene po javnom bilježniku Alenu Juroš vidljivo je da BĐ kao dužnik ovom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika daje suglasnost da se radi naplate tražbine RĐ u iznosu od 50.000,00 HRK zaplijeni njezina plaća odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe.

10. Tužitelj ŠĐ u svom odlučnom, logički povezanom iskazu navodi (list 203- 206) spisa da je njegov pravni interes zbog kojeg je podnio ovu tužbu to što je proglašen univerzalnim nasljednikom iza pok. BĐ tako da je on tražio od tuženika cjelokupno očitovanje u vezi njezinih poslovnih odnosa sa tuženikom i ispis prometa po računu i za razdoblje prije njezine smrti i nakon smrti jer je on njezin oporučni nasljednik. Ističe da su se njemu obraćali razni vjerovnici BĐ i tvrdili da ona ima prema njima dugovanja. Obraćali su mu se u ostavinskom postupku i izvansudskim putem GĐ, Ankica Kolić i razna komunalna poduzeća kao vjerovnici pok. BĐ. Neki od njih imali su javnobilježničke isprave, zadužnice, izjave o zapljeni koje se dostavljaju poslodavcu i misli da je bilo i rješenja o ovrsi. Ističe da nije pokretao kaznene ili parnične postupke za koje bi mu trebali ti podaci od tuženika, ali je dobivao opomene od raznih vjerovnika i to putem njihovih odvjetnika preporučenom poštom. Prije pokretanja ove parnice tražio je od tuženika cjelokupno očitovanje o svim poslovnim odnosima tuženika i sad pok. BĐ,a čiji je on jedini nasljednik. Međutim, dobivao je odgovore tuženika pismenim putem da zbog zaštite podataka on ne može dobiti te tražene podatke. Podaci banke mu trebaju iz razloga kako bi mogao provjeriti točnost navoda tih raznih vjerovnika koji tvrde da su BĐ davali zajam uplatama na bankovni račun BĐ, a misli da su u ostavinskom rješenju navedeni računi banaka pa tako i tuženika tj. Privredne banke Zagreb d.d. i Hrvatske poštanske banke d.d. Sjeća se da je dobio od odvjetnika Ankice Kolić sporazum kojeg je sklopila Ankica Kolić sa BĐ i kojemu je bila priložena zadužnica i dug je BĐ trebala po tom sporazumu otplatiti otprilike u roku 3 godine od sklapanja sporazuma, a u svakom slučaju je dug trebao biti otplaćen prije njezine smrti. Ističe da je dobrovoljno plaćao po opomenama vjerovnika određena dugovanja, a nije mogao dobiti podatke banke od HPB i od tuženika da provjeri je li BĐ Platiša uplaćivala određene novčane iznose te je li ona njima plaćala dugovanja. Pojašnjava da su ti vjerovnici imali zadužnice i javnobilježnička rješenja na temelju vjerodostojne isprave. Banka se pozivala na tajnost podataka kada mu je odbijala dati tražene podatke, a bila je upućena da on ima pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza pok. BĐ jer je on to rješenje dostavio banci, a obraćao se banci višekratno tj. osobno i putem odvjetnice i bio odbijen sa svojim zahtjevom.

I Hrvatska poštanska banka i Privredna banka Zagreb d.d. odbijali su dati tražene podatke pozivajući se na tajnost podataka, a podatke po računu BĐ je tražio i za razdoblje prije njezine smrti i nakon njezine smrti. Ne sjeća se koja je banka dala dio podataka, a dala je podatke od preminuća BĐ pa nadalje tj. radilo se o bankovnom ispisu računa od dana preminuća pa nadalje i tu nije bilo nikakvih uplata niti isplata – dakle nikakvih transakcija. Protiv njega od strane vjerovnika BĐ nije pokrenut nikakav parnični niti ovršni postupak niti postupak izravne naplate po novčanim sredstvima jer je on da bi izbjegao troškove tih postupaka dobrovoljno izvršio plaćanja tim vjerovnicima.

Ističe da je dipl. pravnik i zaposlen kao poslovni tajnik u odvjetničkom uredu JĐ.

Ističe da je osnovanost osnove tih potraživanja temeljem ovršnih isprava i drugih javnobilježničkih isprava, a što se tiče opravdanosti visine morao je vjerovati da je visina opravdana jer mu tuženik nije omogućio uvid u ispis prometa po računu BĐ. Osnovanost osnove i visine utvrdio je iz ovršnih isprava (zadužnica, zapljena sredstava) i javnobilježničkih isprava, ugovora o zajmu i navoda odvjetnika iz opomena. Nakon odvjetničkih opomena prvo je otišao u banke pa tako i kod tuženika tražiti ispis prometa po računu prije smrti BĐ kako bi mogao utvrditi osnovanost odnosno opravdanost visine tih potraživanja, a kako mu ih banka nije dala zbog kratkoće rokova bio je prisiljen od strane banaka platiti dugovanja ili navodna dugovanja kako bi izbjegao troškove ovršnih postupaka.

Ističe da je BĐ imala otvorene račune samo u te dvije banke tj. kod tuženika i kod HPB.

Ne zna iz kojeg razloga računi BĐ otvoreni kod tuženika nisu navedeni u rješenju o nasljeđivanju, a da je BĐ imala otvoren račun kod HPB i kod tuženika utvrdio je nakon njezine smrti ušavši u njezin stan gdje je zatekao neke ispise tih banaka o plaćanju nekih režijskih troškova – komunalija.

Ističe da koliko se sjeća prema rješenju o nasljeđivanju nije naslijedio novčana sredstva na računu BĐ otvorenom kod tuženika.

Iza pok. BĐ naslijedio je pravo korištenja grobnog mjesta na groblju Mirogoj te se radi o luksuznom grobu.

Ističe da je platio dug RĐ, a nije tražio potvrdu da je podmirio dug jer mu je GĐ prilikom isplate vratio original izjavu o zapljeni i ugovora o zajmu koji je bio ovjeren kod bilježnika.

Ukazuje da bi bilo neživotno i nelogično da bi mu vjerovnik vratio original ugovora o zajmu i zapljeni izdan u jednom primjerku da mu doista nije podmirio dug. Nadalje, navodi da sigurno ne bi plaćao dug za koji je mislio da ne bi mogao biti prisilno naplaćen.

U razdoblju 2-3 tjedna nakon primitka odvjetničke opomene u ljeto 2022. podmirio je dug GĐ.

Ne sjeća se koliki je iznos podmirio Ankici Kolić niti koliko je točno platio GSKG-u i ne može se sjetiti koliko sve ima vjerovnika, ali zna da ih je bilo više.

11. Tvrdnje tužitelja koje nisu u suprotnosti sa ostalim provedenim dokazima sud prihvaća, međutim iz ostavinskog rješenja iza pok. BĐ vidljivo je da nije naveden račun tuženika, a tužitelj u iskazu nije bio siguran je li račun tuženika spomenut u cit. ostavinskom rješenju.

12. Tužitelj je imao legitimni interes otkloniti od sebe nastanak štete u vidu troškova ovršnih postupaka koje bi vjerovnici eventualno pokrenuli protiv njega da nije dobrovoljno platio. Aktivna legitimacija tužitelja proizlazi iz činjenice da je pravomoćnim ostavinskim rješenjem utvrđen nasljednikom - jedinim iza pok. BĐ. Kao nasljednik ima i obveze vezane uz svojstvo nasljednika te je podatke od tuženika tražio u svojstvu ostaviteljičinog nasljednika i dok ne primi tražene podatke i isprave od tuženika tužitelj ne zna jesu li ispunjene pretpostavke isticanja vjerovnicima BĐ prigovora nepostojanja naslijeđene imovine u vrijednosti dostatnoj za odbijanje ispunjenja obveza BĐ prema tim vjerovnicima.

13. Analizirajući sve provedene dokaze za istaći je da nasljednik trenutkom smrti ostavitelja stupa u cjelokupnu pravnu poziciju ostavitelja. Ta činjenica stupanja nasljednika u cjelokupnu pravnu poziciju ostavitelja nedvojbeno ovlašćuje nasljednika ishoditi od banke sva ona očitovanja koja bi od banke bio ovlašten ishoditi i sam ostavitelj. Tužitelj je u korespondenciji koja je prethodila pokretanju ove parnice tuženiku uredno dostavio pravomoćno ostavinsko rješenje iza pok. BĐ te se tužitelj time legitimirao ovlaštenim ishoditi (i) tražene isprave nastale u odnosu tuženika i BĐ.

Ostavinskom imovinom smatra se sve što je bilo u vlasništvu ostavitelja u trenutku njegove smrti, a ne samo ono što je navedeno u rješenju o nasljeđivanju. Dužnost čuvanja bankarske tajne ne odnosi se i ne proteže na nasljednika jer nasljednik prema (bilo kojoj) banci ima identičnu pravnu poziciju kao što bi bila i pozicija samog ostavitelja prema banci.

Tužitelj ima pravo dobiti tražene podatke i isprave neovisno od postojanja i razmatranja pravnog interesa za ishođenje tih podataka i isprava te tužitelj ima pravni interes dobiti te podatke s obzirom na dugovanja koja je tužitelj eventualno stekao činjenicom nasljeđivanja BĐ, a koji vjerovnici terete tužitelja (kao nasljednika pok. BĐ).

Tužitelj ima pravni interes ishoditi podatke tražene ovom parnicom i općenito polaganje računa od tuženika o poslovnom odnosu tuženika i BĐ.

Da bi sud mogao prihvatiti tužbeni zahtjev iz tužbe podnesene u skladu s odredbom čl. 186.b stavak 1. ZPP-a potrebno je da tužitelj dokaže da za postavljanje takvog zahtjeva ima imovinskopravni interes i da obveza podnošenja računa te dostave dokumentacije na strani tuženika proizlazi iz sadržaja pravnog odnosa stranaka.

Iz dopisa tuženika od 22.12.2022. se može zaključiti da tuženik odbija predati podatke iz razdoblja prije smrti ostaviteljice jer ih smatra bankovnom tajnom. Prigovor zastare nije osnovan jer tužitelj ima pravo ishoditi od tuženika očitovanje i pripadajuće isprave nastale u poslovnom odnosu BĐ i tuženika za sve vrijeme za koje Banka vodi evidenciju o navedenom i to s obzirom da bi isto imala pravo ishoditi od tuženika i sama BĐ da je ista još uvijek živa kao eventualni klijent Banke. Imovinskopravni interes tužitelja je očit jer se radi o bankovnim računima na kojima je bio moguće položen novac tj. pokretna imovina tužiteljevog prednika te je pitanje opsega tj. količina nasljedstva izuzetno bitna svakom nasljedniku.

Podaci o poslovnom odnosu tuženika i BĐ nužni su za utvrđivanje činjenica od kojih ovisi uspjeh tužitelja u eventualnom nekom drugom sudskom postupku ili utvrđivanje istinitosti navoda eventualnih vjerovnika pok. ostaviteljice da im je ostala dužna, te je nedvojbeno postojanje legitimnog imovinskopravnog interesa za postavljanje zahtjeva u smislu odredbe čl. 186.b st. 1. ZPP-a. Prema čl. 186.b st. 1. ZPP-a tužitelj koji za to ima imovinskopravni interes može tužbom zatražiti od suda da naloži tuženiku koji je prema sadržaju pravnoga odnosa dužan položiti račun ili dati pregled neke imovine i obveza, odnosno tuženiku za koga je vjerojatno da nešto zna o utajenoj ili prikrivenoj imovini - da, pod prisegom ili bez prisege, položi račun ili preda potpuni pregled imovine ili obveza, odnosno priopćiti što mu je o utajenoj ili prikrivenoj imovini poznato, te izjavi da su položeni račun, predani pregled imovine i obveza, odnosno dani podaci o utajenoj ili prikrivenoj imovini potpuni i točni.

14. Nasljednik je osoba koja stupa u sve pravne odnose svog pravnog prednika, pokojnog ostavitelja te je univerzalni pravni sukcesor ostavitelja, a to onda znači da kada nasljednik (tužitelj) od banke zatraži podatke o računima koje je kod te banke imala pok. ostaviteljica tada ne može biti govora o tome da bi ti podaci za nasljednika podlijegali institutu bankovne tajne nego naprotiv postupanje nasljednika treba tumačiti upravo jednako kao da podatke o računima traži sam ostavitelj za svog života.

15. Svaka osoba koja kod neke banke tako i kod tužene ima otvoren račune može u svako doba zahtijevati od banke podatke o tim računima, a to znači da u prilici kad osoba kod banke ima otvorene račune premine i kad u sve pravne odnose te osobe stupi njen nasljednik koji se k tome takvim banci legitimira i odgovarajući ostavinskim rješenjem, banka treba postupiti kao da takve podatke traži sam vlasnik računa. Niti za vlasnika računa niti za njegovog nasljednika ne može biti govora o tome da podaci o tome računu predstavljaju bankovnu tajnu.

Obveza čuvanja bankovne tajne odnosi se na treće osobe, a ne i na samog klijenta/ nasljednika kad on traži određenu informaciju ili podatke koji se odnose na njegov poslovni odnos sa bankom.

16. Zbog svega navedenog, valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučiti kao u izreci.

17. Kamatna stopa dosuđena je po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a kamate na parnični trošak sukladno odredbi čl. 30 Ovršnog zakona.

18. Parnični trošak dosuđen je primjenom čl. 154 st 1 ZPP pa je stoga tuženik odbijen sa zahtjevom za naknadom parničnog troška. (VPS u tužbi 201.000,00 HRK/ 26.677,28 Eur prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450)

Tužitelju je priznat trošak

- sastava tužbe 2.1.2023. po Tbr7/1- 250 bodova,

- sastava podneska 19.4.2024. zaprimljen 25.4.2024. po Tbr 8/1- 250 bodova,

- zastupanja na roč.- 9.5.2024. po Tbr 9/1- 250 bodova,

- sastava podneska 17.5.2024 zaprimljenog 19.5.2024. po Tbr 8/1- 250 bodova,

- zastupanja na roč.-12.7.2024. po Tbr 9/1- 250 bodova,

- zastupanja na roč. - 18.10.2024. po Tbr 9/1 -250 bodova

- PDV 25%( 762,50 Eur)

- sudske pristojbe na tužbu po Tbr 1 t. 1 TSP-156,61 Eur

- sudske pristojbe na presudu po Tbr 2 t. 1 TSP tj.1/2 sudske pristojbe zbog e- komunikacije, a u smislu čl.7tč. 3 ZSP-156,61 Eur ili ukupni parnični trošak u iznosu od 4.125,72 Eur.

Sve je dosuđeno primjenom čl. 155 ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

U Zagrebu, 16. prosinca 2024. g.

Sutkinja:

Snježana Lukša

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana primitka prijepisa ove presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud u 4 istovjetna primjerka.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 73 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku-Narodne novine 25/13).

DNA:

- pun. stranaka